Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Američki gulag – Trump otvorio prihvatilište za migrante usred močvare, ‘osigurano’ aligatorima i zmijama: “Ako pobjegnete trčite cik-cak. Šanse za bijeg vam rastu za 1%”
    • Dodik: Nećemo u RS-u dopustiti raspoređivanje 50.000 migranata iz Europe
    • Incident u NSRS-u i zamalo tuča: Stevandić isprovocirao Vukanovića: “Za psihijatrije” i “svinjo, majmune debeli”…
    • EK demantirala – Vučić rekao kako je s von der Leyen bio dugo, a ona kako je bilo kratko i usputno
    • Počinje rat: Trump predlaže da se Muskovoj tvrtci ukinu subvencije, spominje se i deportacija, a ovaj zagovara osnivanje nove stranke
    • Elektroprivreda BiH najavila značajno poskupljenje struje za svojih 805.717 kupaca – kućanstvima za čak 6%
    • Iran zabranio Starlink – kazna zatvor ili bičevanje
    • Iz SDA oštro kritizirali Trojku, a za Nikšića traže istragu zbog imenovanja Hadžiomerovića za generalnog direktora RTV FBiH
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Kolumne

    Sedam suvremenih filozofa pomažu u izgradnji boljeg svijeta nakon pandemije

    republikaBy republika04.06.2021No Comments5 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Kada će se stvari vratiti u normalu? Čini se da to svi žele, što je i razumljivo s obzirom na bol i žrtvu koji su mnogi pretrpjeli u proteklih 18 mjeseci. Međutim, trebaju li se stvari vratiti u normalu? Neki s razlogom tvrde da je to “normalno” jedan neuspjeli ekonomski model, odgovoran za stvaranje neprihvatljivih razina nejednakosti koje su pokvarile društvenu i moralnu strukturu našeg društva.

    Piše: Vittorio Bufacchi, The Conversation

     Prijete nam i novi i stari izazovi. Srećom, tu je nekoliko filozofa koji nas mogu voditi kroz sljedeću fazu pandemije i dalje. O nekima od njih govorim u svojoj nedavno objavljenoj knjizi o filozofskim lekcijama lockdowna. Ovdje govorim o njih sedmero čije nam ideje mogu pomoći u izgradnji boljeg svijeta tako što bi riješili problem nejednakosti, preokretom privatizacije i jačanjem demokracije.

    Brian Barry

     Nesrazmjerno veliki udio od 3,4 milijuna ljudi koji su umrli od COVID-19 širom svijeta bili su žrtve nejednakosti. Nakon pandemije, izgradnja pravednijeg društva, gdje je jednakost preduvjet slobode, mora biti naš prioritet. Brian Barry dobar je odabir za početak tog putovanja.

    U knjizi Zašto je socijalna pravda važna (2005.) on kritički preispituje način na koji se danas shvaća koncept jednakih mogućnosti, u kojem se osobna odgovornost smatra najosnovnijom i najbitnijom od svih pojedinačnih vrlina. Barry tvrdi da je moderna mantra osobne odgovornosti i meritokracije zapravo mit – ideologija koja se koristi za kažnjavanje onih članova društva koji su u nepovoljnijem položaju.

    U današnjem svijetu ljudi se smatraju odgovornima za svoje siromaštvo, bijedu i nedostatak sredstava. Ako podlegnu COVID-u, to se također smatra njihovom krivnjom. Za Barryja, jednakost može postojati samo ako postoji jednakost pristupa resursima, na čemu moramo raditi nakon pandemije.

    Thomas Scanlon

    COVID-19 razotkrio je strukturnu nepravdu u našem društvu, koja se očituje u galopirajućim socijalnim i ekonomskim nejednakostima i eksploataciji bez prestanka. Tijekom pandemije super bogati su postali još bogatiji i moćniji, dok siromašni žive još nesigurnije.

    Izlažemo se riziku da svoja demokratska društva pretvorimo u plutokracije – vlade bogatih. Višestruku štetu nastalu zbog nejednakosti analizira Thomas Scanlon, jedan od najutjecajnijih živih filozofa morala, u svojoj knjizi Zašto je nejednakost bitna? (2017.).

    John Rawls

    Obnova društva na pravednijim temeljima zahtijevat će radikalno preispitivanje uloge države u društvu. Tijekom pandemije ljudi su se za spas obraćali svojim vladama, a COVID-19 je podsjetnik da se može uvjerljivo ustvrditi da se politički život treba organizirati s naglaskom na javne institucije. Nikad prije nisu ključne institucije poput javne zdravstvene službe bile više cijenjene i potrebnije.

    Put naprijed znači imati više države a ne manje. COVID-19 potvrdio je da bismo trebali organizirati naše društvo i politiku na temeljima političke filozofije Johna Rawlsa, koji je tvrdio da pravedno društvo zahtijeva da se resursi preraspodjeljuju cijelome društvu.

    Chiara Cordelli

    U posljednjih 40 godina vidjeli smo kako se važne državne kompetencije neprestano predaju u ruke  privatnom sektoru, s razarajućim posljedicama. Došlo je vrijeme da se taj trend preokrene. U liberalnim demokracijama diljem svijeta privatni sektor zadire u javnu sferu, potkopavajući temelje demokracije, u toj mjeri da privatne industrije danas obavljaju poslove koje su u prošlosti radile javne institucije.

    Ne radi se samo o tome da npr. vladini ministri dijele ugovore privatnim tvrtkama s kojima imaju osobne veze (u Velikoj Britaniji petina svih državnih COVID ugovora treba istragu zbog moguće korupcije, prema organizaciji Transparency International UK). Činjenica je da su javni sektor i njegove institucije sve više privatizirane.

    Kao što Chiara Cordelli ističe u svojoj knjizi Privatizirana država (2020.), mnoge državne kompetencije, od upravljanja zatvorima i socijalnim uredima do ratovanja i financijskih propisa, prepuštene su privatnim tvrtkama. Čak se i obrazovanje i zdravstvo dijelom financiraju putem privatne filantropije a ne oporezivanjem. U svijetu nakon COVID-a, ustavna ograničenja privatizacije trebala bi biti prioritet.

    Martin O’Neill i Shepley Orr

    Nepravedna raspodjela dohotka ili opasno neujednačeno bogaćenje nekih mogu se i trebaju popraviti oporezivanjem. Nejednakost je jedan od razloga zašto je COVID-19 bio tako razoran u Indiji i drugim dijelovima svijeta.

    Oporezivanje je i dalje jedan od najučinkovitijih alata za preokretanje ovog rastućeg, zloćudnog društvenog trenda i za ostvarivanje socijalne pravde. Nemoguće je precijeniti ključnu ulogu oporezivanja u suvremenoj politici, na što nas podsjećaju Martin O’Neill i Shepley Orr u svom svesku Oporezivanje: filozofske perspektive (2018).

    Maria Baghramian

    Sve vrijeme pandemije, stručnjaci predvode borbu protiv COVID-19, a važnost znanstvenog istraživanja (koje doslovno spašava život) postala je očita svima. U budućnosti trebat će nam više stručnjaka. Također smo naučili razlikovati istinu od post-istine i koliko potonja može biti smrtonosna u vrijeme krize: samo pitajte stotine tisuća ljudi koji su umrli od COVID-19 u SAD-u, Brazilu, Indiji i Velikoj Britaniji samo zato što njihove vlade nisu ozbiljno shvatile stručne savjete.

    Ipak, u vezi COVID-a ne postoji potpuna suglasnost stručnjaka oko mjera poput lockdowna,  nošenja maski ili međunarodnog putovanja (ili bilo čega drugog). Maria Baghramian, filozofkinja sa Sveučilišnog koledža u Dublinu, svjetski je autoritet u davanju smisla situacijama u kojim se stručnjaci ne slažu. Voditeljica je projekta PERITIA , koji istražuje povjerenje javnosti u stručnost, a opširno je i uvjerljivo pisala o međusobno preklapajućim pitanjima relativizma, povjerenja i stručnjaka.

    Ne bi bilo pametno prepustiti se nostalgičnim prisjećanjima na „dobra stara vremena“ prije COVID-a. Mnogo je lekcija koje moramo naučiti iz sadašnje krize, a mogli bismo učiniti i gore nego saslušati filozofe koji su zamislili bolje, pravednije i zdravije društvo još davno prije početka pandemije.

    (Izvor: Digitalna demokracija)

    digitalna demokracija pandemija svijet
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Trump sve sličniji Putinu? Moguće uključivanje još jedne velesile u rat, iranski saveznik prijeti u Crvenom moru

    22.06.2025

    Putovnica i pasoš u rukama nitkova

    22.06.2025

    Rastuće globalne napetosti bude zabrinutost zbog mogućih sukoba

    08.06.2025

    Comments are closed.

    Najnovije

    Američki gulag – Trump otvorio prihvatilište za migrante usred močvare, ‘osigurano’ aligatorima i zmijama: “Ako pobjegnete trčite cik-cak. Šanse za bijeg vam rastu za 1%”

    Dodik: Nećemo u RS-u dopustiti raspoređivanje 50.000 migranata iz Europe

    Incident u NSRS-u i zamalo tuča: Stevandić isprovocirao Vukanovića: “Za psihijatrije” i “svinjo, majmune debeli”…

    EK demantirala – Vučić rekao kako je s von der Leyen bio dugo, a ona kako je bilo kratko i usputno

    Počinje rat: Trump predlaže da se Muskovoj tvrtci ukinu subvencije, spominje se i deportacija, a ovaj zagovara osnivanje nove stranke

    Kolumne

    Putovnica i pasoš u rukama nitkova

    Govor oca nad grobom sina za koji povijest nema uzor

    Umjesto čestitke: Svjetski dan sloboda medija

    Topić: Papa Franjo čuvar

    Promo

    Mostar Bus od 16. lipnja uvodi ljetni vozni red

    Svjetski dan zaštite okoliša s HT Eronetom: Misli digitalno, djeluj ekološki

    U Mostaru Sajam braniteljskog poduzetništva

    Dokumentarni film ‘Vrijeme stradanja’ u Garevcu – sjećanje na tragična stradanja Hrvata Bosanske Posavine

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.