Zar BiH ne smije mijenjati svoj Ustav bez da pita svoje susjede Srbiju i Hrvatsku, koje joj nisu baš prijateljski naklonjene? Naravno da smije i tu joj je potrebna međunarodna pomoć, smatra Christian Schwarz Schilling, bivši visoki predstavnik u BiH u svom komentaru za DW.
“Nacionalistička Hrvatska demokratska zajednica na izborima u BiH 2018. pretrpjela veliki poraz. U tročlano Predsjedništvo nije izabran njen vođa Dragan Čović, već umjereni političar i demokrat Željko Komšić”, piše bivši visoki predstavnik u BiH koji je na toj dužnosti proveo tek od 30. svibnja 2006. do 30. lipnja 2007. godine.
Međutim, iako razumije kompliciranost sveukupnog bh. političkog sustava, i iznosti vrlo relevantne činjenice oko reforme Ustava i osnaživanja demokratske i samostalne BiH, i u dobroj mjeri opravdano kritizira političke aktere, bivši visoki predstavnik propušta pojasniti da bh. HDZ nije poražen od daleko malobrojnijeg hrvatskog – nego od daleko brojnijeg, bošnjačkog biračkog tijela, zahvaljujući čijim većinskim glasovima je i izabran aktualni hrvatski član Predsjedništva BiH, a čija stranka je izašla iz koalicije socijal-demokratskih stranaka i sada je dijelom koalicije bošnjačkog bloka – SDA – DF – SBB.
Također, jedna od činjenica zbog kojih je kandidatkinja HDZ-a u susjednoj Hrvatskoj izgubila u utrci za predsjednika/cu Republike Hrvastske nije ‘frapantno’ jačanje socijal-demokrata u toj zemlji, nego upravo suprotno – zbog jačanja hrvatske desnice koja je u prvom krugu nanijela ozbiljan gubitak HDZ-ovoj kandidatkinji, dok je i u drugom krugu također potpora izostala. Kandidatkinja HDZ-a je izgubila zbog činjenice jer je došlo do “buđenja desnice”, na čelu sa kandidatom Miroslavom Škorom, koja je smatrala da je HDZ predsjednika Andreja Plenkovića “skrenuo u lijevo”. Tek Milanovićevim izborom, hrvatski SDP bilježi uzlet.
Izgleda da je te “finese” i “novosti” Schwarz Schilling “prespavao”.
U cijelosti prenosimo komentar bivšeg visokog predstavnika u BiH:
Piše: Christian Schwarz Schilling/Deutsche Welle
Začuđujuće je kako vodeći političari u BiH ali i u članici EU Hrvatskoj, usprkos raznih izbornih poraza, ne primjećuju da narod odbacuje njihovu politiku, Nacionalistička Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je na izborima u BiH 2018. pretrpjela veliki poraz. U tročlano Predsjedništvo nije izabran njen vođa Dragan Čović, već umjereni političar i demokrat Željko Komšić.
Naredni šamar HDZ je pretrpjela u siječnju ove godine u susjednoj Hrvatskoj: Kolinda Grabar Kitarović, dosadašnja predsjednica najmlađe članice EU koja, kao i Čović, zastupa nacionalističko-populistički kurs, izgubila je protiv socijaldemokrate Zorana Milanovića.
Bez obzira na to, HDZ kako u Hrvatskoj tako i u BiH očito ne primjećuje da je njena šovinističko-reakcionarna politika u obje zemlje stvar prošlostii da narod do takve politike više ne drži. Pri tome bi svakome na Balkanu moralo upasti u oči da porazi hrvatskih nacionalista imaju političke posljedice.
Tako je Milanović, neposredno nakon izborne pobjede, razgovarao sa turskim predsjednikom Erdoganom, koji važi kao političar koji jako podržava Bosnu i Hercegovinu. Navodno su pričali o reformi mirovnog sporazuma iz Daytona, kojim je prije 25 godina zaustavljen rat u BiH.
Dio ovog sporazuma je Ustav BiH, koji je tada nastao pod pritiskom američkog specijalnog izaslanika Richarda Holbrookea u američkom Daytonu. Daytonski ustav dijeli Bosnu i Hercegovinu na dva entiteta: Republiku Srpsku, u kojoj pretežito žive pravoslavni Srbi i Federaciju BiH u kojoj većinu imaju Bošnjaci-muslimani i Hrvati-katolici.
Ova jako komplicirana državna konstrukcija sa brojnim razinama vlasti trebala bi osigurati provođenje interesa tri najveće etničke grupe u BiH. Dayton je, međutim, ‘de facto’ od Bosne i Hercegovine napravio državu kojom je nemoguće upravljati. Holbrooke je sam uvijek naglašavao da svrha Daytonskog sporazuma nije bila da lošu situaciju u BiH ostavi nepromijenjenom – već da je on napravljen tako da s vremenom omogući korake koji podrazumijevaju napredak i koji dugoročno Bosnu i Hercegovinu vode u EU.
Legitimnost Daytonskog ustava danas se dovodi u pitanje iz tri razloga. Nije nastao demokratskim putem i sadrži niz odrednica koje su protivne međunarodnom pravu – tako se na primjer na dužnost predsjednika mogu kandidirati samo članovi tri konstitutivna naroda dok su mnogobrojne manjine, među kojima Jevreji i Romi, isključeni iz kandidature. Ali Dayton mora biti promijenjen prije svega zbog svoje očite disfunkcionalnosti i to je treći razlog zbog kojeg se on dovodi u pitanje.
Promjena Daytona do sada bila “mission impossible”
Do sada se međutim to pokazalo kao “mission impossible” – nemoguća misija. Od 2006. godine nijedan prijedlog promjene Daytonskog sporazuma nije uspio doći pred parlament jer se pripadnici tri etničke grupe o tome nisu mogli dogovoriti. Stoga danas mnoge Bosanke i Bosanci, prije svega u Federaciji BiH, traže međunarodnu pomoć za realizaciju Daytona 2.
Spomene li se Dayton 2, u Repubublici Srpskoj to odmah izaziva odbijanje. Vođe bosanskih Srba plaše se promjene Daytonskog sporazuma jer njemu oni mogu zahvaliti priznavanje entiteta Republika Srpska, nastalog u ratu protjerivanjem bosanskih katolika i muslimana. Oni ni u kojem slučaju ne žele riskirati da se egzistencija ovog entiteta dovede u pitanje.
I Aleksandar Vučić, predsjednik susjedne Srbije, naglašava kako “bez prihvaćanja Srba neće biti promjene Daytonskog sporazuma”. Ne zanima ga što je Ustav susjedne zemlje BiH njeno unutarnje-političko pitanje. Umjesto toga, Vučić se poziva na to da je Srbija kao zemlja potpisnica, također garant Daytonskog mirovnog sporazuma.
Zar Bosna i Hercegovina ne smije mijenjati svoj Ustav bez da pita svoje susjede Srbiju i Hrvatsku, koji joj nisu baš prijateljski naklonjeni? Naravno da ona to smije. A put u tom pravcu konačno mora biti otvoren.
Tu Bosni i Hercegovini treba pomoć i podrška međunarodne zajednice, prije svega Europske unije. Razvoj situacije u ovoj zemlji pomno se prati u Bruxellesu. U prosincu 2019. je ugledni njemački pravnik Reinhard Priebe po nalogu EU objavio izvješće o stanju pravne države u ovoj balkanskoj zemlji. U njemu se ističe nužnost reformiranja pravosudnih institucija u BiH ali i nužnost jačanja pravne države i implementacije presuda Europskog suda za ljudska prava.
To može funkcionirati samo ako dođe do reforme Ustava odnosno Daytonskog sporazuma. A za to je potrebna dobro pripremljena međunarodna konferencija.
Novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović smatra da je to nemoguće, jer bi se po njegovom mišljenju za ‘Dayton 2’ morale okupiti i izjasniti sve strane, potpisnice Daytonskog mirovnog sporazuma.
Naravno da je to moguće! Za to je potrebno samo politička volja.
/Republikainfo.com/