Zašto političarke nisu dovoljno predstavljene u medijima, zašto su žene u politici i dalje samo za simbolično popunjavanje rodnih kvota, gdje u medijima nestaje nepristranost i profesionalnost, a počinje seksizam prema ženama u politici, jesu li žene nedovoljno osnažene za sve što nosi prisutnost u političkom životu i medijima ili to one, jednostavno, ne žele?
Mnoga su pitanja otvorena na Women’s Press forumu ‘Žene u politici i njihovo predstavljanje u medijima’, održanom u utorak, 9. studenoga u Mostaru, a na kojem su sudjelovali predstavnici medija, političarke i političari, ali i predstavnici nevladinih organizacija te stručnjaci koji proučavaju ovu problematiku.
No, neki od zaključaka dali su naslutiti da je za “nevidljivost” žena, političarki, u medijima jednostavno kriva njihova malobrojnost, stalno zaziranje od istupa u medijima i čestih kritika, još uvijek iznimno patrijarhalno društvo koje u prvi plan stavlja ženu kao majku, a veliku ulogu u tome imaju i njihove kolege – političari. Na rješenju ovog problema moraju poraditi kako dijelom i mediji, tako i stranačke kolege političarki, a ponajviše one same – političarke.
Džekman: Kako su žene predstavljene u medijima
Istraživanje koje je 2018. godine provela udruga BH novinari pokazuje da je samo 13 posto žena aktivnih u političkom životu zauzimalo medijski prostor, istaknuto je na Women’s Press forumu ‘Žene u politici i njihovo predstavljanje u medijima’, samo jednom od njih niz koji su održani diljem BiH, a u organizaciji Udruženja BH novinari i zahvaljujući podršci Veleposlanstva SAD-a u BiH.
“Cilj nam je da kroz dva panela, gdje okupljamo novinare i novinarke, a u drugom panelu političare i političarke, govorimo o tome koliko i na koji način su žene u politici predstavljene kroz medijske sadržaje. 2018. godine bh. novinari su napravili istraživanje koje je pokazalo da se samo 13,14 posto žena aktivnih u politici nalazi u medijskim sadržajima”, kazala je Vildana Džekman, moderatorica foruma i pravnica u Liniji za pomoć novinarima.
Dodala je kako su Woman’s Press forumi pokazali višestrukost problema nedovoljnog broja žena i njihovog neadekvatnog prikazivanja u medijskim sadržajima, a osvrnula se i na izazov s kojima se suočavaju novinari u traženju političarki koje žele istupiti pred medije, a posebno na očiti problem (ne)ravnopravnosti žena na visokim dužnostima u vlasti jer, kako je rekla, takve pozicije obično drže muškarci te tako se i češće nalaze u medijskom prostoru.
“Stranke su te gdje glavnu ulogu vode predsjednici stranaka, to su većinom muškarci koji su prvi u istupima u javnom prostoru i javnom diskursu”, rekla je Džekman.
Jurčić: Patrijarhalno-konzervativno drušvo
“Više je razloga zašto su žene lošije tretirane u medijima, a pogotovo zbog patrijarhalno-konzervativnog društva. Žena se najčešće prikazuju kroz majčinstvo, potom što je i kako se odjenula, a u BiH sam primijetila da se čak komentira i fizionomija žene, dok se kod muškaraca to ništa ne spominje”, rekla je profesorica sa Sveučilišta u Mostaru Daniela Jurčić.
No, ona je naglasila da je stereotipno prikazivanje žene svepristuno te da nije nužno vezano za patrijarhalni Balkan već da takvi stereotipi postoje diljem svijeta. Među brojnim primjerima, ona je istaknula slučaj Sarah Palin, bivše guvernerke Aljaske i kandidatkinje za potpredsjednicu SAD-a.
“Za nju se govorilo da svoju dužnost neće moći dobro obavljati jer ima petero djece. Za to vrijeme njezin suprug nije spominjan u medijima, kao da je njezina uloga da sama odgaja djecu, a da tu ulogu otac nema. Takvi slučajevi, dakle, nisu vezani isključivo za Balkan, ali kod nas su malo više zastupljeni jer se u bh društvu ženama “poručuje” da im je mjesto u kući, da rade ono što je društvo predodredilo da trebaju raditi, a to je da bude majke, kućanice. Nemojmo to dozvoliti jer živimo u 21. stoljeću”, navela je profesorica Jurčić.
“Trebaju li se političarke ‘gurati” u medije samo zato što su žene ili jer imaju što kazati?”
Član UO Udruženja bH novinari i glavni i odgovorni urednik RGM, Faruk Kajtaz, ipak je podsjetio da je bh društvo “prevalilo dugi put od vremena kada su žene u politici izazivale čuđenje”. “Tome je najviše doprinijelo inzistiranje međunarodne zajednice na ispunjavanju tzv. ženske kvote. Ali, situacija je daleka od normalne. U Vladi HNŽ-a odavno nemamo ministricu, u Gradskom vijeću imamo 8 vijećnica od ukupno 35 itd. Međutim, iako su u manjini vrlo su aktivne i odigrale su važnu ulogu u izboru gradonačelnika Mostara”, podsjetio je Kajtaz.
Glavna urednica portala Hercegovina.info, Kristina Peerić također se osvrnula na “nevidljivost” žena-političarki u medijima.
“Medijima se često spočitava kako ne daju dovoljno prostora političarkama, ali kako dati prostora političarkama kada ih, jednostavno, nema? Ili, ako ih i pronađete, ne žele istupati u javnosti. Drugo pitaje je treba li ženama političarkama davati prostor u medijima samo zato što su žene ili jer imaju što kazati? S moje točke gledišta, za prisutnost medijima ne bi trebao biti značajan spol osoba koje se bave politikom nego što i kako se bave politikom, što i kako rade”, kazala je urednica Perić.
Jurić: “Nismo sposobni živjeti demokraciju, pa tako ni ravnopravnost žena”
“Živimo u svijetu jednakih, ali živimo i u državi gdje još nismo sposobni živjeti demokraciju, pa tako ni ravnopravnost žena. Što se tiče žena političarki u medijiema – prisutnost će osigurati najprije – kada se popne na banderu, što je nedavno bio slučaj u jednom mjestu gdje se kandidatkinja popela na banderu kako bi se slikala kraj svog plakata”, rekao je Berislav Jurić, urednik portala Bljesak.info.
Međutim on se osvrnuo i na krvnju koja se stavlja medijima zbog neprisutnosti političarki u medijima. “Ne mogu mediji biti krivi za ono što politika (ne)plasira. Koji politički lider ima povjerenje u svoju kolegicu za, na primjer, sudjelovanje u raspravi oko Izbornog zakona? Ali istodobno, žene u politici nikako ne treba ponižavati – rade vrlo odgovorne poslove ‘u pozadini’ i zapravo pripremaju materijale i ono što će kazati i iznijeti političari. Pred ženama je dug put i treba krenuti od stranaka jer ne smiju biti samo “šminka” u politici”, zaključio je Jurić.
“Sve je do žena”
S druge strane, Milica Pehar, zastupnica (HDZ BiH) u Skupštini HNŽ-a i predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Skupštine HNŽ-a naglašava da je “sve do žena”. “Žene moraju imati cilj, bitno je znati što želiš, obrazovati se. Morate imati odlučnost i stav. Na koncu, mi žene odgajamo muškarce koji će sutra biti supruzi i očevi i naš odgoj uvelike će odrediti i njihov odnos prema ženama”, rekla je zatupnica Pehar, istodobno naglašavajući da još uvijek vladaju “nepisani zakoni patrijarhalnog društva”.
No ona, kao i njena kolegica Adela Gosto, vijećnica (PMP) u Gradskom vijeću Mostara i predsjednica Povjerenstva Gradskog vijeća Grada Mostara, ipak smatraju da bi mediji trebali više pisati i naglašavati pozitivne teme i sadržaja umjesto “tabloidskih i senzacionalističkih” sadržaja.
“Mediji previše obraćaju pozornost na ono što je žena odjenula nego na vrlo važne poruke i inicijative koje zastupa, pa tako i njen politički angažman ostaje neprimjetan”, rekla je Gosto.
“Klikovi donose novac; Mediji nisu PR političara”
S druge strane, predstavnici medija istaknuli su da “pozitivne i dobre vijesti” nisu dovoljno zastupljene, ali da ‘klikovi’ donose marketinške oglase potrebne za financiranje medija te da mediji nisu ti koji presudno utječu na vlastiti sadržaj, već da je to – javnost koja više traži senzacionalističke sadržaje. Jedan od zanimljivih komentara bio je i kako se većina žena u politici jednostavno ne želi pojavljivati u medijima zbog straha od kritika i vrijeđanja na društvenim mrežama te da u visokim, zastupničkim plaćama žele “uživati u miru”.
“Takve političarke mogli bi nazvati uhljebima i dizačicama ruku za glasanje. Spremne su prihvatiti visoka primanja koje nose mandati, ali ne žele bilo kakvu odgovornost, odnosno, istupe prema javnosti koja ih je birala. Ali isto tako treba naglasiti da mediji, barem slobodni, nisu PR agencije političarki kao i da trebaju preuzeti sve odgovornosti i izazove koje nosi prisutnost u javnom životu”, glasio je jedan od komentara da raspravi ovog
Women’s Press foruma ‘Žene u politici i njihovo predstavljanje u medijima’ u Mostaru.
Pehlić: “Žene se prvenstveno stavljaju u ulogu majke, supruge, vjernice”
Na koncu, predsjednica nevladine Udruge građana ‘Novi put’, Abida Pehlić, kao jedna od sudionica foruma, naglasila je nekoliko zanimljivih činjenica.
“Analizirajući stanje po pitanju položaja žena u bh. društvu i njihovoj vidljivosti u bh medijima, rezultati nisu ohrabrujući. Monitoring pet vodećih tiskanih medija u BiH kojeg smo radili 2019. godine u okviru projekta Svjetske asocijacije kršćanskih komunikacija (WACC) u BiH, pokazao je da, iako je žanska populacija u BiH brojnija, u medijima su neprimjetnije od muškaraca, s jakim prizvukom naglašavanja uloge majke, supruge, vjernice… Imaju vrlo značajnu ulogu u bh. društvu, ali se ona često ne shvaća ozbiljno u onoj mjeri kao što je uloga muškarca na istim pozicijama”, kazala je Pehlić.
Ona je naglasila da se i žene same, zbog porasta nasilja u javnom prostoru i čestih uvrjedljivih komentara koji trajno ostaju zabilježeni na internetu, odlučuju na povlačenje iz medijskog prostora zbog zabrinutosti od reakcije konzervativnog društva, susjeda, članova obitelji.
Izgleda da je, kako je to kazao jedan od sudionika, pred ženama dug put.
(Republikainfo.com/V.S.H.)