Na dnevnom redu beogradskog višeg suda danas je bila Objava odluke Višeg suda za zahtjev za rehabilitaciju nekadašnjeg zapovjednika kraljevske vojske i četničkog vođe iz Drugoga svjetskog rata Dragoljuba Draže Mihailovića.
Uz gromoglasni pljesak u sudnici Viši sud u Beogradu, nešto iza 11 sati, rehabilitirao je generala Dragoljuba Draže Mihailovića!
“Usvaja se zahtjev za rehabilitaciju generala Dragoljuba Draže Mihailovića i poništava se presuda Vojnog vijeća Vrhovnog suda FNRJ od 15. srpnja 1946. godine u djelu koji se odnosi na komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini, rođenog 27. travnja 1893. godine u Ivanjici od oca Mihaila i majke Smiljane rođ. Petrović, od dana njenog donošenja, kao i sve pravne posljedice navedene odluke, a rehabilitirano lice smatra se neosuđivanim!”, navodi se u presudi.
Ispred Palače pravde i dalje traje pravi verbalni ‘rat’ između onih koji podržavaju rehabilitaciju nekadašnjeg zapovjednika kraljevske vojske i oporbe.
Ispred Višeg suda u Beogradu i prije izricanja konačne odluke već se okupilo nekoliko stotina pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta, kao i pripadnici Radikalne stranke Srbije. Ispred Suda nalazi se i stotinjak pripadnika specijalne policije. Uskoro se očekuje i dolazak najpoznatijeg radikala Vojislava Šešelja.
Prema posljednjim informacijama s terena, odluka suda bit će pozitivna po četničkog vođu Dragoljuba Draže Mihailovića. Sud bi ga ipak mogao rehabilitirati čime će biti poništena odluka iz 1946. godine kojom je Mihailović osuđen na smrt zbog suradnje s nacističkim okupatorima.
Pripadnici Ravnogorskog pokreta i srpskih Radikala ispred Suda, dižući transparent na kojem stoji: “Smrt fašizmu, sloboda narodu”, skandiraju “Tito ustaša”, “Tito ubojico”, “Tito izdajico”. S druge se strane nalaze antifašisti s transparentima koji prikazuju mrtvačke glave te im uzvraćaju pjesmom: “Ustaše i četnici zajedno ste bježali” i “Služili ste Hitleru”.
Za sada je sve na verbalnom sukobu jer se između dvije frakcije nalazi kordon od oko stotinjak pripadnika spacijalne policije.
Prvi zahtjev za rehabilitaciju podnio je Mihailovićev unuk Vojislav Mihailović 2006. godine, a kasnije mu se pridružilo još nekoliko udruga i stranaka. Postupak rehabilitacije počeo je 16. rujna 2010. godine od kada su saslušani deseci svjedoka, povjesničara, preslušani audio snimci sa suđenja i prikupljena brojna dokumentacija.
Beogradski sud utvrdio je da je presuda Mihailoviću donesena u nezakonitom procesu iz političkih i ideoloških razloga.
(Izvor: Dnevnik.hr)
Brojni zločini koje su četnici počinili tijekom Drugog svjetskog rata počinjeni su izravno ili neizravno prema uputama dobivenim od vođe pokreta, Mihailovića. Podređeni zapovjednici redovito su Mihailoviću slali izvješća ća o broju ubijenih muškaraca i žena, katoličkih svećenika, muslimanskih imama, srušenih i spaljenih crkava, džamija i sela.
Neki od najtežih četničkih zločina u provođenju genocida nad Hrvatima i muslimanima tijekom Drugog svjetskog rata su:
srpanj 1941., Bileća i Stolac – oko 1.150 Hrvata i muslimana,
pokolj kod Drvara 27. srpanj 1941. – 568 poimenice imenovanih žrtava i neodređen broj neidentificiranih Hrvata,
pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941. – 62 hrvatske žrtve,
pokolj u Krnjeuši 9. i 10. kolovoza 1941. – oko 240 pobijenih Hrvata,
kolovoz 1941., Brkovci (istočna Hercegovina) – oko 300 muslimana,
kolovoz i rujan 1941., Boričevac (Lika) i Kulen Vakuf (zapadna Bosna) – oko 2.500 Hrvata i muslimana,
studeni 1941., kraj Donjeg Lapca – 44 Hrvata,
prosinac 1941. i siječanj 1942., istočna Bosna: Foča i Goražde – oko 2.050, odnosno 5.000 uglavnom muslimana, Srebrenica oko 1.000, Vlasenica 2.000-3.000, Rogatica i Višegrad po oko 1.000 muslimana,
kolovoz 1942., istočna Bosna i dio Sandžaka (uglavnom oko Foče) – oko 1.000 muslimana,
kolovoz 1942., istočna Bosna (Ustikolina, Jahorina) – oko 2.500 uglavnom muslimana,
rujan 1942., Foča – oko 2.200 muslimana,
rujan 1942., Zabiokovlje – oko 160 Hrvata,
listopad 1942., Mostar – oko 200 Hrvata i muslimana,
listopad 1942., Hercegovina (Prozor-Rama) – oko 1.250 Hrvata i muslimana,
listopad 1942., Zagora – oko 240 Hrvata,
veljača 1943., istočna Bosna i dio Sandžaka (Foča, Čajniče, Pljevlja) – oko 9.200 muslimana,
siječanj i veljača 1943., Zagora (Kijevo, Vrlika, Otavice, Imotski) – 140 Hrvata,
lipanj 1943., središnja Bosna – 42 muslimana,
veljača 1944., Zagora – 67 Hrvata,
svibanj 1944., Goražde – oko 50 muslimana,
do lipnja 1944., u okolini Rogatice – 4.635 uglavnom muslimana,
listopad 1944., sjeveroistočna Bosna – 25 Hrvata,
prosinac 1944., Vinodol (Bribir, Grižane, Tribalj) – 32 Hrvata,
siječanj 1945., Bosna (Kladari, Carevac) – 27 Hrvatica.
Povezani tekst:
mup-rs-a-cetnici-nisu-nikome-prijetnja
/republikainfo.com/