S obzirom na važnost područja sigurnosti prometa na cestama u BiH za sve sudionike u prometu i za sve njene stanovnike, a imajući u vidu podatke da BiH spada u vrh zemalja po broju prometnih nezgoda u odnosu na broj stanovnika kao i prema statistici u 2015. godini koja pokazuje da se u BiH dogodilo 38.659 prometnih nezgoda od kojih je 7.627 sa smrtno stradalima i ozlijeđenim osobama, te 31.032 nezgoda s materijalnom štetom, zamjenik ministra Ministarstva komunikacija i prometa Bih, Saša dalipagić već ranije je najavio pokretanje inicijative za što žurniju uspostavu Vijeća za sigurnost cestovnog prometa u BiH.
“Jedna od prvih aktivnosti i zadaća Vijeća bi bila izrada Strategije sigurnosti prometa na cestama u BiH za određeno planirano razdoblje, u kojoj bi bile razrađene sve mjere i aktivnosti koje treba primijeniti u cilju povećanja sigurnosti na cestama u BiH. I ministar Jusko je prihvatio ovu inicijativu te, sukladno svojim ovlastima, pokrenuli smo pripreme za ustroj Vijeća za sigurnost prometa, kao i pripreme za izradu Strategije sigurnosti prometa na cestama u BiH”, kaže Dalipagić.
On pojašnjava da u većini zemalja postoje razna povjerenstva, komiteti, odbori i slična stručna tijela koja rade na temelju odluka svojih vlada i reguliraju aktivnosti u tom području.
U Bosni i Hercegovini je na temelju Zakona o sigurnosti prometa na cestama,Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo Odluku o formiranju Vijeća za sigurnost prometa na cestama, koje se sukladno članu 4. stav 3. Pravilnika o Vijeću za sigurnost prometa na cestama sastoji od 12 članova.
Čine ga predstavnici nadležnih ministarstava i tijela koja upravljaju javnim cestama i 5 predstavnika iz reda stručnjaka s područja sigurnosti cestovnog prometa, izvan institucija. Na čelu Vijeća trebaju biti ministar i zamjenik ministra Ministarstva komunikacija i prometa BiH.
“Ministarstvo Komunikacija i prometa BiH je donijelo Odluku o raspisivanju javnog natječaja za izbor 5 članova Vijeća za sigurnost cestovnog prometa iz reda eksperata za promet izvan institucija vlasti. Očekujem uskoro, nakon što se u službenom glasniku i tiskovinama objavi poziv za prijavu kandidata na natječaj iz reda eksperata, i nakon što protekne postupak ocjene i odabira kandidata, da će se konačno formirati i početi s radom Vijeće za sigurnost cestovnog prometa u BiH”, nada se zamjenik ministra komunikacija i prometa BiH.
Kada je riječ o sigurnosti prometa na cestama u BiH, Dalipagić ističe da Ministarstvo ovih dana također vodi pripremne radnje za izradu Strategije sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini, te ima u planu istu izraditi i predložiti na usvajanje u 2017. godini.
“Naime Strategija bi trebala pokriti petogodišnje razdoblje. Njeno usvajanje i adekvatna realizacija kroz Akcijski plan, su ključne pretpostavke za dalje sustavno unapređenje područja sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini, te učinkovit alat za smanjenje broja nastradalih u prometnim nezgodama, kao i smanjenje ukupnih štetnih posljedica prometnih nezgoda. U cilju kvalitetne izrade Strategije, postoji velika potreba da se u narednom razdoblju osigura neprekidna podrška međunarodnih i domaćih konzultantskih institucija i stručnih pojedinaca kako bi se osigurala kvaliteta dokumenta Strategije na najbolji mogući način. Planirano je da u izradi Strategije sigurnosti cestovnog prometa BiH, a sukladno ustavnim i zakonskim nadležnostima, budu uključene sve relevantne institucije na svim razinama vlasti, od državnog, entitetskih i županijskih resornih ministarstava i predstavnika iz Brčko Distrikta, preko entitetskih i županijskih MUP-ova kao i zdravstvenih i obrazovnih ustanova”, ističe Dalipagić.
Na ovaj način, kako pojašnjava, osigurala bi se kvaliteta dokumenta i njegovom izradom i usvajanjem vrlo brzo preskočio jaz koji je stvoren između propisa i prakse između BiH i najbolje prakse u Europi i zemljama u okruženju.
Dalipagić podsjeća da postoji široka lepeza mjera koje se mogu poduzeti u cilju smanjenja broja prometnih nezgoda, i koje će biti planirane u Strategiji sigurnosti prometa,a iste su uglavnom već poznate, međutim postavlja se pitanje sposobnosti i financijske mogućnosti pojedinih država da osiguraju ulaganja u provođenje pojedinih mjera. Naravno razvijenije, a samim tim financijski moćnije države, znatno više sredstava usmjeravaju u provođenje mjera sigurnosti u prometu, pa se recipročno i broj prometnih nezgoda, posebno onih sa težim posljedicama, znatno razlikuje u ovim državama u odnosu na one države koje nemaju takvu financijsku sposobnost.
“Dakle, kako sam i naveo, nizom pojedinačnih mjera kao i sustavno, može se utjecati na poboljšanje sigurnosti prometa, a sve te mjere bi trebale biti analizirane i obuhvaćene planiranom Strategijom sigurnosti prometa na cestama. Naravno,sve ovo što sam naprijed naveo zahtjeva znatna financijska ulaganja, što predstavlja poteškoću i razvijenijim državama u odnosu na BiH, međutim ohrabruje primjer razvijenijih država, koje su prošle kroz ovaj proces, a to je da su ulaganja u mjere poboljšanja sigurnosti u prometu i znatnim smanjenjem broja prometnih nezgoda uvelike pokrili uštedama u smanjenju isplata osiguranja i ušteda u zdravstvenim fondovima. U svakom slučaju, moramo se potruditi i iznaći financijska sredstva, bilo vlastita ili iz europskih fondova kako bi radili na mjerama za povećanje sigurnosti prometa na cestama, od čega će u konačnici profitirati svi sudionici u prometu”, zaključuje Dalipagić.
Na kraju, on posebno ističe da bi, Ukoliko bi u 2017. izradili i usvojili strategiju sigurnosti prometa na cestama, a smatra da će se isto i dogoditi to će, nakon Okvirne politike prometa u BiH i Okvirne strategije prometa u BiH, biti treći ključni državni dokument u oblasti prometa usvojen u ovom mandatu Ministarstva komunikacija i prometa, odnosno Vijeća ministara BiH.
/Republikainfo.vom/