Prema zakonu o kojem će, kako se očekuje, Duma raspravljati na jesenskom zasjedanju, diplomci će morati raditi u državnim strukturama onoliko godina koliko je trajalo njihovo studiranje koje je financirala država. U suprotnom, ukoliko to ne žele, oni moraju vratiti Vladi novac koji je potrošen na njihovo školovanje.
Studenti koji su razgovarali s novinarom Radio Slobodna Europa u kampusu Moskovskog državnog sveučilišta rekli su da su zabrinuti, jer bi ovaj plan ograničio njihovu slobodu izbora, iako za neke ideja zajamčenog posla zvuči privlačno.
“Svatko bi imao posao”, rekao je jedan učenik, “ali s druge strane to će biti obvezno i to je kršenje osobne slobode”.
Student iz Belorusije, naglašavajući da njegova zemlja već ima takvu praksu koja je prilično nepopularna, kaže da je “ideja užasna”.
Nijedan od studenata ne misli da će biti u mogućnosti otplatiti novac državi na ime troškova vlastitog obrazovanja.
Osuđen na neuspjeh
Vostretsova ideja oslikava praksu koja je postojala u sovjetskom periodu u kojoj su se studenti gotovo neprimjetno preselili iz državnog obrazovanja u planiranu ekonomiju gde su praktično svi radili za državu.
U svom objašnjenju koje prati prijedlog Zakona, Vostretsov kaže da je motiviran zabrinutošću da neiskusni diplomci u ova teška vremena ne mogu pronaći posao. Pored toga, on navodi iskustva Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Federalne službe sigurnosti, koji vode svoje akademije za obuku budućih časnika.
Prijedlog zakona pogađa mnoge kao čudno podsjećanje na odbačeni sustav.
“Koja je razlika u tome kako jedna osoba doprinosi državnom proračunu?” upitao je Ivan Romančuk, rektor Tumenskog državnog sveučilišta. “Ako on stvori vlastiti biznis i angažira ljude i plaća poreze, zašto bi on morao raditi u državnom sektoru? Već daje svoj doprinos razvoju naše države”.
Vladimir Gimpelson, šef Centra za studije rada u Moskovskoj Visokoj školi ekonomije, napominje da je u sovjetskom periodu čitav obrazovni sustav bio osmišljen kako bi zadovoljio potrebe vojno-industrijskog kompleksa. U mjeri u kojoj Rusija želi proširiti svoj privatni sektor, tvrdi on, takav sustav kao što je predložio Vostretsov je osuđen na neuspjeh.
“Plan pretpostavlja da će poslodavci i zaposleni zadovoljiti međusobne potrebe, ali život nije takav”, rekao je on za RFE. “Zamislite sličan sustav za odabir partnera s kojim ćete se vjenčati – koliko će obitelji biti sretno? Zapošljavanje je neka vrsta braka, ljubavi mora biti. U suprotnom, poslodavci i zaposleni će se razići i kao rezultat toga ekonomija će stradati.”
“Koja je ekonomska prednost ako se klinike i škole dodijele radnicima koji ne žele tamo raditi?” pita Gimpelson. “Ako osoba ne želi biti liječnik, ne bih želio biti njegov pacijent. Također ne bih želeo svoju djecu dati nastavniku koji radi u školi, samo zato što je bio prisiljen.”
Gimpelson napominje da novac kojim se plaća obrazovanje pripada poreznim obveznicima, a ne državi.
Čak i članovi Vostretsove stranke su se distancirali od njegove nostalgične inicijative.
“Ovaj zakon nije razmatrala frakcija “Ujedinjene Rusije” i predstavljen je bez odobrenja Savjeta o zakonodavstvu”, rekao je zamjenik lidera frakcije Ujedinjene Rusije Andrej Isajev u priopćenju na web stranici ove stranke.
(Izvor:RSE)