Potpisi i potezi
Na osnovi njemačko-britanske inicijative Europska unija donijela je “mapu puta” koja podrazumijeva sasvim novi pristup BiH. U središte su stavljene ekonomske reforme s objašnjenjem da bez njih nema ni političkih reformi niti stabilnosti BiH. Zatraženo je da na izjavu o reformama i opredijeljenosti za put k EU-u potpise stave članovi Predsjedništva BiH, šefovi stranaka koje imaju zastupnike u Parlamentu BiH i da je usvoji državni Parlament kako poslije nitko od ključnih političkih aktera u BiH ne bi mogao vrdati i izbjeći odgovornost. Predsjedništvo države na sebe je preuzelo obvezu predložiti tekst izjave, posao je završen zadnjeg dana prošle godine, a onda su počela već viđena prepucavanja među šefovima stranaka. EU je sa svoje strane slao signale da gubi strpljenje i napokon je prije dva dana izjava uobličena i njezin sadržaj je pozdravljen.
Sada preostaje da je potpišu predsjednici stranaka i ovjeri Parlament BiH i odmah nakon toga da se krene s realizacijom seta od šest mjera koje trebaju donijeti ekonomsko ozdravljenje države i porast stope zaposlenosti. Očekuje se da postavljanja novih balvana na tom putu neće biti.
Iz svega što se događa u protekla dva dana moglo bi se zaključiti da su se vodeći političari uozbiljili, bacili na posao i okrenuli interesima države i građana. Je li baš tako?
Kada se zna da su godine i godine potrošili na zaštitu vlastitih interesa i širenje svojih poslovno-financijskih carstava koja su podizali isključivo zahvaljujući funkcijama i gurajući interese zemlje i građana što dalje od sebe, prije će biti da su došli do “opasnih otkrića”.
U najkraćem, ona se nalaze u zajedničkom paketu Europske unije i SAD-a u kojem su “strojevi” za hitno rješavanje problema u BiH i s BiH. Prije svega, postalo im je jasno da sve dok postoji daytonski ustroj Bosne i Hercegovine, OHR mora postojati kao, kako to kažu u Bruxellesu, “vitalni dio međunarodne arhitekture u BiH”. S druge strane, EU preko svog Izaslanstva u BiH instalira nove poluge za raščišćavanje zametenih političkih i ekonomskih putova unutar države. Nadalje, službeni Berlin i Washington preuzeli su na sebe da vuku glavne konce.
Bojkot zbog blokada
Naši izvori iz inozemnih diplomatskih krugova u Sarajevu kažu da se ovdašnji politički lideri više ne osjećaju sigurno na svojim funkcijama jer se ne mogu oslanjati na činjenicu da Europska unija nema stvarnih mehanizama za kažnjavanje onih koji blokiraju državu na putu k euroatlantskim integracijama, preciznije ulasku u članstvo EU-a i NATO savez.
Razlog je što nikada do sada EU nije nikoga morao sankcionirati da bi ga natjerao raditi svoj posao. Istina, postoji mehanizam uskraćivanja novca iz IPA fondova i BiH je na taj način već kažnjavana milijunima eura. Zbog toga se politički lideri nisu ni počešali po glavi jer takve sankcije osobno nisu osjetili, a što država i građani ispaštaju, sedma im je “rupa na sviralu”.
Međutim, i ovo se mijenja i, kako kažu naši izvori, bh. političari su zasigurno otkrili da se u paketu EU-a među desetak “strojeva” nalazi i “specijalna haubica”.
Radi se o namjeri da svi političari budu osobno kažnjeni bez obzira na ime i prezime, funkciju na kojoj se nalaze, stranku i narod kojima pripadaju, ako na bilo koji način, makar samo i pokušaju blokirati reforme, samim tim i put BiH k euroatlantskim integracijama.
Ključni mehanizam kojeg se Bruxelles neće ustručavati jest zabrana putovanja u države članice Europske unije, a pomoćni je zamrzavanje raspolaganja njihove i imovine njihovih bližih i daljnjih srodnika koja je na teritoriju EU-a i koja je u ukupnom iznosu svakako pozamašna. Zabranom ulaska na teritorij EU-a oni bi bili potpuno izolirani, odnosno bojkotirani, u prijevodu ostavljeni građanima BiH da se s njima obračunaju i konačno ih skinu s funkcija. Političari su sasvim svjesni što znači taj reformski zahvat EU-a prema BiH, ali i blokiranje raspolaganja imovinom kojom raspolažu izvan ove države. Jasno im je i da bez obzira što to kriju od građana, izvan BiH onaj tko treba, jako dobro zna što sve posjeduju i kako su došli do vrijedne imovne uključujući i bankovne račune, ne samo u zemljama članicama EU-a, nego i Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, bez obzira što stvarno vlasništvo maskiraju drugim imenima.
Inače, plan i namjera EU-a je da BiH već u ožujku krene s konkretnim reformama kako bi do kraja ove godine dobila kandidatski status i odmah počela s pregovorima o članstvu, a prva su poglavlja 23. i 24. koja se bave borbom protiv korupcije i kriminala i sankcioniranjem aktera. Prema novoj “mapi puta” BiH bi 2025. godine postala članica Europske unije.
(izvor: dnevni-list.ba)