Poljska poziva Europsku uniju da omogući državama članicama privremenu obustavu zaprimanja zahtjeva za azil u situacijama masovne i, kako navode poljske vlasti, „instrumentalizirane“ migracije. Varšava je takvu praksu na granici s Bjelorusijom uvela u ožujku 2025., a mjera je, unatoč prvotnim najavama da će biti privremena, na snazi već 18 mjeseci, prenosi APNEWS.
Poljske vlasti odluku su opravdale tvrdnjom da Rusija i njezin saveznik Bjelorusija koriste migracije kao sredstvo pritiska i destabilizacije Poljske. Granica između Poljske i Bjelorusije duga je oko 400 kilometara, a Europska unija od 2021. optužuje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da potiče migrante na dolazak u Bjelorusiju kako bi preko nje pokušali ući u EU.
Europska komisija najavljuje novi krizni okvir
Rasprava o mogućem europskom pristupu dobila je novi zamah 16. rujna, kada je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila da će Komisija predložiti novi „europski okvir za odgovor na izvanredne situacije“ u slučajevima, kako je rekla, „konstruirane i instrumentalizirane“ masovne migracije.
Prema njezinim riječima, novi bi okvir omogućio određenu fleksibilnost u primjeni uobičajenih migracijskih procedura u jasno definiranim okolnostima i tijekom ograničenog razdoblja. Međutim, još nije poznato koje bi se točno procedure mogle mijenjati, kakav bi konačni oblik prijedlog imao niti bi li za njegovo usvajanje bilo potrebno odobrenje Europskog parlamenta i čelnika država članica.
Poljski zamjenik ministra unutarnjih poslova zadužen za migracije Maciej Duszczyk pozdravio je najavu Europske komisije, ocijenivši je znakom da se ono što Poljska naziva „poljskim rješenjem“ sve više razmatra na razini EU-a.
Prema njegovim riječima, migrantska kriza na granici španjolske enklave Ceute u srpnju, kada je iz Maroka u enklavu odjednom prešlo više od 70.000 ljudi, pokazala je da se i druge članice EU-a mogu suočiti sa sličnim krizama na svojim granicama.
Kritike zbog mogućeg kršenja međunarodnog prava
Prijedlog izaziva zabrinutost među organizacijama za zaštitu ljudskih prava i pojedinim europskim političarima.
Nizozemska zastupnica u Europskom parlamentu Tineke Strik upozorila je da bi uključivanje poljskog modela u europski pravni okvir moglo dovesti do normalizacije ograničavanja prava na traženje azila. Prema njezinu mišljenju, takav bi pristup mogao oslabiti temeljno načelo europskog i međunarodnog prava prema kojem osoba mora imati mogućnost zatražiti azil prije nego što bude vraćena u drugu zemlju.
Sličnu zabrinutost izrazio je i Michael O’Flaherty, povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe. Upozorio je da bi rasprava o suspenziji prava na azil na razini EU-a mogla vrlo lako prijeći granicu i dovesti do kršenja međunarodnog prava.
Kritičari posebno upozoravaju na načelo non-refoulement, prema kojem države ne smiju vraćati ljude na područja gdje bi mogli biti izloženi progonu. To je načelo jedan od temelja međunarodnog sustava zaštite izbjeglica uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata.
Varšava tvrdi da je sustav u skladu s međunarodnim pravom
Poljski zamjenik ministra Duszczyk odbacuje tvrdnje da je poljska politika protivna međunarodnom pravu. Ističe da posebno ranjive skupine, među kojima su trudnice, djeca i osobe koje se suočavaju s progonom u Bjelorusiji, i dalje mogu podnijeti zahtjev za azil.
Prema njegovu objašnjenju, svaka osoba koja se pojavi na granici ima mogućnost razgovarati s poljskim graničnim službenicima i objasniti svoju situaciju.
Međutim, poljski pučki pravobranitelj i nevladine organizacije koje pružaju pomoć migrantima na granici osporavaju takvo tumačenje. Karolina Czerwinska iz poljske nevladine organizacije Association for Legal Intervention navodi da se u praksi argumenti bolesnih osoba i maloljetnika često dovode u pitanje, dok bi vidljivo trudne žene imale veće izglede da budu izuzete iz ograničenja.
Poljska smatra da novi pakt EU-a nije dovoljan
Dodatna rasprava dolazi samo tri mjeseca nakon stupanja na snagu novog Pakta EU-a o migracijama i azilu. Organizacije za zaštitu ljudskih prava iznenadila je najava novog kriznog okvira jer postojeća pravila već predviđaju određena odstupanja od standardnih postupaka u slučaju graničnih kriza, uključujući produljenje rokova za obradu zahtjeva i dulje zadržavanje migranata.
Duszczyk, međutim, smatra da je najava Europske komisije znak da je postojeći sustav nedostatan. Prema njegovu tumačenju, EU-u je potreban novi pravni instrument koji bi u izvanrednim situacijama omogućio privremenu obustavu uobičajenih postupaka i svojevrsni režim izvanrednog stanja.
Europska komisija trebala bi dodatne pojedinosti o predloženom okviru iznijeti na sastanku ministara unutarnjih poslova 1. listopada, dok bi se rasprava trebala nastaviti i na sastanku Europskog vijeća kasnije tijekom listopada.