Glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) Antono Guterres proslijedio je predsjedniku Vijeća sigurnosti UN-a Pedru Comissariu Afonsu 65. izvješće visokog predstavnika o primjeni Mirovnog sporazuma u BiH. Izvješće se odnosi na razdoblje od 16. listopada 2023. do 15. travnja 2024. godine. Visoki predstavnik Christian Schmidt navodi da je izvještajno razdoblje obilježio napredak Bosne i Hercegovine ka integracijama u Europsku uniju, ali i neviđeni napadi na Opći okvirni sporazum za mir (GFAP), prenosi BHRT.
U izvješću se navodi kako je odluka Europskog vijeća o otvaranju pregovora s BiH bila dobrodošao doprinos naporima u zaštiti stabilnosti zemlje u svjetlu geopolitičkih i unutarnjih izazova, te da daju poticaj za svoje ubrzan napredak.
Pohvala Trojki
“Na to treba gledati i kao na priznanje truda – prije svega od strane političkih stranaka sa sjedištem u Sarajevu koje čine koaliciju, tzv. Trojku – i njihovom odgovornom i konstruktivnom angažmanu za zajednički interes, odnosno unaprijeđenje EU aspiracija BiH i time dobrobit svih njenih građana. Sposobnost premošćivanja individualnih, stranačkih, etničkih ili entitetskih interesa za opće dobro nije slabost već snaga. Mora se poticati, a ne kažnjavati ili izrabljivati. Mora se postaviti kao standard za političko vodstvo u BiH.
Odluka Europskog vijeća mijenja igru u pogledu mogućnosti koje se otvaraju za BiH. Visoki predstavnik je intenzivno radio na podršci ovoj odluci u smislu uvjeta koje je nužno ispuniti.
Dodiku i vlasti u RS-u ozbiljne kritike
Međutim, to je nedovoljno kako bi se suprotstavilo prijetnjama stabilnosti BiH. Vlasti bh. entiteta Republike Srpske (RS) na čelu sa predsjednikom RS i liderom SNSD-a Miloradom Dodik aktivno podrivaju državu BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i GFAP.
Njihova prijetnja paraliziranjem državnih organa blokiranjem njihovog rada i donošenja odluka, predstavlja prijetnju funkcionalnosti države i njenoj sposobnosti u izvršavanju svoje odgovornosti. Njihova prijetnja nastavkom jednostranog povlačenja RS-a iz ustavnog, zakonskog i institucionalnog okvira države – uključujući Oružane snage BiH i državni porezni, pravosudni i izborni sustav – predstavlja prijetnju uspostavljanjem paralelnog okvira RS. Svi politički akteri moraju izraziti svoju bezuvjetnu posvećenost GFAP-u, te BiH i njenoj državnosti i teritorijalnom integritetu. Ova obveza djelimično nedostaje”, upozorava Schmidt.
Nezapamćen pritisak na pravosuđe…
“Nastavljen je nezapamćen pritisak na pravosudne institucije. izuzev promoviranja ukidanja Suda BiH i Tužiteljstva BiH, vladajuća koalicija RS podriva BiH Ustavni sud kao čuvara ustavno-pravnog poretka BiH.
Izazovi instituciji i mandatu visokog predstavnika također su se nastavili nesmanjeno. To uključuje zapaljivu retoriku, ali i radnje potkopavanja poštovanja međunarodne ‘ad hoc’ institucije visokog predstavnika, a time i njegovu sposobnost provođenja mandata GFAP-a. Predstavnici vladajuće koalicije RS eklatantno zloupotrebljavaju institucije BiH u unaprijeđenju ovog cilja. Konačna nadležnost za tumačenje GFAP-a u potpunosti je povjerena visokom Predstavniku, a ne entitetu.
Ove akcije stranaka vladajuće koalicije u RS idu ruku pod ruku s njihovim zakonodavnim inicijativama u samoj RS, koje ograničavaju građanski prostor kako bi ušutkali, obeshrabrili, prijetili i na kraju kažnjavali različita politička mišljenja.
…Ako se nastavi može dovesti do raspada BIH
Ako se s njima nastavi, ove radnje bi mogle dovesti do ‘de facto’, ako ne i ‘de jure’. raspada države BiH, za što se kontinuirano zalaže predsjednik RS Milorad Dodik. Ovo bi bio scenarij s teškim posljedicama.
Cjelokupno političko okruženje je plodno tlo za prijetnje tranzicijskoj pravdi. Tu je nazadovanje u nastojanjima javnosti u suočavanju s prošlošću i alarmantna razina etnonacionalističkog, povijesnog revizionizma, negiranja genocida i drugih ratnih zločina kao i veličanje ratnih zločinaca. Ovi trendovi su bili usko povezani s općim nazadovanjem demokracije, poštovanjem ljudskih prava i vladavine prava, koji povećavaju nepovjerenje i polarizaciju unutar društva. A predznak ovoga je stalni pad odnosa među zajednicama u Srebrenici u protekle dvije godine.
Nastavljeni su incidenti protiv povratnika. Postojao je stalan priliv prijava o nasilju ili provokacijama protiv povratničke populacije, što dodatno izaziva osjećaj nesigurnosti među ovom populacijom”, navodi se, između ostalog, u izvješću visokog predstavnika Vijeću sigurnosti UN-a, a prenosi BHRT.
Usporio ekonomski rast
Tako i N1 BiH prenosi Schmidtovo izvješće u kojem se zabrinuto osvrće na ekonomsko i socijalno stanje u BiH.
Ekonomska aktivnost u BiH je usporila, a stopa rasta u trećem kvartalu je iznosila 1,9%, što je znatno ispod stope rasta od 3,8% u 2022. Ekonomski pokazatelji – poput vanjskotrgovinske razmjene i industrijske proizvodnje – potvrđuju da se radi o usporavanju, također se navodi se u izvješću visokog predstavnika Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a u koji je i N1 BiH imao uvid.
“U 2023., izvoz i uvoz u BiH su pali za 7,1%, odnosno 3%. Industrijska proizvodnja je pala za 8%. Inflacija je iznosila 6,5%. Izravne strane investicije u trećem kvartalu iznosile su 1,433 milijarde KM (što je za 23,9% više u odnosu na isti period 2022. godine). Socijalni pokazatelji su poboljšani, ali napredak je samo statistički. Prosječna neto plaća u prosincu 2023. godine iznosila je 1.297 KM, što je povećanje od 8,9% u odnosu na prosinac 2022. Prosječna mirovina od 582 KM u Federaciji i 541 KM u RS povećana je za 20,7%, odnosno 13,8%. Ipak, razine prihoda su znatno ispod prosječne cijene potrošačke korpe koja iznosi više od 2.800 KM za četveročlanu obitelj, što ukazuje da čak i oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem,” napisao je Schmidt u svom izvješću.
Banke u 2023. povećale dobit za više od 40%
Što se tiče financijskog sektora, Schmidt je naveo kako je on stabilan, a prema preliminarnim podacima, bankarski sektor u BiH je u 2023. ostvario rekordnu dobit od 709 milijuna KM. To predstavlja povećanje od 41,2% u odnosu na 2022. godinu.
Rejting agencija Standard & Poor’s (S&P) je 2. veljače potvrdila kreditni rejting BiH od “B+” sa stabilnim izgledima.
Ubrzano iseljavanje
Naveo je kako je broj zaposlenih iznosio 852.813 (što predstavlja rast za 0,9%) a da je broj umirovljenika 727.337 i veći je za 2,3%.
“Odljev ljudi je ubrzan. Unija za održivi povratak BiH procijenila je broj onih koji su napustili BiH u razdoblju 2013-2023. iznosi 600.000. Prema projekcijama stanovništva i anketi o migracijskim aspiracijama mladih koju je proveo UNFPA u BiH, ukupan broj stanovnika se svake godine smanji za približno 45.000 ljudi, od čega više od 20.000 mladih, stručnih ljudi koji iseljavaju u inozemstvo. Ovo predstavlja oko 4% ukupne populacije mladih,” navodi alarmantne podatke Schmidt u svom izvješću.
Visoki predstavnik upozorava kako će se ovi populacijski trendovi vjerojatno zadržati u sljedećim godinama i rezultirati manje dinamičnom postemigracijom BiH jer će se broj mladih ljudi koji su na raspolaganju i spremni su iseliti smanjivati, dok će povećani gubitci rezultirati povećanim mortalitetom, kao posljedicom proporcionalno većim brojem starijih ljudi u zemlji.
“Politička nestabilnost i loš životni standard navode se kao ključni faktori koji tjeraju ljude iz zemllj. Što se potonjeg tiče, Eurostatovi indikatori koji mjere razinu ekonomskog blagostanja zemalja stavljaju BiH na europsko dno. Dodatni faktor koji se navodi kao razlog odlaska iz zemlje je korupcija. Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala za 2023. svrstao je BiH na 108. mjesto od 180 zemalja”, Schmidt navodi i ove podatke i podsjeća da je time BiH tek druga od dna po rangu percepcije korumpiranosti.
Jahorina nije ok Vareš jest
Portal Istraga.ba u Schmidtovom izvješću uočio je jednu nedosljednost i to oko prodaje državne imovine.
Bilo je dosta pripremnog rada na inicijativi OHR-a, ali nije bilo većeg pomaka u rješavanju cilja državne imovine tijekom razdoblja na koje se odnosi izvješće.
“Vlada RS je 28.prosinca 2023. godine donijela Odluku o prodaji nepokretne imovine koja se nalazi unutar posebnog područja Jahorina. Prema ovoj odluci, nepokretnosti koje su predmet javnog nadmetanja su u vlasništvu RS; međutim, prema dostupnim informacijama, popis zemljišnih čestica uključuje i poljoprivredno i šumsko zemljište koje je predmet zabrane raspolaganja državnom imovinom i odgovarajućim odlukama Ustavnog suda BiH. Nakon medijskih naptisa, Pravobraniteljstvo BiH je u veljači podnijelo tužbu protiv RS-a tražeći od Suda BiH da proglasi sve nezakonitim”, navedeno je.
S druge strane, Schmidt ne spori odluke Vlade FbiH koje se odnose na Vareš, odnosno na zemljište ustupljeno Adriatic Metalsu, primjećuje Istraga.
“Vlada FBiH je 15. studenog 2023. godine donijela Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge svrhe (“Odluka o šumskom zemljištu”). Sukladno ovoj Odluci, šumsko zemljište može se privremeno koristiti za planirane namjene izuzev za gospodarenje šumama, kao što je iskorištavanje mineralnih sirovina i drugih prirodnih bogatstava, dok traje ugovor o koncesiji. Namjera Vlade FBiH bila je popuniti postojeću pravnu prazninu nastalu dugotrajnim nepostojanjem Zakona o šumama FBiH, a u isto vrijeme nastojati ispoštovati Zabranu raspolaganja državnom imovinom i omogućiti realizaciju važnih investicijskih projekata. Predsjedavajući Doma naroda (HP) BiH Kemal Ademović nedavno je Ustavnom sudu BiH podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti ove odluke Vlade FBiH (predmet broj U-3/24)”, navedeno je u izvješću.
Veličanje ratnih zločinaca
“Nedavno je već postojeći mural u Čapljini (FBiH) koji veliča ratnog zločinca Slobodana Praljka proširen, umjesto da bude uklonjen. Unatoč kriminalizaciji ovih praksi, murali u većini slučajeva ostaju neprijavljeni ili nesankcionirani. Važna je brza reakcija, jer su 9. siječnja 2024. godine u Karušama/Doboj Jug (FBiH) uhvaćena dvojica mladića koji su na autobusnom stajalištu ispisivali ime Ratka Mladića, počinivši kazneno djelo”, piše Schmidt.
Zapadna Hercegovina ne plaća RTV pristojbu
“Javni RTV sustav (PBS) suočava se sa značajnim financijskim izazovima, posebno nakon isteka ugovora o naplati RTV pristojbe krajem 2023. godine. Radio-televizija BiH (BHRT), jedan od glavnih javnih emitera, nije obnovila svoj sporazum s Elektroprivredom BiH i Radio-televizijom FBiH (RTFBiH), navodeći kršenje Zakona o javnom RTV sustavu zbog nenamjenske raspodjele sredstava od strane entitetskih emitera. Radio-televizija RS (RTRS) od 2017. godine samostalno ubira RTV taksu bez doprinosa BHRT-u, zbog čega je BHRT tužena za oko 85 milijuna KM. U FBiH naplatu RTV takse čini oko 56% kućanstava, uz primjetno neplaćanje u zapadnoj Hercegovini. RTFBiH, koji upravlja ovim sredstvima, zadržava dio namijenjen RTRS-u, što dodatno komplicira situaciju.
Imenovanje članova Upravnog vijeća Radio-televizije FBiH također je dugo čekalo. Kao posljedica toga, ne postoji nadzorna i upravljačka struktura koja bi učinkovito ispunjavala svoj mandat, što također podriva povjerenje javnosti u integritet i nepristranost ove medijske institucije. Dana 27. veljače 2024., moj Ured se pridružio EU i OESS-u u zajedničkom pismu Parlamentu FBiH, pozivajući ga da dovrši imenovanje bez daljnjeg odlaganja”, navodi Schmidt u svom izvješću koje prenose mediji.
/Desk/