Vladimir Paar (rođen u Zagrebu 1942.), redoviti je profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Predsjednik je Odbora HAZU za bioinformatiku i biološku fiziku te član Odbora HAZU za primijenjenu genomiku. Objavio je više od 500 znanstvenih i stručnih radova, od toga 227 znanstvenih publikacija uključenih u Science Citation Index/ Web of Science, autor je i urednik više od 55 knjiga, te niza udžbenika i gimnazijskog programa fizike. Područje njegova znanstvenog i stručnog rada obuhvaća širok spektar različitih tematika.
Autor je većeg broja stručnih radova o razvoju obrazovanja u funkciji razvoja. Već tridesetak godina zalaže se za orijentaciju hrvatskog školstva i hrvatske privrede na razvoj. Jedan je od autora i urednika dokumenta HAZU „Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja“. Akademik Paar već dugo sudjeluje u javnim medijima na popularizaciji znanosti (fizike, biofizike, energetike, fizike klimatskih promjena, znanstvene interdisciplinarnosti, veze prirodnih i humanističkih znanosti, odnos znanosti i vjere).
Zadnjih je godina u javnosti često kritički istupao prema raširenom vjerovanju i znanstvenim istraživanjima koja upozoravaju na opasnost od globalnog zatopljenja i time izazivao kontraverze. U tim istupima upozoravao je na moguću fazu jakog zahlađenja i mini ledenog doba. Po tim navodima, to se očekuje otprilike 2060., plus minus 11 godina. Akademik Vladimir Paar kaže da je jedina dilema samo hoće li ono trajati 10-20 godina, kako kažu znanstvenici iz NASA-e, ili pak i 65-70 godina, kako tvrde ruski stručnjaci. Dodaje kako novo mini ledeno doba nije ništa novo, da je to prirodna pojava koja se već događala na Zemlji proteklih stoljeća,
Osim toga, u široj je, ne samo znanstvenoj, javnosti poznat po bavljenju međuodnosom znanosti, filozofije i teologije. Pri tome naglašava da ni jedna znanstvena teorija, ako je znanstveno dokazana, ne može biti u suprotnosti s vjerom. Takvo mišljenje sukladno je stavovima koje je iznosio papa Ivan Pavao II. Jer sva zbivanja u svijetu odvijaju se prema prirodnim zakonima, a to su zakoni koje je stvorio Bog. Uz stvaranje svemira, Bog je stvorio i prirodne zakone po kojima se zbivanja dalje odvijaju, a stvorio je i vrijeme. Kao prilog ovakvom mišljenju citira stavove nobelovca Alberta Einsteina, „oca“ kvantne fizike Maxa Plancka i teologa Alojzija Stepinca o intrigantnom pitanju odnosa znanosti i vjere:
Stepinac kaže: »Znanost ne stoji u opreci s religijom, šta više: prava znanost vodi k Bogu.« »Bog gospodar znanja, taj Bog i od njega objavljene istine moraju biti temelj svega vašeg djelovanja. Jer sve od Boga dolazi, k Bogu se ima sve opet vratiti. To uključuje u sebi sam pojam Boga«.
Einstein kaže: »Moje je mišljenje da svako dublje razmišljanje u području znanosti izvire iz dubokoga religioznoga osjećaja.« »Znanstveno se istraživanje temelji na pretpostavci da su svi događaji, uključujući i ljudsko djelovanje, određeni prirodnim zakonima. Međutim, moramo priznati da je naše stvarno poznavanje tih zakona samo jedan nepotpun dio cjeline, tako da na kraju krajeva vjerovanje u postojanje fundamentalnih sveobuhvatnih zakona također počiva na nekoj vrsti vjere.“
Planck kaže: »Kako god daleko gledali, između znanosti i religije nigdje ne nalazimo protuslovlje, nego upravo potpuno slaganje u odlučujućim točkama. Religija i prirodna znanost se ne isključuju, nego se dopunjuju i jedna drugu uvjetuju”.
Akademik Paar je oženjen i otac četvero djece. /republikainfo.com/