Promijenila se nacionalna struktura migranata koji ulaze u Hrvatsku, prije svega iz BiH, povećao se broj migranata iz Konga, s Kube te ruskih državljana.
U sjeni rata u Ukrajini Europu ponovno potresa novi veliki migrantski val na razini onog otprije sedam godina. Prema podacima Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu Frontex, tijekom 2022. godine u Europi je zabilježeno oko 330.000 ilegalnih prelazaka granice, što je na razini 2016. godine, kad se Europa suočila s masovnim migrantskim izbjegličkim valom, piše Jutarnji list.
Pet je glavnih pravaca ulazaka migranata na područje Europske unije: iz Turske preko granice s Grčkom i Bugarskom, iz Bjelorusije u Poljsku, zapadnobalkanskom rutom preko Srbije i Bosne i Hercegovine u Mađarsku i Hrvatsku te preko Mediterana u Italiju i Španjolsku.
Turistički posjeti
Prošle godine otkriveno je više od 145.000 migranata na zapadnobalkanskoj ruti, što je povećanje od 136 posto u odnosu na 2021. godinu. Jedan od krakova te rute prolazi i preko naše zemlje. Prema službenim podacima hrvatskog MUP-a, policija je prošle godine postupala prema 50.624 osobe vezano za nezakoniti prelazak granice, što je u odnosu na 2021. godinu povećanje od 190 posto.
Povećani pritisak rezultat je i bezviznog režima Srbije i Bosne i Hercegovine sa zemljama iz kojih u Europu dolaze brojni ilegalni migranti.
Riječ je o Burundiju, Tunisu, Pakistanu, Indiji, Siriji itd. Kada je krajem godine 2022. Srbija uvela vize za državljane Tunisa, Burundija, Gvineje Bisau i Indije, pao je broj migranata na toj ruti. To je dovelo do promjene nacionalne strukture migranata koji ulaze u Hrvatsku, prije svega iz Bosne i Hercegovine.
Tako je iznimno povećan broj migranata iz Konga, s Kube te ruskih državljana. Njima nisu potrebne vize za ulazak u BiH, gdje službeno, najčešće avionom, dolaze u turistički posjet. A kada stignu u BiH, upute se na granicu s Hrvatskom, gdje zatraže međunarodnu zaštitu. Tako se, primjerice, prošle godine povećao broj kubanskih migranata za čak 3000 posto.
Krajem godine u samo nekoliko tjedana iz BiH je na hrvatske granične prijelaze pristiglo oko 2000 ruskih državljana, gotovo svi su Čečeni.
Nakon što su zatražili međunarodnu zaštitu, upućeni su u zagrebački hotel Porin. Ubrzo nakon podnošenja zahtjeva za azil, većina bi od njih pobjegla iz Hrvatske i ilegalno otišla u neku drugu europsku zemlju. Procjenjuje se da je od 2000 Čečena, u Hrvatskoj ostalo njih oko 200. U MUP-u procjenjuju da će se u sljedećem razdoblju povećati dolazak čečenskih izbjeglica u Hrvatsku.
Pritisak migracija
U MUP-u ističu da se u prvih 20 dana ove godine smanjio pritisak nezakonitih migracija, što nema veze s činjenicom da je Hrvatska postala dio schengenskog područja, nego sa srbijanskim uvođenjem viznog režima Tunisu i Burundiju krajem 2022. godine, a i zbog zimskih uvjeta koji otežavaju kretanje migranata. No, promijenila se praksa migranata koji sve više traže međunarodnu zaštitu, ali nakon smještaja u prihvatni centar, ubrzo bježe iz Hrvatske.
U pokušaju zaustavljanja ilegalnih migranata, pojedine europske zemlje zalažu se za donedavno nezamisliva rješenje – gradnju što više zidova i ograda na granicama Europske unije prema zemljama iz kojih dolazi najviše ilegalnih migranata. To se prije svega odnosi na granicu Bugarske i Grčke s Turskom te Poljske s Bjelorusijom.
U tome prednjači Austrija koja je službeno zatražila da Europska unija potroši dvije milijarde eura kako bi se uz postojeću 250 kilometara dugu ogradu s Turskom sagradio i zid. Taj je prijedlog na sastanku ministara unutarnjih poslova EU u četvrtak u Stockholmu iznio austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner, no odbili su ga. Zasad. Austrijskom prijedlogu sklona je i Nizozemska, a primjerice Danska i Latvija zalažu se za financiranje gradnje centara za tražitelje azila izvan Europe. Po mogućnosti u Africi.
Rasprava u EK
Kako bi spriječila ili čak zaustavila ulaske migranata iz Turske u svoju zemlju, Bugarska je još 2014. godine počela graditi žičanu ogradu. Počeli su s 30 kilometara žice, a sad su već na 201. kilometru ograde na granici s Turskom, koja je ukupno dugačka 260 kilometara. Grčka je dosad sagradila 37,5 kilometara ograde i planira još 35 kilometara ograde prema Turskoj.
Oko 400 ljudi svakodnevno pokušava ilegalno ući u Grčku iz Turske, a tijekom 2022. godine grčki graničari spriječili su više od 260.000 ljudi u ilegalnom prelasku granice. Poljska je u ljeto prošle godine sagradila pet i pol metara visoku i 186 kilometara dugačku ogradu prema Bjelorusiji, odakle tamošnji režim već godinu šalje migrante prema Europskoj uniji. Gradnja ograde stajala je 407 milijuna dolara, a Varšava sada od Bruxellesa traži da joj sav ili dio uloženog novca nadoknadi. U Europskoj komisiji se o tom zahtjevu vode velike rasprave, piše Jutarnji list.
/Desk/