Prema onima koji su zapovijedali ovom vojno-redarstvenom akcijom Hrvatske vojske i specijalne policije RH, a koja je prethodnica operaciji ‘Oluja’, i započela 1. svibha 1995. u kojoj su hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom akcijom oslobodile okupirana područja zapadne Slavonije, BiH tereti čak 14 tadašnjih ratnih zapovjednika, od Pavla Miljavca, Mladena Markača, Davora Domazeta-Loše, Luke Džanko i Vinka Vrbanca, a na “popisu želja” su i neki on njih koji više nisu živi, poput Imre Agotića, Petra Stipetića i Ivana Basarca. Brojna su pitanja koja otvaraju teme oko procesuiranja koje od Hrvatske traži bh. Tužiteljstvo. Po nekima, vrlo lako bi se moglo raditi o političkom i diplomatskom pritisku, osporavanju legitimiteta same akcije što vodi do plitičko-pravne “igre” preko nekadašnjih ratnih zapovjednika, ali i novih međunacionalnih tenzija na relaciji Hrvatska – Srbija, odnosno Hrvatska – BiH, piše Dnevni list.
U javnosti je odjeknula informacija da je Tužiteljstvo BiH uputilo Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH) zamolnicu za preuzimanjem kaznenog progona protiv više umirovljenih hrvatskih ratnih zapovjednik iz Operacije ‘Bljesak’. Mediji u susjednoj Hrvatskoj izvijestili su da je riječ o zapovjednom vrhu iz operacije ‘Bljesak’ te da ih se tereti za kaznena djela ratnog zločina.
Prema onima koji su zapovijedali ovom vojno-redarstvenom akcijom Hrvatske vojske i specijalne policije RH, a koja je prethodnica operaciji ‘Oluja’, i započela 1. svibha 1995. u kojoj su hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom akcijom oslobodile okupirana područja zapadne Slavonije, BiH tereti čak 14 tadašnjih ratnih zapovjednika, od Pavla Miljavca, Mladena Markača, Davora Domazeta-Loše, Luke Džanko i Vinka Vrbanca, a na “popisu želja” su i neki on njih koji više nisu živi, poput Imre Agotića, Petra Stipetića i Ivana Basarca.
DORH uskoro odlučuje hoće li pokrenuti postupke ili ih odbaciti
Informaciju o zamolnici za preuzimanjem kaznenog progona protiv više ratnih zapovjednika potvrdio je i državni tajnik ministarstva pravosuđa i uprave.
“Mogu potvrditi da je Ministarstvo pravosuđa i uprave primilo međunarodnu zamolnicu Tužiteljstva BiH vezano uz određena postupanja koja su u nadležnosti Državnog odvjetništva Republike Hrvatske (DORH). Ministarstvo pravosuđa i uprave će proslijediti predmete Državnom odvjetništvu i kao što je do sada činilo, Državno odvjetništvo će u neovisnoj istrazi odlučiti što će s tim predmetima. Vjerujemo da će DDORH uskoro izvijestiti javnost o čemu se konkretno radi”, potvrdio je za Novu TV Josip Salapić, državni tajnik ministarstva pravosuđa i uprave.
No, ovo je najavio i sam predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović u svojoj izjavi u Kninu tijekom boravka svečanosti obilježavanja akcije ‘Oluja’. On jeporučio da će Hrvatska zaštititi svoje ratne zapovjednike od optužnica koje “nemaju veze s mozgom”.
Mostarska odvjetnica Nada Dalipagić, pojasnila je daljnju proceduru, odnosno, što znači zamolnica iz BiH i kako će se dalje postupati.
“To znači da je ministarstvo pravde, kako je i potvrđeno, zaprimilo zamolbu Tužiteljstva iz BiH vezano za određene postupke koji su u nadelžnosti DORH-a. Ministarstvo pravde proslijediti će predmete DORH-u koje će potom odlučiti o daljnjem postupku, odnosno, hoće li uzeti predmete ili ne”, rakla je Dalipagić.
Milanović: “Gospodo taj film ne bute gledali”
Podsjetimo da je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u Kninu na 26. godišnjicu vojno-redarstvene akcije ‘Oluja’ kazao kako “nitko neće suditi hrvatskim ratnim zapovijednicima”.
“Prošlo je 26. godina od rata i iza nas je jedna teška serija, a ne epizoda odnosa sa Haškim tribunalom u kojem smo bili i za neke stvari odgovorni, ali isto tako optuživani za stvari koje nemaju veze s mozgom. Vidimo i dan danas da u susjednim državama, pa i u Bosni i Hercegovini, za koju želim vjerovati da je prijateljska jer druge nam nema, zasipaju Hrvatsku optužnicama”, kazao je hrvatski predsjednik.
On je potom kazao: “Vidimo da se posljednjih tjedana i mjeseci protiv hrvatskih ratnih zapovjednika za neka nedokazana, izmišljena djela kolektivne ili zapovjedne odgovornosti od prije 26 godina dižu optužnice. To nije dobro za međusobne odnose i Hrvatske država otvoreno treba kazati “gospodo taj film ne bute gledali”, rekao je Milanović.
“Tim ljudima se u Hrvatskoj neće suditi i mi ćemo ih zaštititi po svaku cijenu. Samo tako i samo na takav način, to su naši ratni zapovjedici, možemo računati da nas se shvaća ozbiljno”, zaključio je Milanović.
Političko-diplomatski pritisak
Tužiteljstvo BiH hrvatske ratne zapovijednike tereti za ratni zločin protiv civila i povreda zakona i običaja ratovanja. Podsjetimo da je ‘Bljesak’ vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH i prethodila je operaciji ‘Oluja’, koja je uslijedila nakon tri mjeseca. ‘Operacija ‘Bljesak’ započela je 1. svibnja 1995., kada su hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile okupirana područja zapadne Slavonije.
Za samo 31 sati oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara područja koja su okupirale srpske snage uspostavljen je nadzor nad autocestom A3. Akcija Bljesak bila je u vojnom smislu nastavak uspješne vojne operacije Otkos 10 iz prosinca 1991. kada je oslobođen veći dio zapadne Slavonije.
Brojna su pitanja koja otvaraju teme oko procesuiranja koje od Hrvatske traži bh. Tužiteljstvo. Po nekima, vrlo lako bi se moglo raditi o političkom i diplomatskom pritisku, osporavanju legitimiteta same akcije što vodi do plitičko-pravne “igre” preko pokušaja procesuiranja nekadašnjih ratnih zapovjednika, ali i novih međunacionalnih tenzija na relaciji Hrvatska – Srbija, odnosno Hrvatska – BiH.
No, vrlo je vjerojatno, a što je i najavio hrvatski predsjednik Milanović, da od ovih procesuiranja – neće biti ništa, piše Dnevni list.
/Republikainfo.com/