Prema podatcima UN-a, u BiH je prije pandemije korona virusa više od 800 tisuća građana BiH živjelo u ekstremnom siromaštvu, odnosno imali su na raspolaganju tek od 90 KM do 150 KM mjesečno. Prijašnje procjene UN-a govorile su kako više od polovice stanovništva u BiH živi na rubu siromaštva dok su procjene da 15% žitelja BiH živi ispod granice apsolutnog siromaštva.
Koliko su postotci alarmantni pokazuje njihova pretvorba u brojke – više od 1,7 milijuna žitelja BiH je rubu je siromaštva, a više od pola milijuna ljudi preživljava u ekstremnom siromaštvu.
Pandemija korona virusa ove brojke je povećala – gubitak posla, smanjenje financijskih usluga i poskupljenja rezultirale su da je čak 23% obitelji posuđivalo novac kako bi preživjeli, redovi u javnim kuhinjama sve su duži, molbe za socijalnim paketima hrane sve brojnije, sve veći broj bh građana živi u bijedi.
Prema analizi Eurostata, agencije za statistiku Europske unije, BiH je prema kupovnoj moći građana na pretposljednjem mjestu, s tek 33% prosjeka Europske unije.
Dok je statistike poskupljenja svih roba i usluga, a posebice hrane, postalo teško pratiti, ekonomski analitičari smatraju da se barem kratkoročnim mjerama može ublažiti ovaj dramatičan trend. No, vlasti još uvijek kao da nisu svjesne da im narod doslovno – gladuje, piše Dnevni list.
Dvostruko više zamolbi za pomoći u hrani
-Pandemija, gubljenje posla i loša ekonomska situacija jako je utjecala na povećanje broja korisnika javnih kuhinja. Od prijašnjih 330 korisnika, sada je taj broj narastao na 378 korisnika, a istodobno je drastično povećan broj zahtjeva za paketima pomoći s hranom. Sada je to godišnje oko 500, dok je ranije bilo 250. Istodobno, poskupljenje energenata odražava se i na poskupljenje, ulja, kruha, šećera, brašna itd, kazao je za Dnevni list Alen Kajtaz, glavni tajnik Crvenog križa Grada Mostara.
Kako kaže Kajtaz, sve manje je donacija hrane, a projekti pomoći se usmjeravaju putem resornog županijskog i federalnog ministarstva što je, s obzirom na potrebe, nedostatno.
-Bit ćemo prisiljeni na improvizaciju, zaključuje tajnik mostarskog Crvenog križa. Sustavnog rješenja o novim kriterijima za korisnike kuhinje, kao i rangiranju korisnika po pojedinim kriterijima, a ne po nekoliko osnova koje rezultiraju da pojedini dobiju više, a netko vrlo malo, još nema.
Kako će siromaštvo i neimaštinu preživjeti Mostarci, ali i ostali bh žitelji pitanje je na koje samo oni znaju odgovor jer konkretnijeg odgovora od institucija vlasti još nema.
Kratkoročna, ali djelotvorna rješenja
No, jasno je da iako sustavnog poboljšanja standarda bh građana neće biti bez poboljšanja ekonomske situacije, vlasti ipak mogu posegnuti za kratkoročnim rješenjem kako bi se olakšalo život najugroženijima.
Prema ekonomskom analitičaru Zoranu Pavloviću, jedno od tih, kratkoročnih rješenja, je zaustavljanje izdvajanja trošarina za gorivo i to u razdoblju o šest mjeseci.
-Tako bi se smanjila cijena goriva na manje od 2 KM, pa bi i prijevoz roba bio jeftiniji, sjetva bi bila jeftinija, a jeftinija bi bila i hrana, komentirao je ovajekonomski analitičar nedavno za Glas Amerike.
Podsjećamo, nešto slično nedavno je uradila susjedna Republika Hrvatska, čim je izbjegnut ‘tsunami’ velikih poskupljenja.
Robne rezerve
Neki analitičari upozoravaju da je vrijeme posegnuti i za robnim rezervama kako bi se građanstvu, barem u ugroženim skupinama, donekle olakšao život.
-Kratkoročno rješenje podrazumijeva aktiviranje sustava robne rezerve u smislu da ti sustavi – bilo na županijskim ili entitetskim razinama – pokušaju zaštititi 20-30 posto populacije, one koji su najugroženiji, koji imaju minimalna primanja – mirovine, plaće ili su, primjerice, ne dugoročno zaposleni ili u stanju socijalne potrebe. Dugoročniji tipovi rješenja se odnose na unaprjeđenje poslovne prilike – u smislu rasterećenja određenih nameta, fiskalnih, kako bi se oslobodio prostor gospodarstvu da može kompenzirati iste u smislu da ponudi nižu cijenu finalnih proizvoda i usluga, za FTV je nedavno pojasnio ekonomski analitičar Admir Čavalić.
No, o posezanju za robnim rezervama za sada nema ni naznaka, a kolika je empatija vladajućih prema alarmantnoj ugroženosti skoro polovice bh stanovništva je, usporedbe radi, nedavni prijedlog da Federalna vlada intervenira ograničavanjem cijena električne energije u slučaju da ista poskupi do 50%, dok su iz Elektroprivrede BiH, zbog problema s rudarima koji opravdano traže više plaće i kako bi sačuvali socijalni mir, tražili poskupljenje i do nevjerojatnih 250% za gospodarstvo, što bi dovelo do reakcije ‘spojenih posuda’ i daljnjih, drastičnih poskupljenja.
Zastrašuje spremnost za daljnje siromašenje vlastitih građana
U ovom kontekstu za podsjetiti je na jednu činjenicu – da su elektroprivrede u vlasništvu Federacije i da njima, preko vlastitih uprava, upravlja upravo Vlade FBiH, kao i da je, zahvaljujući federalnim zastupnicima izglasano da granica za intervenciju Vlade bude do 20% poskupljenja električne energije. Time je barem donekle izbjegnut val alarmantnih poskupljenja, dok je istodobno zastrašujuća spremnost da se loše upravljanje naplati najsiromašnijim građanima u Europi kao i jednoj od najnerazvijenijih ekonomija.
Međutim, siromaštvo u 21. stoljeću ne povećava se samo u BiH – to je “trend” u svijetu. UN je procijenio da bi do 2030. godine više od milijarde ljudi zbog dugoročnih posljedica pandemije moglo živjeti u ekstremnom siromaštvu, a ukoliko bi oporavak potrajao, u bijedu bi bilo ‘gurnuto’ još 207 milijuna ljudi. I to sve u vremenu pandemije kada su bogati postali još bogatiji, a povijesne zarade bilježe posebno farmaceutske tvrtke.
COVID-19 pogoršava financijsku situaciju za skoro polovicu kućanstava u BiH
Procjena posljedica COVID-19 na društvo u BiH, koju su proveli UNDP i UNICEF, na uzorku od 2.182 kućanstva, pokazali su da ekonomski utjecaj krize nerazmjerno snose najsiromašniji i najugroženiji. Kriza je smanjila prihode i pristup osnovnim uslugama što je dovelo do povećanja višedimenzionalnog siromaštva i nejednakosti, navodi se u izvješću iz 2020.
Skoro polovica kućanstava u ozbiljnim poteškoćama
-Kategorije stanovništva u našem društvu koje su već među najranjivijima sada zaostaju još i više. Zbog toga moraju biti hitno uključene u ciljane napore odgovora na COVID-19. Vidimo to iz svih naših procjena i akcija na lokalnim nivoima: siromaštvo i nejednakosti se produbljuju, jaz se širi preko različitih dimenzija društva. Potrebe najranjivijih kategorija se moraju uzeti u obzir prilikom adresiranja posljedica ove krize, kako nitko ne bi ostao zapostavljen niti zaboravljen, istaknula je dr. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN u BIH.
-Pogoršanu financijsku situaciju prijavilo je 48,5% kućanstava od kojih je 12% doživjelo značajne poteškoće. Posebno su pogođeni oni koji su se čak i prije pandemije smatrali siromašnima: 63% ih smatra da im se situacija pogoršala, od kojih 20% smatra to pogoršanje radikalnim. Studija podcrtava nužnost pružanja dodatne i koordinirane podrške kako bi se zaštitili najranjiviji ljudi i da bi se sačuvala radna mjesta. Potrebne su posebne mjere podrške za poljoprivrednike, mikro, mala i srednja poduzeća, te za one koji obitelji prehranjuju radom u neformalnom sektoru, rekla je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH.
23% obitelji posuđivalo novac kako bi preživjeli
-Rezultati ankete potvrđuju usku povezanost između ekonomskog i socijalnog utjecaja na obitelj i djecu. Pogoršanje financijske situacije uslijed ove pandemije natjeralo je 20% kućanstava s djecom i 23% obitelji iz ranjivih skupina da posude novac za zadovoljenje osnovnih potreba. Smanjenje unosa hrane bio je mehanizam za snalaženje u ovim ranjivim obiteljima. Slično tome, utvrđeno je da za 17% djece iz siromašnih obitelji postoji rizik od napuštanja škola zbog nedostatka podrške roditelja. Sveobuhvatan sistem socijalne zaštite, otporan na krize i šokove u cijeloj zemlji je od ključne važnosti za ublažavanje posljedica i održavanje dostojanstva najugroženijih porodica, rekla je dr. Rownak Khan, predstavnica UNICEF-a u BiH.
Također, mentalno zdravlje identificirano je kao jedno od ključnih područja u kojima se stanovništvo suočava s izazovima, jer je 45% ispitanika izjavilo da ih je situacija zbog COVID-19 usredotočila isključivo na vlastito i preživljavanje njihove obitelji, piše Dnevni list.
/Republika/