Nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (VM BiH) 11. svibnja 2023. usvojilo odluke vezane uz Južnu i Istočnu plinsku Inter konekciju nema značajnijih pomaka, piše Dnevni list.
Ne usvaja se zakon
Tada su usvojeni Nacrt osnova za vođenje pregovora zbog zaključivanja Sporazuma između BiH i Hrvatske o izgradnji plinovoda ‘Južna Inter konekcija BiH i Hrvatske’ na pravcu Zagvozd – Posušje – Novi Travnik s odvojkom za Mostar, a izglasano je i zaključivanje Sporazuma između BiH i Srbije o izgradnji plinovoda ‘Nova istočna Inter konekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije’ na pravcu granica Srbija-BiH-Bijeljina-Banja Luka-Prijedor-Bosanski Novi.
Međutim, za Istočnu Inter konekciju utvrđen je Prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije o izgradnji plinovoda, a dok je projekt Južne Inter konekcije još uvijek samo na papiru.
Nastavak populističkih ‘prepucavanja’ političara u BiH na svim stranama ovaj krucijalni projekt, koji bi BiH omogućio prekid potpune ovisnosti od jednog, ruskog izvora prirodnim plinom, unatoč inzistiranju Zapada, još nema ni na vidiku.
I to zbog nepostojanja Zakona o plinovodu Južna Inter konekcija BIH i RH iz Federacije BIH, kojim bi se odredio i ubrzao proces izgradnje plinovoda. Ali, zakon je usvojen u Zastupničkom, no ne i u Domu naroda, nakon što su izaslanici HDZ-a uputili amandmane kojim se traži osnivanje novog poduzeća koje bi upravljalo Južnom Inter konekcijom, a ne da to bude državna tvrtka BH Gas, već da se za nositelje projekta treba formirati novo poduzeće.
Murphy optužio Čovića za blokadu Južne Inter konekcije
Nakon što se na ovu temu burno razgovaralo u svibnju i lipnju, uslijedila je do tada neviđeno otvorena reakcija od veleposlanika SAD u BiH Michaeala Murphyja koji je izravno optužio predsjednika HDZ-a da blokira izgradnju plinovoda Južna Inter konekcija.
“Blokada Zakona o Južnoj interkonekciji od strane HDZ BiH dogodila se nakon što je ova stranka glasala za isti zakon u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH 2021. godine. Nažalost, opstrukcije lidera HDZ BiH Dragana Čovića sprječavaju da ovaj vitalni projekt ide dalje. HDZ BiH sada inzistira na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata”, kazao je, između ostaloga Murphy u svom vrlo kritički intoniranom komentaru, šaljući poruku kako je Zakon o Južnoj Inter konekciji prioritet.
„Umjesto da se krene dalje sa BH Gasom, jedinom kompanijom koja ima kapacitet i koja je spremna preuzeti ovaj projekt kao izvođač, HDZ BiH sada inzistira na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata“; ustvrdio je američki veleposlanik.
Nakon ove izravne kritike Čović se s Murphyjem sastao nekoliko puta te u javnosti vlada privid kako su se „nesuglasice“ izgladile. Ali, još uvijek plinovod Južne Interkonekcije bi BiH spojio s Hrvatskom, pa tako i s EU, prolazeći od Zagvozda u Hrvatskoj, preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i Travnika s odvojkom za Mostar u BiH, još uvijek stoji u mjestu.
Podsjetimo da su već prije američka vlada s oko pola milijuna eura i EU s oko milijun i pol eura podržale plinovod Južna interkonekcija kao “najbolju šansu za diverzifikaciju, osnaživanje energetskog sektora i osiguranje energetske sigurnosti BiH”, s obzirom da je BiH država s najlošijom plinskom opskrbom u Europi.
Vrijeme prolazi, politički prijepori ne
Kako je Dnevni list već pisao, i dalje su prijepori tko će biti nositelj ovog najvećeg poslijeratnog projekta. Sarajevo izričito smatra da to treba biti BH Gas, čiji je osnivač Vlada FBiH i koji je i sada zadužen za nabavku i transport i opskrbu plinom s plinskim sustavom duljim od 196 kilometara.
Mostar zastupa stav kako Hercegovina treba imati svoje poduzeće koje će biti nositelj projekta na ovom području te smatra kako u upravljačkim strukturama Bh Gasa nema hrvatskih kadrova te da su to mahom bošnjački kadrovi.
No, podsjetimo na izjavu ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, ujedno i predsjednika NiP-a, stranke koalicijskog partnera s HDZ-om, koji je svojedobno kazao kako „ne bi imao ništa protiv da na čelu BH Gasa bude Hrvat“.
Kako se doznaje, koalicijski partneri (SDP-NiP-NS) ponudili su HDZ-u mjesta u menadžmentu BH Gasa kao i u Nadzornu odboru, ali ne i direktorsko mjesto, te mogućnost da se u Mostaru otvori ured BH-Gasa.
Ipak, čini se da sve i dalje stoji u mjestu, vrijeme prolazi, a zbog političkih prepucavanja čeka jedan od najvažnijih projekata za Federaciju koji bi, da navedenih prijepora nema, već bio u završnoj fazi realizacije., piše Dnevni list.
/Desk/