Rezolucija o Jasenovcu, usvojena u petak u Crnoj Gori, šalje namjernu politiku podjele unutar te zemlje te je riječ o instrumentalizaciji “jedne druge države u regiji”, rekao je premijer Andrej Plenković u subotu.
Zastupnici u crnogorskom parlamentu u petak su usvojili Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije u parlamentu koji broji 81 zastupnika.
Oporbeni zastupnici napustili su dvoranu i nisu sudjelovali u izglasavanju rezolucije jer smatraju da na ovaj način službeni Beograd zloupotrebljava svoj utjecaj u Crnoj Gori.
Plenković je u subotu na Dubrovnik forumu rekao kako ta rezolucija „šalje namjernu, svjesnu politiku podjele unutar Crne Gore”, a „još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima”.
Premijer je rekao kako je vladajuća većina u Podgorici donijela rezoluciju „a da se nikad dosad nije bavila tom temom” te da je ona donesena kao odgovor na rezoluciju Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici, pod instrumentalizacijom „jedne druge države u regiji”.
Premijer je iz Dubrovnika, „koji je doživio velike strahote u vremenu agresije Miloševićevog režima, u kojima je nažalost tada sudjelovala i Crna Gora”, poručio kako će Hrvatska poduzeti mjere koje smatra primjerenima za ovakve poteze „instrumentalizacije parlamentarne većine” s ciljem narušavanja odnosa Zagreba i Podgorice.
„Umjesto da se bave svojim problemima i svojim pitanjima, pa i procesuiranjem ratnih zločina iz tog vremena, oni se bave temom za koju nisu pokazivali interes zadnjih osam desetljeća”, zaključio je premijer, naglasivši da oni koji žele ići prema članstvu u EU-u moraju voditi računa o dobrosusjedskim odnosima i međusobnom poštovanju.
Krvokapić: Ponižavajuće: kvislinzi osuđuju svoje saveznike
Rezolucija je pokazala „duboku podjelu u Crnoj Gori”, što dokazuje i činjenica da od ukupno 81 zastupnika njih otprilike polovica nije bila u parlamentu na glasanju, rekao je premijer, naglasivši da su joj se usprotivili i crnogorski predsjednik Jakov Milatović, kao i bivši ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, prisutan u Dubrovniku.
On je rezoluciju nazvao „ponižavajućom za Crnu Goru, a i za regiju u cjelini”.
Krivokapić je naglasio da su oni koji su usvojili rezoluciju o Jasenovcu „dio kvislinškog nasljeđa u Crnoj Gori, četničkog pokreta i svega ostalog”.
„Oni sad osuđuju svoje bivše saveznike i kvislinge iz Drugog svjetskog rata. Zajedno su bježali, ratovali, bili kvislinzi. To je paradoks”, izjavio je.
Crnogorske vlasti u posljednji su trenutak u rezoluciju dodali i logore Dachau i Mauthausen. Krivokapić smatra da je to odlučeno „kao osveta Njemačkoj” koja je uz Ruandu pokrenula donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u.
Crnogorac je upozorio da EU i međunarodna zajednica ne smiju podcijeniti „balkanski fašizam”, „nastavak politike devedesetih” i „ozbiljnost rusko-srpskog svijeta na Balkanu”, projekta koji traje još od srbijanskog predsjednika Borisa Tadića čiji su savjetnici danas „glavne proruske snage u Srbiji”.
Plenković je ranije, u govoru na Forumu rekao kako rezolucija „šalje namjernu, svjesnu politiku podjele unutar Crne Gore”, a „još goru poruku u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima”.
Rezoluciju je u crnogorskom parlamentu podržala većina zastupnika “Pokreta Europa Sad” premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta Andrije Mandića, umjereno prosrpske Socijalističke narodne stranke (SNP) i Demokrata Alekse Bečića.
Rezolucija se primarno odnosila na logor Jasenovac, ali su uoči zasjedanja dodani i logori Dachau i Mauthausen.
/Desk/