Njemački kancelar Olaf Scholz i poljski premijer Donald Tusk telefonom su se konzultirali u vezi s novim njemačkim antimigracijskim mjerama koje uključuju i uvođenje kontrola na svim njemačkim granicama.
– Njemački kancelar je poljskom kolegi objasnio političke mjere glede migracija i informirao ga o daljnjim mogućim postupcima koji bi pridonijeli smanjenju neregularne migracije, a koji se kreću unutar postojećeg prava na razini EU-a, priopćio je glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit.
Predsjednici vlada su se, kako je nadalje priopćeno, složili oko toga da se izazovi neregularne migracije i aktivnosti krijumčara ljudi mogu prevladati samo zajedničkim snagama, pri čemu je suradnja europskih partnera neizostavna.
Pojačana zaštita vanjskih granica EU-a
Scholz i Tusk su se složili i oko potrebe pojačane zaštite vanjskih granica Europske unije, posebice u sjeni cinične instrumentalizacije migranata koje provodi Bjelorusija, te dogovorili daljnju “prisnu suradnju” kad je riječ o borbi protiv neregulirane migracije.
Prije razgovora Scholza i Tuska poljska vlada kritizirala je uvođenje kontrola na njemačkim granicama.
– Mi nismo bili unaprijed informirani o uvođenju kontrola na njemačkim granicama. Ne može se ovako postupati sa susjedima i partnerima, rekao je u razgovoru za njemački tjednik Stern zamjenik poljskog ministra vanjskih poslova Wladyslaw Teofil Bartoszewski.
On je uvođenje kontrole na granicama, koje je ovog tjedna u sklopu sveobuhvatnih mjera borbe protiv neregulirane migracije uvela njemačka vlada, opisao kao “kraj duha Schengena”.
Njemačka uvodi privremene kontrole na svim kopnenim granicama
Njemačka je kontrole na granici prema Poljskoj i Češkoj zbog sve jačeg priljeva izbjeglica preko tzv. istočne rute, uvela još u listopadu prošle godine.
Kontrole prema Austriji postoje još od 2015. tako da se uvođenje kontrola odnosi samo na zapadne i sjeverne granice Njemačke, prema Francuskoj, zemljama Beneluxa i Danskoj.
Snažno ograničenje migracija
Početkom tjedna je Austrija najavila kako neće primati izbjeglice koje Njemačka ne pusti u zemlju.
Mjere njemačke vlade, među ostalim, predviđaju vraćanje onih izbjeglica za koje se ustvrdi da su na putu prema Njemačkoj bile u nekoj drugoj zemlji članici registrirane u središnji EU registar tražitelja zahtjeva za azil.
Njemačka je vlada pod sve jačim pritiskom stranaka koje se zauzimaju za snažno ograničenje migracija uvela mjere koje bi trebale smanjiti broj izbjeglica i podnositelja zahtjeva za azil u Njemačkoj.
Nizozemska namjerava proglasiti izvanredno stanje kako bi na taj način ograničila broj tražitelja azila koji ulaze u zemlju.
Desno orijentirana ministrica za azil Marjolein Faber rekla je da će takav potez nizozemskoj vladi omogućiti da “vrlo brzo” suspendira dijelove postojećih zakona o azilu.
Pojedinosti plana trebale bi biti objavljene kasnije u petak nakon što vlada premijera Dicka Schoofa predstavi svoj politički program u Haagu.
Svake godine u Nizozemsku stigne oko 40.000 tražitelja azila, što, kako tvrde kritičari, negativno utječe na manjak stambenog prostora u zemlji.
Pakt o migracijama izazvao podjele unutar Europske unije
Nizozemska vlada u slučaju krize može proglasiti izvanredno stanje zahvaljujući upotrebi kraljevskog dekreta, kojim joj je omogućeno da poduzme određene mjere bez odobrenja parlamenta, kako je to bilo za vrijeme pandemije COVID-a.
No takva odluka mora biti pravno obrazložena, a pravni stručnjaci postavili su pitanje je li broj tražitelja azila, koji je ostao stabilan, dostatan da se kriza i proglasi.
Oporba ogorčena
Oporbene stranke na takvu su najavu reagirale s ogorčenjem, nazvavši vladin plan nedemokratskim.
Oporba smatra da je stambena kriza u zemlji posljedica mjera štednje.
Smanjenje broja tražitelja azila i migranata jedan je od glavnih ciljeva nove nizozemske vlade koja je dužnost preuzela u srpnju.
Četverostranačka koalicija uključuje i Stranku za slobodu (PVV) populističkog vođe Geerta Wildersa, koja je pobijedila na parlamentarnim izborima u studenom 2023.
(Izvor: hrt.hr)