“Nikada nisam Hrvate nazvao manjinom, niti ću. Hrvati su konstitutivan i ravnopravan narod u BiH. Znao sam kazati da manjina u Parlamentu Federacije BiH poništava volju većine, i to je istina. Frustrirajuća istina za nas. HDZ ima kontrolu u Domu naroda i zaustavlja što god hoće. Bez obrazloženja. Zaustavio je niz važnih zakona, među njima i iznimno važan Zakon o šumama, kao i onaj koji je trebao oporezovati kladioničare koji, koristeći ljudsku slabost i porok, ostvaruju zaradu koja je veća od zarade obje elektroprivrede i oba telekomunikacijska operatera u Federaciji BiH zajedno. Na kruh i knjige plaća se porez, na klađenje se ne plaća. Zatim je HDZ blokirao formiranje nove vlade Federacije BiH i popunjavanje Ustavnog suda FBiH. HDZ ima 16 od 98 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i nameće svoju volju nad voljom većine u pitanjima koja Hrvatima nisu od vitalnog nacionalnog interesa. Zato sam znao reći da će većina u Federaciji BiH, ako se ovakav diktat nastavi, morati tražiti način da „razbije okove””, kazao je Izetbegović za Večernji list, izdanje za BiH.
“Nikada nisam Hrvate nazvao manjinom, niti ću. Hrvati su konstitutivan i ravnopravan narod u BiH. Znao sam kazati da manjina u Parlamentu Federacije BiH poništava volju većine, i to je istina. Frustrirajuća istina za nas. HDZ ima kontrolu u Domu naroda i zaustavlja što god hoće. Bez obrazloženja. Zaustavio je niz važnih zakona, među njima i iznimno važan Zakon o šumama, kao i onaj koji je trebao oporezovati kladioničare koji, koristeći ljudsku slabost i porok, ostvaruju zaradu koja je veća od zarade obje elektroprivrede i oba telekomunikacijska operatera u Federaciji BiH zajedno”, kazao je predsjednik SDA Bakir Izetbegović u intervjuu za Večernji list BiH.
Stranka demokratske akcije (SDA) neupitno je vodeća politička snaga među Bošnjacima, a usprkos velikom broju stranaka i vrlo živoj političkoj sceni, njezin predsjednik Bakir Izetbegović prometnuo se u nacionalnog lidera.
Stoga su i kritike, očekivanja pa i zahtjevi političkih predstavnika Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini, kao i u susjednim državama, uglavnom usmjereni prema njemu i SDA. Formalno je Izetbegović danas jedan od dopredsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali je njegova moć kao lidera vodeće bošnjačke stranke neupitna. Njegov nedavni susret s premijerom Republike Hrvatske i predsjednikom HDZ-a Andrejem Plenkovićem te čelnikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem u Zagrebu, naišao je na kritike u Sarajevu zbog „zaobilaženja državnih institucija”.
S druge strane, jasno je kako je upravo na Izetbegoviću i Čoviću odgovorna zadaća relaksiranja i uređenja bošnjačko-hrvatskih odnosa koji su, po mnogim ocjenama, na najnižoj razini od Daytonskog sporazuma. Posebno to utječe na funkcioniranje vlasti u entitetu Federacije BiH, ali i na državnoj razini na kojoj je prisutan i treći partner Milorad Dodik, kao dominantna politička figura među Srbima. Za Hrvate je ključno pitanje reforme izbornog zakonodavstva, odnosno osiguranje legitimnog nacionalnog predstavljanja, kako bi se u budućnosti izbjegli „slučajevi Komšić”, kako se kolokvijalno naziva nametanje političkih predstavnika Hrvatima kao najmalobrojnijem narodu.
Usto, u političkom Sarajevu sve su glasniji oni koji žele ukinuti konstitutivnost naroda i otvoreno zagovaraju koncept građanske, a u praksi zapravo unitarne BiH. Zato je i nedavna Izetbegovićeva izjava o političkim predstavnicima Hrvata kao onima koji provode „diktat manjine” u hrvatskoj javnosti izazvala oštre reakcije. Bošnjačka politika, pak, optužuje Hrvate za politiku uvjetovanja i blokadu nekih drugih, Bošnjacima važnih procesa, kao što je izbor nove entitetske vlade u Federaciji BiH.
Posebno im smeta partnerski odnos HDZ-a i SNSD-a, kao vodećih nacionalnih stranaka Hrvata i Srba u BiH, jer tvrde da je usmjeren protiv njih. U svakom slučaju, susret u Zagrebu mogao bi biti konkretan korak u poboljšanju hrvatsko-bošnjačkih odnosa, bez kojih nema stabilne Bosne i Hercegovine.
Intervju u cijelosti pročitajte OVDJE.
/Republikainfo.com/