Neil Clark je otvoren i ne ustručava se u svojim redovitim kolumnama isticati svoju prorusku orijentaciju, što je i razumljivo s obzirom na suradnju s ovom ruskom, državnom TV kućom.
On navodi da su raspad nekadašnje Jugoslavije snažno poticale i podržale zapadne snage, najviše SAD i NATO saveznici za koje kaže da su odgovorni i za sadašnje probleme koji pogađaju regiju, dok su Rusi smatrani ‘lošim mmomcima’.
“Amerikanci, koji su zagovarali samoodređenje kosovskih Albanaca kao dio svoje strategije priznanja Kosova od Jugoslavije, a potom i Srbije, teško se mogu suprotstaviti referendumu bosanskih Srba koji glasuju i odlučuju o svojoj budućnosti. Ako toliko znači “teritorijalni integritet” Bosne, zašto toliko nije važan i “teritorijalni integritet” Jugoslavije?”, pita se Clark u svojoj kolumni.
On navodi da je upravo Balkan na popisu mogućih žarišta te tako i prevencija sukoba američkog Vijeća za vanjske poslove (Council on Foreign Relations-CFR).
Clark navodi CFR: “Etničke politika na Balkanu međusobno su povezane. Ako Republika Srpska pokuša napustiti Bosnu i Hercegovinu, neki Srbi na sjeveru Kosova pokušat će napustiti Kosovo, a neki Albanci na jugu Srbije pokušat će napustiti Srbiju. Neki muslimani u Srbiji također bi se trebali ujediniti s onim ostatcima Bosne i Hercegovine. Ako je Makedonija podijeljena, njegovi Albanci bi mogli poželjeti ujedinjenje s Kosovom i potencijalno s Albanijom i većinom većinskim općinama južne Srbije, što bi potaknulo etničke podjele u dijelovima Bosne i Hercegovine, Kosova i Srbije”.
On smatra da se iz svega “upravo zato može zaključiti zašto su mnogi u zeljama regije nostalgični za Jugoslavijom”.
Navodeći kako je “Jugoslavija za vrijeme Titove vladavine bila stabilna i ekonomski uspješna zemlja za razliku od slabih ekonomija zemalja koje su nastale njenim raspadom; gdje je vladalo bratstvo i jedinstvo, a ne (kao danas) etničke podjele, on zaključuje da je “razaranje Jugoslavije bila tragedija ne samo za ljude s Balkana nego i za čovječanstvo općenito”.
On povlači paralelu iz ‘hladnoratovskog vremena’ kada je, kako piše, Jugoslavija imala ulogu Zapada, no da je rušenjem Berlinskog zida postala ‘potrošena nacija’.
Ovaj britanski novinar, nadalje, piše-optužuje da je Njemačka aktivno podržavala i poticala odcjepljenje Slovenije i Hrvatske iz Jugoslovenske federacije, a da je stvaranje ‘neovisne Bosne’ bilo više od američkog projekta.
On tu navodi i ‘krivca’:”SAD su poduprle separatističku Aliju Izetbegoviću i učinkovito sabotirale mirno rješenje bosanskog pitanja kada je veleposlanik Warren Zimmerman nagovorio Izetbegovića da se odrekne potpisivanja Lisabonskog sporazuma, podržanog od EU-a1992. godine. Zimmerman, kao što sam prethodno rekao, učinkovito je zapalio iskru za brutalni rat u kojem je, smatra se, živote izgubilo 100 tisuća ljudi”.
“Umjesto jedne jake jugoslavenske države, na Balkanu danas ima nekoliko malih, ekonomski slabih država. To odgovara SAD-u, sa svojom imperijalnom strategijom ‘Divide et Imperia’, što je potpuno u redu, ali je jasno protiv najboljih interesa naroda u regiji. Jedini način na koji se problemi Balkana mogu riješiti jest vraćanje vremena. Postupna rekonstrukcija multietničke Jugoslavenske federacije – s punim, zajamčenim pravima za sve njezine građane – i sporazum o prijateljstvu s Albanijom, koji bi se možda mogao ponuditi “pridruženom” članstvu, logično je rješenje za sadašnje podjele. Jugoslavija je imala smisla u 20. stoljeću i danas ima jednako smisla”, zaključak je britanskog novinara Neila Clarka u kolumni za rusku državnu televiziju.
Njegovu kolumnu u cijelosti možete pročitati:
(Republikainfo.com/V.S.)