Željko Komšić, član Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a, potvrdio je za Face TV da će ponovno biti kandidat za člana Predsjedništva BiH te da to “mora zbog cjelokupne situacije”.
“Hoću, bit ću kandidat, moram. Moram ići dalje, ne mogu stati. Što bih uradio kad bih stao i rekao ne mogu dalje. Ili si gore ili dole u toj političkoj borbi. Moraš se boriti za ideju. Vidjet ćemo hoće li još netko biti tu zajedno s nama, razgovaramo. Ne vjerujem da će biti neka jača stranka, ali još uvijek razgovaramo”, kazao je Komšić u Centralnom dnevniku na Face TV.
On je ponovio razloge koalicije sa SDA. “Prvi zadatak je bio dobiti ANP, a drugi motiv spriječiti usvajanje Izbornog zakona po želji HDZ-a i Zagreba jer je to put u treći entitet i podjelu ove zemlje koje mogu biti fatalne za BiH. Dobili smo ANP i zaustavili smo Izborni zakon”, kazao je Komšić.
Kada je riječ o najavama Dragana Čovića, predsjednika HDZ BiH da će doći do novih razgovora o Izbornom zakonu BiH, Komšić je kazao kako sumnja da će do toga doći.
“Nemam pojma s kim on misli razgovarati. Koliko ja znam, Plenković je pokušao dovesti Ursulu von der Leyen u Mostar i Sarajevo. Koliko znam u ovom trenutku ona nije pristala na to, rekla je da nema takvih planova u svom kalendaru”, kazao je Komšić koji je rekao i da se “Zagreb
otvoreno miješa u unutrašnje stvari BiH”.
“Cilj im je vladati BiH, da dobiju ono što Beograd ima kroz RS. Koju to odluku možemo donijeti, a da se sudara sa Srbijom? Što sad treba da sve odluke donose Beograd i Zagreb i da oni odlučuju o našoj zemlji? Mislim da sadašnje strukture u Beogradu i Zagrebu se prešutno slažu oko BiH ali da su na toj liniji Tuđman-Milošević samo su okolnosti drugačije”, kazao je.
Na pitanje može li biti tenkova i topova aludirajući na rat, Komšić je kazao da u ovom trenutku ne može i ne postoji kapacitet u BiH. “Ratovi i sukobi su uvijek donošeni u BiH”, zaključio je Komšić.
To će biti četvrti put da se Komšić kandidira za mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Upravo njegova kandidatura, odnosno, izbor tijekom tijekom tri mandata (dva uzastopna od 2006-2014 i aktualni od 2018. godine) bila je početak višegodišnje političke krize u BiH zbog činjenice da je izabran velikom većinom bošnjačkih glasova, što sadašnji Ustav i Izborni zakon do tada nije prepoznavao te se politički Hrvati osjećaju nejednakopravno te smatraju da ih se politički diskriminira i narušava njihovo ustavno pravo biranja svog predstavnika u Predsjedništvo BiH. Komšić je na hrvatskoj poziciji u Predsjedništvu BiH izabran velikom većinom bošnjačkih glasova, te da se grubo ‘igralo’ na daleko veću brojnost bošnjačkog biračkog tijela, a na uštrb najmalobojnijih Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Komšić nikada u svojim mandatima nije posjetio mjesta s većinskim hrvatskim narodom, a mnoga od njih proglasile su ga nepoželjnim. Međutim, tri Komšićeva mandata skoro potpuno su konsolidirali hrvatski politički korpus, ponovno je aktiviran Hrvatski narodni sabor kao način traženja jedinstvenih odluka, ali u kojem većinu glasova u odlučivanju imaju članovi iz HDZ-a, a ostalo su male stranke s minornim brojem predstavnika u vlasti. Izuzev tek jedne ili dvije stranke, u hrvatskom političkom korpusu skoro potpuno je nestalo pluralizma, skoro dase radi o ‘jednopartijskom’ sustavu, a najjača hrvatska stranka HDZ BiH, kao nikada do sada, dominira u političkoj zastupljenosti te je savršeno iskoristila “fenomen Komšić” u svoju korist, kao što je i neutralizirala oporbu među Hrvatima.
Ova dva politička ‘fenomena’ nema niti kod Srba, niti kod Bošnjaka.
Treći fenomen je pitanje zašto se Bošnjaci izjašnjavaju kao Bošnjaci, a ne građani kada već biraju ‘građanskog Hrvata’ Komšića? Naime, prema posljednjem popisu stanovništva BiH iz 2013. godine, SAMO 3,7% žitelja nije nacionalno izjasnilo. Popis je donio ove rezultate: 1.769.592 ili 50,1% žitelja u BiH se deklariralo se Bošnjacima, 1.086.722 ili 30,8% se izjasnilo Srbima, a 544.789 ili 15,4% se izjasnilo Hrvatima. Samo 130.054 ili 3,7% se izjasnilo kao “ostali” što, uostalom, pokazuje i nacionalni sastav žitelja BiH, ali i vrlo upitnu vjerodostojnost i iskrenost tzv. građanske politike za koju njeni zagovaratelji itekako moraju imati argumente za pojašnjenje s obzirom na činjenične statističke podatke ili dokazati kako provesti čisto nacionalno uređenje u zemlji gdje se strogo nacionalno izjašnjava skoro 96% njenih žitelja. Kako nazvati ovaj nbh fenomen?
S druge strane, Komšić, iako vrlo dobro zna kako je izabran, i dalje na tome inzistira smatrajući kako je to put do građanskog uređenja BiH, iako on sam prihvaća nacionalno se deklarirati zarad funkcije koje određuje nacionalno određenje. No, njegova stranka, DF, takav “princip” shvaćanja građanske države realizira samo kada je riječ o hrvatskom članu Predsjedništva, odnosno, ne kandidira svoje predstavnike i za poziciju srpskog i bošnjačkog člana Predsjedništva. Stoga, ovakav pristup nije principijelan, dosljedan, a niti politički korektan, a ponajmanje častan.
/Republika/