Talibani su objavili kako je rat u Afganistanu završen nakon što su njihovi borci ušli u prijestolnicu Kabul, a predsjednik Ashraf Ghani pobjegao iz države. Talibani su jučer, u nedjelju 17. kolovoza, bez gotovo ikakvog otpora počeli zauzimati glavni grad Afganistana, Kabul, dok je predsjednik te države pobjegao u Uzbekistan kako bi, tvrdi, spriječio krvoproliće. SAD su objavile kako će u devastirani Afganistan poslati dodatne vojnike zbog osiguranja evakuacije, a Vijeće sigurnosti UN-a održat će u ponedjeljak hitan sastanak.
Dvadeset godina nakon ulaska američkih snaga i devetnaest godina nakon dolaska NATO-a Afganistan se vratio tamo gdje je bio – pod vlast talibana. Utrošeno je oko 1000 milijardi američkih dolara, poginulo je 2240 američkih vojnika, oko 20 tisuća ih je ranjeno, a na kraju se pokazalo da je sve bilo uzalud.
Odlazak afganistanskog predsjednika – kukavička i organizirana zavjera
Odlazak afganistanskog predsjednika Ashrafa Ghanija iz države mnoge je u ovoj državi šokirao i naljutio nakon što je talibanska oružana grupa preuzela vlast 20 godina od vojne invazije predvođene SAD-om kada je svrgnuta sa vlasti, piše Al Jazeera.
Jedan političar iz istočne provincije, koji je želio ostati anoniman, opisao je odlazak Ghanija kao „sramotu“. On je Ghanija optužio da je „lagao narodu svo ovo vrijeme“ i da je „držao afganistanski narod u neznanju“.
On je ukazao na ranije snimljeno priopćenje, objavljeno u subotu, kao primjer laganja afganistanskom narodu. Tijekom obraćanja, Ghani, koji je čitao sa telepromptera, obećao je „foks na sprječavanje širenja nestabilnosti, nasilja i raseljavanja moga naroda“, no nekoliko sati kasnije su pala dva od većih gradova – Jalalabad i Mazar-i-Sharif u ruke talibana.
Priče o Ghanijevom laganju i tajenju stvari su postale uobičajene u posljednja dva mjeseca kada su prvi okruzi, a zatim i provincije, počeli padati u ruke talibana.
Rano u nedjelju, nekoliko sati prije odlaska Ghanija, moćni bivši komandant iz sjeverne provincije Balkh Atta Mohammed Noor optužio je vlasti za „veliku organiziranu i kukavičku zavjeru“.
Noor, koji godinama kritizira Ghanija, ukazivao je na sve veće vjerovanje kako je pad okruga i provincija posljednjih sedmica dio neobjavljenog plana za koji vlada možda zna, a krije ga od naroda.
Prošlog mjeseca je Ismail Khan, bivši zapovjednik mudžahedina iz zapadne provincije Herat, kazao istu stvar za Al Jazeeru, tvrdeći kako „plan“ stoji iza pada okruga u državi.
Amerkianci čekali pravi trenutak za odlazak
“To je točno. Koncept koji su Sjedinjene Države i NATO gradili u Afganistanu doživio je debakl. Talibani sigurno neće prihvatiti oblik društvenog života koji je nametnut od strane Zapada. Osim toga, međunarodne snage u Afganistan su ušle s ciljem uništenja talibanskog pokreta, islamista, Al Qaide, a u tome nisu uspjeli. Iz te perspektive može se reći da je sve bilo uzalud”, kazao je za Jutarnji list stručnjak za geostrateška pitanja Vlatko Cvrtila.
Vlatko Cvrtila kaže kako su Amerikanci još prije deset godina bili svjesni kako se zbog korupcije, plemenskih obračuna i nezainteresiranosti vojnika za borbu s talibanima afganistanske snage sigurnosti neće samostalno moći oduprijeti protivniku i samo su čekali pravi trenutak za izlazak.
A taj odlazak dogodio se baš u vrijeme najpogodnije za talibansku ofenzivu. “Mogli su Amerikanci otići tijekom zima, kada je zbog vremenskih prilika pokretanje velike ofenzive nemoguće. Ali to su učinili sada što očito sugerira na neki dogovor s talibanima jer Amerikancima Afganistan više nije važan. Sada ih zanima samo Kina i Rusija”. Ni Europa ni NATO nisu se previše uzbunili zbog razvoja situacije u Afganistanu.
Europske snage još su se ranije povukle iz te zemlje.
Evakuacija iz Kabula
Ukrajinski zrakoplov evakuirao je ukrajinske, hrvatske, nizozemske, bjeloruske i afganistanske državljane iz Kabula, objavio je šef ukrajinske diplomacije Dmitro Kuleba u ponedjeljak na Twitteru.
Na dramatičnim snimkama koje je na društvenim mrežama podijelio Stefan Simanowitz, novinar Amnesty Internationala, vidi se kaos u zračnoj luci u Kabulu. Ljudi se očajnički penju po zrakoplovu u želji da napuste zemlju.
Američke snage pucale su u zrak u kabulskoj zračnoj luci u ponedjeljak kako bi spriječile stotine ljudi da izađu na pistu, rekao je američki dužnosnik.
“Gomila je bila izvan kontrole”, rekao je izvor Reutersu. “Pucalo se samo zato da se smanji kaos.”
Stotine Afganistanaca zakrčile su zračnu luku pokušavajući se ukrcati u vojne zrakoplove kako bi izašli iz zemlje nakon što su talibani ušli u Kabul u nedjelju. Zračna luka je pod kontrolom američkih vojnika koji pomažu u evakuaciji osoblja veleposlanstva.
I dok su na aerodromu gužva i kaos jer stotine civila pokušavaju pobjeći iz zemlje zajedno sa stranim državljanima, ulice Kabula osvanule su puste u ponedjeljak ujutro. Zgrade i uredi su prazni, a dio grada u kojem su bila diplomatska predstavništva potpuno je ispražnjen, prenosi Dnevnik.hr.
Saigon on steroids!
“It’s too late to fly out,” one man who worked for Western organizations for years but had his UK visa application was rejected, tells @WSJ
He & his family are in hiding in Kabul trying to find people smugglershttps://t.co/RCzw9vRx8opic.twitter.com/TIW6pSEg32
— Stefan Simanowitz (@StefSimanowitz) August 16, 2021
Zajednička izjava Međunarodne zajednice
Istodobno, u zajedničkoj izjavi Međunarodna zajednica je pozvala one koji trenutno imaju moć u Afganistanu da dozvole stranim državljanima, ali i građanima koji to žele, mirno napuštanje zemlje, prenosi N1.
“S obzirom na pogoršanje sigurnosne situacije, podržavamo, radimo na osiguranju i pozivamo sve strane na poštivanje i olakšanje sigurnog i urednog odlazka stranih državljana i Afganistanaca koji žele napustiti zemlju. Oni koji imaju moć i autoritet u cijelom Afganistanu snose odgovornost – i obvezu – za zaštitu ljudskih života i imovine, te za hitnu obnovu sigurnosti i građanskog poretka,” stoji u zajedničkoj izjavi.
Naglašava se da se Afganistancima i stranim državljanima more dopustiti da napuste zemlju te da putevi, aerodromi i granični prijelazi moraju ostati otvoreni.
“Narod Afganistana zaslužuje živjeti u sigurnosti i dostojanstvu. Mi u međunarodnoj zajednici spremni smo im pomoći,” dodaje se.
Zajedničku izjavu potpisuju Albanija, Australija, Austrija, Bahami, Belgija, Burkina Faso, Kanada, Čile, Kolumbija, Kostarika, Obale Slonovače, Hrvatska, Češka, Danska , Dominikanska Republika, El Salvador, Estonija, visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Federativne Države Mikronezije, Fidži, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Gana, Grčka, Gvatemala, Gvajana, Haiti, Honduras, Island, Irska, Italija, Japan, Kosovo, Latvija, Liberija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malta, Maršalova ostrva, Mauritanija, Crna Gora, Nauru, Nizozemska, Novi Zeland, Niger, Sjeverna Makedonija, Norveška, Palau, Panama, Paragvaj, Poljska , Portugal, Katar, Republika Koreja, Republika Kipar, Rumunija, Sijera Leone, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Surinam, Švedska, Togo, Tonga, Uganda, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina i Jemen.
Naglašava se da se Afganistancima i stranim državljanima more dopustiti da napuste zemlju te da putevi, aerodromi i granični prelazi moraju ostati otvoreni.
“Narod Afganistana zaslužuje živjeti u sigurnosti i dostojanstvu. Mi u međunarodnoj zajednici spremni smo im pomoći,” dodaje se.
Zajedničku izjavu potpisuju Albanija, Australija, Austrija, Bahami, Belgija, Burkina Faso, Kanada, Čile, Kolumbija, Kostarika, Obale Slonovače, Hrvatska, Češka, Danska , Dominikanska Republika, El Salvador, Estonija, visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Federativne Države Mikronezije, Fidži, Finska, Francuska, Gruzija, Njemačka, Gana, Grčka, Gvatemala, Gvajana, Haiti, Honduras, Island, Irska, Italija, Japan, Kosovo, Latvija, Liberija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malta, Maršalova ostrva, Mauritanija, Crna Gora, Nauru, Holandija, Novi Zeland, Niger, Sjeverna Makedonija, Norveška, Palau, Panama, Paragvaj, Poljska , Portugal, Katar, Republika Koreja, Republika Kipar, Rumunija, Sijera Leone, Slovačka, Slovenija, Španija, Surinam, Švedska, Togo, Tonga, Uganda, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina i Jemen, podsjeća autor Željko Trkanjec za Jutarnji list.
Tragične odluke Buscha i Cheneya
Problem nije bila američka politika prema Afganistanu, nego tragična odluka administracije Georgea W. Busha i potpredsjednika Dicka Cheneya (koji je bio spiritus movens ideje) da se krene u intervenciju u Iraku. Koja nije imala globalnu ni podršku UN-a i koja je, budući da plana nije bilo, doživjela spektakularni krah koji je doveo do stvaranja nove terorističke prijetnje, Islamske države. Sirija, Libija i Irak postale su točke na koje se SAD morao usredotočiti što je otvorilo manevarski prostor talibanima. Regrupirali su se i vratili snagu.
Taj je proces trajao usporedo s formiranjem institucija vlade u Kabulu. Što je bio katastrofalan projekt, ali ne zbog Amerikanaca ili drugih stranaca, nego zbog afganistanskih lidera. Koji su shvatili da se mogu brzo i lako obogatiti, zavladala je korupcija i potpuna nebriga za zbivanja na prostorima izvan Kabula i ostalih većih gradova. Hamid Karzai, prvi predsjednik, bio je opčinjen prijemom po svjetskim metropolama, pričao je što su uši zapadnjaka htjele čuti, a kod kuće se ponašao kao apsolutni vladar. Nakon dva je mandata poduzeo sve u svojoj moći da onemogući uredne predsjedničke izbore. Koji su, kad su konačno provedeni, doveli do neprihvatljive situacije: pobijedio je Ashraf Ghani, a njegov konkurent Abdullah Abdullah je postao drugi čovjek u hijerarhiji vlasti. Da pojednostavim: Zoran Milanović je predsjednik, a Kolinda Grabar-Kitarović potpredsjednica s gotovo pa ovlastima premijera.
UN-ov plan je također predviđao da se u nekom trenutku povuku strani akteri te da projekte nastave lokalne vlasti. Što se nikad nije dogodilo.
Talibanski blitzkrieg primarno je posljedica neinteresa vlasti u Kabulu da se bave izgradnjom države. Međunarodne snage su sustavno smanjivale angažman i to je otvaralo vakuum u koji su ušli talibani. Ovi novi, koji su nudili model kakve takve uređene vlasti. Primjerice, Karzai, Ghani i njihovi adlatusi nisu prstom maknuli da bi došlo do smanjenja uzgoja maka, sirovine za heroin. Međunarodne su snage uništavale nasade, a vlasti seljacima nisu stvorile uvjete za prelazak na proizvodnju drugih kultura. Kad bi stranci otišli, seljaci su nastavili saditi mak.
‘Kabul šaptom pade: Kako su si Amerikanci i saveznici, uključujući i Hrvate, zabili idiotski autogol’
Ekspresno talibansko vraćanje Afganistana u njihove ruke može se objasniti samo na jedan način: Amerikanci opet nisu razumjeli boga tebe. Sav njihov obavještajni aparat, sofisticirani strojevi kojima mogu prisluškivati, enormno moćni kompjuteri koji mogu izlučiti ključne riječi iz milijardi razgovora na tisuću jezika, svi špijuni i dobronamjerni doušnici, sve to ne vrijedi ni pišiva boba jer ne razumiju ljude, ni u vlastitim državama.
Rat je izgubio svatko ako ga ne može dobiti, a onda je badava ustrajati. Ali Amerikanci opet nisu znali kako se izvući, kao ni u Vijetnamu. Ondje su učvrstili komuniste, a u Afganistanu talibane kao nacionalne osloboditelje, piše autor Inoslav Bešker također za Jutarnji list u tekstu pod naslovom
‘Kabul šaptom pade: Kako su si Amerikanci i saveznici, uključujući i Hrvate, zabili idiotski autogol’.
(Izvor: Agencije)