Energetska industrija je u početku predstavljala drvni pelet kao način da se „očisti“ ugljen. I vlade su prihvatile tu pretpostavku. Međutim, danas kreatori politika preispituju taj stav, a ponegdje ga čak i mijenjaju, piše Forbes BiH.
U središtu ove rasprave nalazi se britanska elektroenergetska tvrtka Drax, koja je najveću europsku termoelektranu na ugljen pretvorila u postrojenje na biomasu. Pogon radi na drvni pelet koji uvozi iz južnih saveznih država SAD-a.
Ova debata otvara niz pitanja, prije svega onih koja se tiču zagađenja i troškova. Naime, ako ovakav dodatak stvara više zagađenja nego energija vjetra ili sunca, zašto ga uopće koristiti – osobito kada dolazi iz izvora koji ovisi o subvencijama.
Merry Dickinson, vođa kampanja u organizaciji Dogwood Alliance, rekla je da Drax danas posluje isključivo na bazi drvne biomase. To zahtijeva između sedam i osam milijuna tona peleta godišnje. „Količina drva potrebna za rad na ovoj razini premašuje ono što je dostupno kao otpadno drvo“, kaže Dickinson. „Čak i kada industrija govori o ‘otpadnom drvu’, veliki dio zaliha čine cijela stabla“.
Poseban tretman peleta
Biomasa je dobila poseban tretman u okviru Europske direktive o obnovljivim izvorima energije iz 2010. godine, koja je emisije iz izgaranja drva računala kao nulte na dimnjaku. Osnovna pretpostavka bila je da drveće ponovno raste i s vremenom ponovno apsorbira ugljik.
Nakon Brexita, Ujedinjeno Kraljevstvo je proširilo subvencije za biomasu, pozicionirajući drvni pelet kao prijelazno gorivo za smanjenje ovisnosti o ugljenu. Prema tim pravilima, elektrana može spaljivati drvo i tvrditi da je ugljično neutralna. Taj se proračun ne primjenjuje na fosilna goriva.
Poslovni model kompanije Drax dugo se oslanjao na državne poticaje, a ne na tržišnu potražnju. Ujedinjeno Kraljevstvo osiguravalo je oko 1,1 milijardu dolara godišnje u subvencijama, ali planirano je da se ta izdvajanja nakon 2027. gotovo prepolove.
U međuvremenu, Drax je zatvorio postrojenja u Arkansasu i Britanskoj Kolumbiji te smanjio ulaganja u bioenergiju s hvatanjem i skladištenjem ugljika. Neki dijelovi poslovanja okreću se prema podatkovnim centrima, što predstavlja tiho priznanje da tržište više ne može podržavati kompaniju na ranijoj razini.
Razlika u odnosu na vjetar i solar
Za razliku od vjetra i sunca, koji proizvode električnu energiju bez izgaranja, biomasa kombinira emisije iz izgaranja drvne sječke s onima koje nastaju tijekom prerade, transporta i kontinuirane eksploatacije goriva. Subvencije za vjetar i solar smanjivale su se po megavat-satu kako su troškovi tehnologije padali, dok biomasa i dalje uživa neuobičajeno visoku razinu javne potpore.
Drax nije odgovorio na tri zahtjeva za komentar upućena tijekom nekoliko tjedana. U ranijim izjavama kompanija je navela da poštuje ekološke propise i da biomasa ima ključnu ulogu u osiguravanju obnovljive energije kojom se može upravljati po potrebi. „Kao kompaniji posvećenoj održivoj proizvodnji energije, visoki standardi sigurnosti i zaštite okoliša uvijek su naš glavni prioritet“, priopćio je Drax za britanski list The Guardian.
Istraživanja dovode u pitanje ugljičnu neutralnost
Nedavne analize životnog ciklusa, uključujući studije MIT-a i instituta Chatham House, ukazuju na to da je ugljična matematika koja stoji iza nacionalnih politika koje promoviraju miješanje peleta i ugljena duboko pogrešna. Ta istraživanja su pokazala da zamjena ugljena drvnim peletom može povećati kratkoročne emisije ugljika, osobito kada se koriste cijela stabla, a ne otpad.
Proces počinje sječom zrelih stabala, njihovim pretvaranjem u pelet kroz energetski intenzivne procese sušenja, usitnjavanja i prešanja, a zatim transportom preko oceana. Ugljik uskladišten u stablima odmah se oslobađa, dok ponovni rast može potrajati desetljećima kako bi nadoknadio emisije. Problem dodatno pogoršava činjenica da drvo ima manju energetsku gustoću od ugljena, što znači da se mora spaliti veća količina kako bi se proizvela ista količina električne energije.
„Bolje je ostaviti drveće u zemlji i zadržati sav taj ugljik izvan atmosfere“, rekao je John Sterman, profesor menadžmenta na MIT-u, u priopćenju iz 2018. godine. „Molekula $CO_2$ emitirana danas ima isti utjecaj na klimu bez obzira na to potječe li od ugljena ili biomase. Proglašavanje biogoriva ugljično neutralnim, kao što su učinile EU, UK i druge zemlje, pogrešno pretpostavlja da se šume obnavljaju brzo i da u potpunosti kompenziraju emisije iz proizvodnje i izgaranja“.
Dobro zamišljeno, ali…
U Mississippiju su stanovnici tužili Drax zbog navodnih kršenja propisa o zagađenju zraka u njegovoj tvornici peleta u Glosteru. To je slučaj koji ukazuje na lokalne troškove izvora energije o kojem se često govori samo u globalnim ugljičnim terminima. Postrojenje koristi dizalice za pomicanje cijelih stabala, što ukazuje na oslanjanje na sirovo drvo, a ne na otpadni materijal.
U međuvremenu, regulatori su ranije kažnjavali tvornicu zbog prekršaja koji su uključivali ispuštanje hlapljivih organskih spojeva, metanola i formaldehida. Rad postrojenja pokazuje da biomasa ne nosi samo ugljične posljedice, već i opipljive rizike za lokalnu kvalitetu zraka.
„Biomasa podrijetlom iz šuma je u fokusu“, kaže Michél Legendre iz organizacije Dogwood Alliance. „Operacije kompanije Drax zahtijevaju ogromne količine drveća, uz čistu sječu hektara svake godine. Ne samo grančice ili ostatke“.
Dodavanje peleta procesu izgaranja bilo je dobro zamišljeno kao pokušaj da se „izbaci“ ugljen, koji je tada bio dominantan izvor električne energije. Međutim, od uvođenja ove prakse mnogo toga se promijenilo, uključujući nagli pad cijena energije vjetra i sunca, kao i nova istraživanja koja pokazuju da pelet nije ispunio obećanja. Zbog toga regulatori s pravom preispituju svoje politike koje bi se trebale fokusirati na uistinu održive izvore energije.