U Općoj skupštini UN-a u New Yorku izglasana je Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine kojom se traži da se 11. srpnja proglasi međunarodnim danom sjećanja na žrtve srebreničkog genocida. Glasanje, kao rijetko do sada, pokazalo je podijeljenost svjetske zajednice u stavovima oko ovog pitanja, a što su pokazali i rezultati glasanja – ‘za’ Rezoluciju je glasale 84 zemlje, 18 je bilo ‘protiv’, a 68 ‘suzdržano’, a među kojima su bili i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE).
To znači da je čak 86 zemalja članica UN-a, ili protiv ili podozdrivo prema Rezoluciji kao i da je Srbija izvela pravu i vrlo uspješnu diplomatsku ofanzivu oko lobiranja prema državama članicama da ne podrže rezoluciju. I da su u tome imali veliku pomomć Rusije i Kine. Međutim, mnoge članice koje su glasale za suzdržanost izjasnile su se kako se u Srebrenici dogodio genocid.
Predstavnici država-članica koji su glasali ili protiv ili najavili kako će biti suzdržani, u većini su isticali kako ne podržavaju zločine i genocid te da isto treba osuditi, ali kako izglasavanje Rezolucije neće doprinijeti miru među narodima u BiH već suprotno, doprinijeti će novim tenzijama, a naglašavana su i stajališta o neselektivnom i neobjektivnom pristupu kada je riječ o samoj definiciji genocida itd.
Po konačnom i izglasanom tekstu ove Rezolucije, u kojem se osuđuje poricanje genocida (točka 2) kao i veličanje osoba osuđenih za ratne zločine i genocid (točka 3) jasno je kako je ista i inicirana “zahvaljujući” konstantnom negiranju genocida i veličanju osoba osuđenih za ratne zločine od strane predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Lagumdžija: Odluka je donesena “košarkaškim” rezultatom
Šef Misije Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatko Lagumdžija na svom je X profilu reagirao na usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici.
“Odlukom Opće skupštine UN-a svaki naredni 11. srpnja je Medjunarodni dan refleksije i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.! Odluka je donesena “košarkaškim” rezultatom 84 prema 19. U “gledalištu” je ostalo 68 “igrača”! Zahvaljujem svima koji su proteklih godinu bili zajedno!” napisao je Lagumdžija na svom X-u.
Njemačka: Rezolucija nije protiv Srbije
Predstavnica Njemačke Antje Leendertse predstavila je rezoluciju Generalnoj skupštini UN-a. Podsjetila da je genocid dosuđen u presudama UN-a te kako je rezolucija oblikovana prema rezoluciji o genocidu u Ruandi.
Dodala je kako je skoro prije 30 godina 8.372 bosanskih muslimana sustavno pogubljeno u Srebrenici. Istaknula je da rezolucija nije protiv Srbije i da svi procijene tekst prema onome što u njemu piše. Naglasila je podršku koju su rezoluciji dale zemlje zapadnog Balkana.
UAE: Suzdržanost kao poruka za smanjenje tenzija
Predstavnik UAE pri UN-u, obrazlažući zašto će njegova zemlja biti suzdržana u glasanju je, između ostaloga, kazao:
“Nažalost, mir na Balkanu je krhak. Napori u rješavanju dugotrajnih sporova su zaustavljeni, a u nekim slučajevima značajni dobici su poništeni. Akteri u regiji nisu ispunili svoje obveze, a kao rezultat toga, međuetničke tenzije su u porastu. Ključno je da svi ostanemo fokusirani na promicanju jedinstva i pomirenja koje je regiji tako očajnički potrebno. Sjećanje na Srebrenicu ne smije se iskorištavati za političku korist niti postati uzrok produbljivanja podjela”, poručio je predstavnik UAE.
“Diplomaciji je trebalo dati više vremena. Težina ovih zločina zahtijeva da ne dozvolimo da hitnost politike zasjeni važnost jedinstva u našoj potrazi za pravdom i sjećanjem. To je razlog zašto UAE namjeravaju da se uzdrže od prijedloga rezolucije. Naš glas treba shvatiti samo u kontekstu destabilizirajućeg utjecaja koji bi usvajanje ovog teksta moglo imati na Balkanu. Naša suzdržanost ima za cilj naglasiti potrebu za smanjenjem regionalnih tenzija i potaknuti deeskalaciju. Dugogodišnje povijesne rane ne mogu se izliječiti bez istinskih napora ka pomirenju”, kazao je predstavnik UAE.
Vučić: Lažno opravdanje za usvajanje Rezolucije
Obraćajući se pred Glavnom skupštinom UN-a prije glasanja o Rezoluciji, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je kako je Srbija bila prva po broju žrtava u odnosu na broj stanovnika. Optužio je Njemačku i druge članice da su u tajnosti pripremali ovu rezoluciju te da su ucjenjivali druge zemlje, a osvrnuo se i na Prvi svjetski rat.
“Želim raskrinkati neistinito i lažno opravdanje za usvajanje Rezolucije. Ja sam se poklonio svim žrtvama sukoba u BiH, srpskim i bošnjačkim, a i ranije sam se poklonio i položio cvijeće. Teško je govoriti nakon Njemačke koja je najjača zemlja u Europi i vjeruje da ima moralno pravo držati pridike svima koji se ne slažu. Ovo je ispolitizirana rezolucija”, rekao je Vučić.
“Zašto se usvaja? Njemačka je govorila o pojedinačnoj i pravnoj odgovornosti, ako je to tako, zašto se usvaja Rezolucija? Ako govorimo o pojedinačnoj odgovornosti, ona je već osigurana kroz optužnice i presude i svi oni koji su optuženi već su osuđeni na kazne zatvora. Nema pojedinačnih imena u Rezoluciji, ne spominju se. Zašto samo ovaj slučaj, zašto samo ovaj primjer? Pitanje broj 2, pitali su donosi li ova rezolucija pomirenje? Ne ovdje, nego u zemlji na koju se odnosi. Ne, uopće, ne. U regiji? Ne, uopće ne. Pitam Njemačku zašto su skrivali pripreme za ovu rezoluciju. Kada se pripremala za Ruandu, pripremala se na transparentan način”, iznio je svoje kritike Vučić.
On se potom osvrnuo na bombardiranje Srbije od strane NATO-a 1999. godine.
“24. ožujka na Vijeću sigurnosti, kada smo htjeli razgovarati zašto je bombardirana Srbija 1999. godine, rekli su nam da ne gledamo u prošlost. Dva dana poslije su nam rekli da pripremaju rezolcuiju za događaje pet godina prije toga. U tom slučaju činjenice nisu bitne. Kome je ovo potrebno i zašto u ovom trenutku? Zašto ti ljudi nisu progovorili o genocidu koji su počinile njihove zemlje? Zašto ne govorite o Holokaustu? To je jedini genocid koji su UN priznale. Genocid protiv srpskog naroda u Prvom svjetskom ratu nitko nije čuo. Srbija je bila prva zemlja na svijetu po broju žrtava u odnosu na broj stanovnika. 28% stanovništva je izgubilo živote. Druga je bila Francuska”, kazao je Vučić pred Glavnom skupštinom UN-a.
Vučić je rekao kako je osobno otišao u Srebrenicu “pognuo glavu i položio cvijeće, ali skoro bio linčovan” te da se u donošenju rezolucije ne radi o pomirenju kao ni o sjećanju.
On je oštro kritizirao zemlje koje su inicirale rezoluciju, tvrdeći kako su ucjenjivale ostale države članice.
“Zašto ste morali vršiti tako veliki pritisak na države članice UN-a samo protiv jedne male zemlje kao što je Srbija? Zašto ste prijetili državama članicama koje nisu željele glasati za Rezoluciju? Zašto ste im govorili da neće dobiti ekonomsku pomoć?”, upitao je predsjednik Srbije.
Odmah nakon glasovanja Vučić je izveo svojevrsni performans ogrnuvši se sa zastavom Srbije, unatoč protivljenju predsjednika Opće skupštine i zahtjevu osiguranja da ju skine.
“Nitko na svijetu neće mi uzeti moju zastavu”, poručio im je Vučić.
Odmah je na Instagramu objavio fotografiju na kojoj je zaogrnut srbijanskom zastavom uz poruku: ‘Ponosan na svoju Srbiju!‘
Tekst Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine
Rukovodeći se Poveljom Ujedinjenih naroda, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, pozivajući se na rezoluciju Vijeća sigurnosti 819 od 16. travnja1993. kojom se Srebrenica proglašava sigurnom zonom, rezoluciju 827 od 25. svibnja 1993. o osnivanju Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (“MKSJ”) i rezoluciju 1966 od 22. prosinca 2010. o osnivanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove,
podsjećajući i dalje na sve presude MKSJ-a, a posebno na osam koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida nad bosanskim muslimanima počinjenim u Srebrenici 1995. godine, posebno na presudu Žalbenog vijeća MKSJ-a od 19. travnja 2004. (MKSJ protiv Krstića), Međunarodni rezidualni mehanizam za žalbeno vijeće krivičnih sudova, presuda od 8. juna 2021. (MKSJ protiv Mladića), presudu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za žalbeno vijeće kaznenih sudova od 20. ožujka 2019. (MKSJ protiv Karadžića i Karadžića), Međunarodni sud pravde (ICJ) od 26. veljače 2007. godine koji je utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida,
potvrđujući svoje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine ili druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog ljudskog prava, i naglašavajući u ovom kontekstu odgovornost država u okončanju nekažnjivosti i, u tom cilju, da temeljito istražuju i kazneno gone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obvezama i svojim domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i kako bi se tražio održivi mir, pravda, istina i pomirenje, za koje je potrebno učešće žrtava i preživjelih kao i članova njihovih obitelji je središnje,
pozdravljajući važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina u pogledu borbe protiv nekažnjivosti i osiguravanja odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge neviđene zločine ostvarene kroz sustav međunarodnog krivičnog pravosuđa, u tom smislu prepoznaje poseban doprinos MKSJ-a i naglašava važnost spremnosti međunarodne zajednice da poduzme kolektivnu akciju preko Vijeća sigurnosti, u skladu s Poveljom, i na osnovi od slučaja do slučaja kako bi se dodatno osigurala odgovornost za genocid i sprječavanje istog.
Ponavljajući da je kaznena odgovornost, shodno međnarodnom pravu za zločin genocida idividualna i ne može biti pripisana bilo kojoj etničkoj, religijskoj ili drugoj grupi, odnosno zajednici kao cjelini.
Uzimajući u obzir ulogu specijalnih savjetnika glavnog tajnika za sprječavanje genocida i odgovornost za zaštitu; i ističući važnost redovitih brifinga o kršenju ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, kao i o govoru mržnje i poticanju u ranom podizanju svijesti o potencijalnom genocidu, također napominjući da procesuiranje osoba odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sustavima, uključujući Sud Bosne i Hercegovine i MKSJ, kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, ostaje središnje u procesu nacionalnog pomirenja i izgradnju povjerenja i obnovu i održavanje mira u Bosni i Hercegovini,
i dalje priznajući da je snažna regionalna suradnja između državnih tužiteljstava od suštinskog značaja za poticanje mira, pravde, istine i pomirenja među zemljama u regiji,
konstatirajući da će 2025. godine biti obilježena trideseta godišnjica genocida u Srebrenici, u kojem je izgubljeno najmanje 8.372 života, tisuće raseljeno, a obitelji i zajednice devastirane:
1. Odlučuje da 11. srpnja proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine;
2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao povijesnog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sustave, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti;
3. Također bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju one osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici;
4. Naglašava važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i prema njima dostojanstvenog ukopa i poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom;
5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka ICJ-a,
6. Traži od glavnog tajnika da uspostavi program informiranja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, počevši sa svojim aktivnostima i pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine, i dalje traži od generalnog tajnika da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sustava Ujedinjenih naroda i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje,
7. Poziva sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne sudionike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i počast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.
/Desk/