Tonino Picula imenovan je za izvjestitelja Europskog parlamenta za preporuke o Zapadnom Balkanu uoči summita u Zagrebu u svibnju 2020. Njegova uloga bit će izrada preporuka Parlamenta Vijeću i Komisiji s ciljem otvaranja pretpristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te davanja novog zamaha procesu proširenja.
U intervjuu za BHRT, odgovarajući na pitanje o, kako se sam izrazio, “Maronovoj pogrešci” da se blokira europski put Makedonije, Picula je rekao da je “cjelokupna povijest Europske unije – povijest proširenja – od početnih šest zemalja koje su stvorile Eiropsku ekonomsku zajednicu, pa do 28”.
“Riječ je o procesu koji je doživio svoj vrhunac prije 15 godina prijemom 10 članica odjednom. To je onda nekako označilo i slabljenje, odnosno popuštanje političke podrške, što se već osjetilo po primitku Bugarske i Rumunjske, pa kasnije i Hrvatske 2013. godine. Međutim, Europska unija vlastito postojanje i uspješnost ne može garantirati niti igrati ulogu koju igra ako zatvori vrata mogućnosti da joj se priključe nove članice”, mišljenja je novi izvjestitelj EP za Zapadni Balkan.
Picula je uvjeren da su se mnogi sakrili iza Macrona. “Mnogi su, računajući na Macronovu upornost, davali podršku proširenju, vjerujući da će on uspjeti provesti cijelu proceduru”.
Picula smatra da treba prvenstveno raditi na tome da građani EU dalje proširenje ne doživljavaju kao prijetnju ili opasnost za vlastiti politički integritet ili neke ekonomske posljedice.
“To je smiješno kada govorimo o ekonomskim parametrima: ekonomije svih šest zemalja zapadnog Balkana zajedno su jedva 2-2,5 posto ukupne ekonomije EU. Dakle, riječ je, prije svega, o političkom kriteriju koji mora biti na neki način obrazložen korak dalje s proširenjem. Meni se čini, Macron je ovo uradio kako bi ojačao političku poziciju u svojoj zemlji. Istovremeno, zakočio je proširenje kako bi došao u što bolju poziciju za pregovare o nekim njemu osobito važnim stvarima kada govorimo o reformiranju EU. To je poruka i Njemačkoj i mnogim drugima koji moraju s Macronom sjesti za stol i dogovoriti se kako dalje s reformiranjem Unije. Nije slučajno rekao da ne možemo primiti ni jednu zemlju dok ne znamo kako ćemo organizirati funkcioniranje postojeće Unije, pogotovo nakon odlaska ujedinjenog Kraljevstva”, smatra Picula.
Picula se nada da će se “vremenom morati shvatiti da je proširenje potreba ako EU želi u 21. stoljeću zadržati ulogu koju je imala u drugoj polovici 20. stoljeća.
Usprkos svojevrsnim razočarenjima, hrvatski zastupnik smatra da se mora raditi dalje.
“Razočarenje je činjenica, to je već neka vrsta trenda, nekokrektan odnos prema Sjevernoj makedoniji i Albaniji. Ali nemojmo zaboraviti da je građanima Kosova obećano ukidanje viza ukoliko u parlamentu ratificiraju sporazum o državnoj granici s Crnom Gorom. Tu je Europa pokazala da se unutar sebe ne može dogovoriti što i kako dalje, te me nije iznenadilo ovo što je Macron napravio. Možemo biti razočarani mjesec-dva, ali mora se raditi dalje: vodstva zapadnobalkanskih zemalja to moraju napraviti zbog dobra vlastitih građana”, kategoričan je izvjestitelj za Zapadni Balkan.
Picula nije želio otkrivati detalje svog djelovanja budućeg izvjestitelja objasnivši da je prerano govoriti o njima. Mišljenja je da treba dobro proučiti prijedlog francuskog predsjednika postojećoj strukturi pregovaranja. Ističe da je francuski predsjednik previdio činjenicu da je postojeći model pregovaranja posljedica mnogih ranijih promjena u postupku pregovaranja EU sa zemljama kandidatima. Kriteriji su se bitno zaoštrili.
Prema Piculinim riječima, “francuski i postojeći modeli pregovaranja su nekompatibilni. Francuski prijedlog nudi jednu vrstu postupnosti integracije, s tim što pravi benefiti koje bi zemlje članice trebale uživati dolaze na kraju. Postojeći model je puno uvjerljiviji, jer zemlja, kada jednom uđe u Uniju, otvaraju joj se mogućnosti korištenja europskih fondova, zajedničkog tržišta i svega onoga što je EU učinilo tako uspješnim globalnim modelom”.
(Izvor: BHRT)