VL: Nedavno ste napravili iskorak i osigurali sredstva za pomoć mladim znanstvenicima, što je vjerojatno zasad jedinstven slučaj u BiH. Ustrajavate u primanju vježbenika i dodjeli stipendija, a najavljujete i zapošljavanja u školama?
Herceg: Za nas su mladi prioritet i ta ideja nas vodi u svim aktivnostima. Uz stalna stipendiranja studenata, krenuli smo ranije sa stotinjak, a sada smo već na više od 2600 stipendista godišnje. Ustrajavamo i u primanju vježbenika, a s ovogodišnjih stotinu za koliko smo raspisali Javni poziv, Vlada doseže brojku od 800 mladih koliko smo ih u ovom sazivu pomogli s prvim radnim iskustvom, na što sam osobito ponosan. Naglašavam, ma koliko to puta ponovio, i ovom ću prigodom jasno kazati kako ovaj način pružanja izravne potpore mladim visokoobrazovanim ljudima koje želimo zadržati ovdje, trebaju slijediti sve ostale razine vlasti i ne smije biti samo ”teret” Županije. U ovaj projekt moraju se uključiti sve naše općine i gradovi i za to, na isti način, planirati namjenska sredstva kako se ne bismo zadržali na tih 100 odnosno 800 nego udvostručili pa i utrostručili ove brojke. I neće to biti problem ako i drugi prepoznaju važnost ovoga projekta.
Odluka Vlade o izdvajanju pola milijuna KM za potporu znanosti i mladim znanstvenicima koji su nažalost u osobito podcijenjenom i složenom položaju u cjelokupnom sustavu obrazovanja nešto je čime se jako ponosim. Radi se o prvoj takvoj odluci, a izrodila se na moju izravnu inicijativu, kao dio kontinuiranih aktivnosti Vlade na planu razvitka znanosti u HNŽ-u te potpore mladim znanstvenicima. Mogu samo kazati da se nadamo kako ćemo ovim uspostaviti standard koji će i druge županije slijediti. To je izravno ulaganje u bolju budućnost.
VL: Najavili ste rješavanje radno-pravnih statusa za 200 zaposlenika u sustavu obrazovanja?
Herceg: Da, točnije njih 215 za koliko ćemo ovih dana raspisati natječaj. Nažalost stanje koje je ova vlada zatekla nije bilo pravedno regulirano pa i ovime nastavljamo ispravljati jednu veliku nepravdu iz ranijih razdoblja i rješavati pitanje zaposlenja na neodređeno vrijeme za te ljude koji po pet i više, neki čak i više od deset godina, nažalost rade s ugovorima na određeno, prije svega zbog manjka sati u nastavnim normama. Svi mi znademo što znači takav jedan iskorak za svakog zaposlenika, ugovor na neodređeno vrijeme podiže razinu životne sigurnosti i standarda uopće. Tijekom ovoga procesa vodit ćemo se kriterijima i prioritetima koje su postavili ravnatelji osnovnih i srednjih škola iz cijele HNŽ, a kada završimo proceduru dosegnut ćemo brojku od 500 stalno zaposlenih u prosvjetnomu sustavu HNŽ-a čije je radno-pravne statuse regulirala ova vlada.
Treba spomenuti i to da smo nedavno riješili zapošljavanje 60 državnih namještenika, a u procesu su pripreme za zapošljavanje državnih službenika i rukovodećih kadrova u županijskim tijelima vlasti. Sve navedeno su aktivnosti vlade koji su najizravnije povezane sa životima naših ljudi, cijele naše zajednice. Sada se dokazalo da smo ispravno punih šest godina držali na snazi ograničeni moratorij kojim smo značajno racionalizirali državnu službu koju sada pomlađujemo i dajemo joj ciljani zamah, postavljajući temelje za još učinkovitiji i djelotvorniji rad.
VL: Ipak, i ovu godinu obilježavaju sindikalne aktivnosti? Krajem listopada održali ste sastanak sa sindikatima korisnika proračuna HNŽ-a na kojem ste dogovorili dinamiku rješavanja drugih otvorenih pitanja.
Herceg: Tako je, odmah na početku smo postigli visoku razinu suglasja i već na sljedećoj sjednici Vlade usvojili Uredbu o dopuni Uredbe o naknadama i drugim materijalnim pravima koji nemaju karakter plaće, a to uopće nije bila obveza iz kolektivnih ugovora. Tako smo učinili prvi korak ka ispunjavanju dogovorenog i iznova potvrdili da smo, unatoč brojnim izazovima s kojima smo suočeni, spremni iznaći održiva i prihvatljiva rješenja koja će odražavati stvarnost vremena i okolnosti u kojima živimo.
Održavamo stalan, korektan i konstruktivan dijalog sa svim našim socijalnim partnerima. Ako ćemo se vratiti nešto dalje unatrag, prisjetit ćemo se da smo značajno poboljšali radne i materijalne statuse našim prosvjetarima, liječnicima, kao i drugomu medicinskom osoblju. Nadalje, radimo kontinuirano na poboljšanju uvjeta i drugima, policajcima, zaposlenicima u državnim službama i pravosudnim tijelima, kao i svim drugim korisnicima proračuna kojima smo osigurali tri uzastopna povećanja plaća od po 5 posto godišnje, a u zdravstvu još i više. Uz povećanja osobnih dohodaka, tu su i poboljšanja u drugim primanjima, opremanju, unaprjeđenju radnih prostora, što se jasno vidi po proračunskim stavkama.
VL: Unatoč tomu što kažete da u potpunosti ispunjavate obveze po kolektivnim ugovorima, pa i izvan njih, zašto je policijski sindikat uopće održao štrajk upozorenja?
Herceg: Kolektivnim ugovorom s policijskim sindikatom, potpisanim u ožujku ove godine, dodatno je poboljšan već ranije značajno unaprijeđen materijalno-pravni status djelatnika MUP-a, a tada je sindikalni čelnik zahvalio Vladi na ”razumijevanju i korektnom dijalogu”. Premda nikada nismo osporavali pravo sindikatima na njihove sindikalne aktivnosti izvan kolektivnog ugovora, ovaj potez Sindikata policije neugodno me iznenadio. Ne znam što je stvarna pozadina jer smo prethodno, u vrlo otvorenom razgovoru, usuglasili korake koje će Vlada učiniti po novim sindikalnim traženjima, od čega smo dio već i uradili. Zato niti razumijem niti nalazim opravdanja za ovakve postupke.
VL: Što je posrijedi s tim isplatama po pravomoćnim presudama koje Vaša vlada zapravo zatekla kao obvezu u milijunskim iznosima?
Herceg: Ponavljam, sindikalna traženja naći će se na dnevnomu redu kod pripreme i razmatranja ključnih financijskih dokumenata već za ovu kao i za sljedeću proračunsku godinu. Sindikat policije u prvi plan stavlja naslijeđene obveze od ranije po pravomoćnim presudama, bez onih prioritetnih izvansudskih nagodbi. Ne mogu se oteti dojmu da se iza ove cijele priče krije nešto drugo, premda i dalje ne želim vjerovati kako neke interesne skupine nastoje iskoristiti opravdanu zabrinutost i egzistencijalne strahove naših sugrađana uoči kalendarskoga ulaska u izbornu godinu ili kako postoje pojedinci koji potiču nemire, računaju na svoje naknade u postotcima po iznosima predmetnih tužbi.
Vlada je, od 2015. na ovamo, na ime tih presuda, isplatila blizu 20 milijuna KM i, kako sam i obećao, naši proračunski korisnici mogu do kraja godine očekivati uplatu još jednoga značajnog iznosa po toj stavci. No, sve u skladu s realnim okolnostima, utvrđenim prioritetima i proračunskim mogućnostima. Duboko sam uvjeren kako je u interesu ove Županije voditi računa o svim proračunskim korisnicima i nikada neću pristati na ucjene i proračunske ugroze zarad nekih interesnih skupina i njihova ekstra profita. To ne dolazi u obzir!
VL: Hoćete li, uza sve te izazove, moći osigurati potrebna sredstva i održati Proračun stabilnim?
Herceg: Posljednji mjeseci kalendarske godine uvijek su posvećeni razmatranju i donošenju ključnih županijskih financijskih dokumenata. Ova vlada ih je uvijek usvajala u tekućoj za iduću godinu, tako planiramo i sada. Unatoč svim financijskim poteškoćama, pandemijskim izazovima i slabijemu punjenju Proračuna, neće biti dovedena u pitanje redovitost isplata povećanih plaća i drugih naknada za više od 5500 proračunskih korisnika, i još toliko njih koji su na proračunskom i financiranju naših izvanproračunskih fondova. Najavio sam maloprije i otvaranje procesa novih zapošljavanja, angažirali smo dosad više od 100 asistenata u nastavi, iskazali spremnost za uvođenje psihologa u prosvjetni sustav, tu su i značajno veće obveze koje proističu iz kolektivnih ugovora, prije svega važno pitanje izjednačavanja primanja visokoj stručnoj spremi u osnovnim školama s njihovim kolegama koji rade u srednjim školama u HNŽ-u. O svemu tomu također moramo voditi računa pri izradi financijskih dokumenata.
VL: Ostalo Vam je potpisati još samo Kolektivni sa sindikatima osnovnoga obrazovanja?
Herceg: Uvjeren sam da ćemo kroz sljedećih tjedan dana potpisati ponovo i taj kolektivni ugovor kojim ćemo na kvalitetan, zadovoljavajući i održiv način riješiti opravdane zahtjeve sindikata osnovnoga obrazovanja, s kojim će otprilike 2000 zaposlenika u osnovnim školama HNŽ-a biti više nego zadovoljno.
VL: U kontekstu proračunskih sredstava, ključne su i izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda na što ste Vi godinama, čini mi se, poprilično usamljeno upozoravali?
Herceg: Da budem do kraja izravan, raduje me što su i kolege iz drugih županija konačno otvorili oči i javno progovorili. Izmjene i dopune toga zakona u parlamentarnoj su proceduri jer više nijedna županija, osim one privilegirane, ne pristaje na ovako diskriminirajuće zakonske odrednice. HNŽ je, u razdoblju primjene ovoga zakona, dosad izgubila čitav jedan godišnji proračun. To je novac kojim smo, kroz proteklih petnaest godina, mogli pokrenuti čitav niz dodatnih razvojnih projekata, još i snažnije poboljšati materijalne statuse naših proračunskih korisnika, dodatno uložiti u javnu infrastrukturu, gospodarske zone, prometno povezivanje, potom u prosvjetu, znanost, kulturu i šport. Očekujem da se na tomu planu stvari neodgodivo promjene jer raspodjela javnoga novca ne smije više biti diskriminatorna i u korist samo jednog administrativnog prostora u FBiH, što je bila odlika i bivšeg sustava odnosno bivše države.
VL: Vi i dalje ustrajavate u očuvanju i razvojne dimenzije Proračuna?
Herceg: Naravno! Unatoč svim izazovima, siguran sam kako ćemo u Proračunu osigurati sredstva za znanost, kulturu i šport te za socijalna davanja. Nastavit ćemo pomagati mlade znanstvenike, omogućavati mladima prvo radno iskustvo, realizirati studentske stipendije te značajno pomagati stavljanje Zračne luke Mostar u funkciju, kao i provedbu niza strateških projekata iz svih naših općina i gradova. I dalje ćemo, još snažnije, financirati zajedničke institucije, od sveučilišta, bolnica, kazališta do parkova prirode, te poticati gospodarstvo kako bismo iz ove krize izašli sa što je moguće manje posljedica.
Kada se govori o potpori gospodarstvu, tu smo napravili niz aktivnosti, a protekle godine smo, prvi u FBiH, potpisali Protokol o suradnji s Razvojnom bankom u svezi s kreditnom linijom za likvidnost gospodarstvenicima i obrtnicima u HNŽ-u. Time smo omogućili pojedinačne kredite u iznosu do pola milijuna KM uz rok otplate do 36 mjeseci te grace razdoblje do 12 mjeseci za što fiksnu kamatu od 2 % godišnje plaća Vlada dok se Razvojna banka odrekla naknade za obradu kredita. Pokrenuli smo sada pripremne radnje za potpisivanja novoga protokola kako bismo nastavili i na ovaj način pomagati poslovne subjekte, s dodatnim proširenjem kreditnih linija, o čemu sam ovih dana postigao suglasje s novom upravom Razvojne banke. Gospodarstvenici pokazuju izniman interes na ovu mogućnost.
VL: Ovih dana Vlada je prihvatila i Prijedlog Strategije razvitka HNŽ-a koji je upućen u Skupštinu. Koliko je takav strateški dokument bitan za buduće djelovanje i aktivnosti Vlade?
Herceg: Vlada HNŽ-a stavila je naglasak na donošenje strateških dokumenata. Donijeli smo prvu multidisciplinarnu i multisektorsku krovnu Strategiju razvitka HNŽ-a, a u veljači i prvi županijski Prostorni plan koji je temelj za snažnije privlačenje investitora, jačanje gospodarstva i apliciranje projekata na natječaje financirane iz EU fondova. Nakon dosta složenoga rada na izradi Strategije, u koji smo uključili brojne stručnjake i dionike iz različitih područja vlasti i šire društvene zajednice, prije nekoliko dana utvrdili smo i Prijedlog Strategije razvitka HNŽ-a za razdoblje 2021. – 2027. Utvrdili smo ciljeve i prioritete razvitka Županije te je Strategija razvitka osnovni dokument za izradu sektorskih strategija, dokumenta okvirnog proračuna, proračuna i programa naših javnih investicija. Temeljna strategijska načela su gospodarska i okolišna održivost i socijalna uključenost te veza s ostalim planskim dokumentima, od onih na županijskoj razini do Strategije Europa 2020 i nove EU strategije. Također, planirane su konkretne aktivnosti, instrumenti i mjere usmjereni na stvaranje prepoznatljive, poduzetne i privlačne županije. Od skupštinskih zastupnika očekujem ekspeditivnost i neodgodivo usvajanje ovoga vitalnog dokumenta koji je prošao uistinu najširu javnu raspravu.
VL: Strategijom je predviđen novi zamah vezan za projekte prekogranične suradnje gdje Vlada već ima ostvarene zapažene rezultate?
Herceg: Opredijeljenost Vlade HNŽ-a za pripremu i realizaciju prekograničnih projekata je neupitna. Kao utemeljiteljica i stalna članica Jadransko-jonske euroregije, kroz proteklih nekoliko godina etablirali smo se kao poželjan i pouzdan partner. Uspješno smo realizirali više prekograničnih projekata u različitim područjima djelovanja, infrastrukturi, obrazovanju, turizmu, poljoprivredi, gospodarstvu i zaštiti okoliša. Ilustracije radi, ovih dana sam s Nikolom Dobroslavićem, županom Dubrovačko-neretvanske županije, potpisao ugovore za projekt “Zaštita i valorizacija zaštićene prirodne baštine Neretve u svrhu održivog razvoja lokalnih zajednica u prekograničnom području RH i BiH” koji je odobren za sufinanciranje u sklopu Programa poticanja prekogranične suradnje između Hrvatske i BiH. Ostajemo do kraja opredijeljeni realizaciji prekograničnih i transnacionalnih projekata, što poimam i kao jednu od najsnažnijih potvrda predanosti Vlade HNŽ-a i mene kao njezina prvog čovjeka europskom putu ove zemlje i zadržavanju mladih na ovim prostorima.
