Skupština Kantona Sarajevo danas je usvojila deklaraciju kojom se osuđuje dodjela Nobelove nagrade kontroverznom piscu Peteru Handkeu i kojom se on proglašava personom non grata.Međutim, prema pravnim stručnjacima, ovakve odluke nemaju nikakvu pravnu težinu i u većini imaju samo političko-psihološku poruku. Kao i, primjerice, proglašenje Željka Komšića ‘personom non grata’ u općinama s hrvatskom većinom.
Kontroverzni austrijski pisac nepoželjan u Sarajevu, po zahtjevu SDA
U obrazloženju o ovoj osluci iz Kantona Srajevo stoji da je Handke negirao genocid u Srebrenici usprkos presudama Međunarodnog suda u Haagu, a svoje stavove ne mijenja ni danas, uz to najavljujući dolazak u BiH i posjetu majkama Kravice i okoline Srebrenice.
Njegova posjeta BiH i Sarajevu bila bi dodatno poniženje za žrtve agresije, navode zastupnici. Derklaracija je prijedlog SDA, a dobila je jednoglasnu podršku u Skupštini KS.
Handke je svojim javnim nastupima, podsjeća se u Deklaraciji, u vrijeme agresije na BiH javno podržavao agresorski režim na čelu s ratnim zločincem Slobodanom Miloševićem te više puta i pored svih presuda Međunarodnog suda u Haagu negirao zločin genocida u Srebrenici.
Ističe se da Peter Handke ni danas ne mijenja svoje stavove pa u svom cinizmu ide i korak dalje te najavljuje svoj dolazak u BiH i posjetu majkama iz Kravice i okoline Srebrenice.
– Njegova eventualna posjeta našoj domovini i KS-u bi dodatno izazvala bijes i poniženje svih žrtava protekle agresije. U tom smislu vas molimo da na vrijeme spriječimo ovakav mogući scenarij na način da navedenog proglasimo nepoželjnom osobom u KS-u – naglašava se u Deklaraciji koja je danas jednoglasno usvojena na sjednici Skupštine KS.
Naime, jučer su u stokholmskom Konserthusu (Koncertna kuća) uručene Nobelove nagrade za 2019., uključujući i nagradu za književnost Petera Handkea. Dodjela nagrade austrijskom književniku izazvala je brojne kontroverze i negodovanje javnosti zbog njegove potpore Miloševićevu režimu tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji te su tim povodom i na dan dodjele priznanja organizirani prosvjedi ispred Švedske akademije i odluke da se Nobelova nagrada dodijeli Handkeu.
Zbog ovakve odluke Švedske akademije već prije ostavke je podnijelo i dvoje članova Nobelova odbora za književnost, Kristoffer Leandoer i Gun-Britt Sundstroem. Jedan od njih rekao je kako “ne želi da politički kriteriji budu iznad književnih”.
Leandoer i Sundstroem obznanili su svoju odluku da više neće sudjelovati u radu Nobelova odbora Švedske akademije u koji su imenovani na dvije godine.
Željko Komšić nepoželjan u hrvatskim mjestima
Inače, nepoželjnim je nakon prošlih općih izbora i izborom za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, zahvaljujući većini bošnjačkih glasova, proglašen i Željko Komšić. Čelnici općina i gradova, Livna, Čapljine, Širokog Brijega, Ljubuškog, Gruda, Posušja, Čitluka, Livna, kao i 11 općina u srednoj Bosni, u znak prosvjeda redom su isticali da je Komšić u njihovim općinama ‘persona non grata’, da neće biti službeno primljen sukladno dužnosti koju obnaša i da ne treba ni dolaziti.
Pravni stručnjaci o ovakvoj ‘praksi’ kažu da ovakvi potezi i proglašenja neke osobe nepoželjnom, na ovim razinama, nema pravnu snagu.
“To je potpuno pravno ništavna odluka koja donesena, jer donio je kako pravnici kažu, nenadležni organ. Proglašenje ‘osobe non grata’, mogu uraditi samo države, kada nekom strancu ne dozvole dolazak ili boravak na svojoj teritoriji onda proglašavaju ‘osobom non grata’, ali i to se vrlo rijetko radi. Ovo su apsolutno ništavni koraci i oni su smišljeni za politički i psihološki učinak. Ne bi smjeli pretpostaviti da bi se primjerice, neki lokalni dužnosnik odlučio poduzeti neku sankciju ili fizičku mjeru ako bi sutra ta osoba došla na tu teritoriju – to bi bila zloupotreba državne sile. Ja mislim da se to neće dogoditi, već da je smišljeno za proizvednju političkog i psihološkog učinka“, svojedobno je objasnio profesor ustavnog prava Kasim Trnka za medije komentirajući “nepoželjnog Komšića”.
/Republikainfo.com/