Pet i pol godina od katastrofalnog požara u kojem je gotovo uništena, otvara se potpuno obnovljena pariška katedrala Notre-Dame, gotičko remek-djelo staro 860 godina, jedna od najpoznatijih i najposjećenijih svjetskih znamenitosti.
Obnova je stajala oko 700 milijuna eura. U povodu toga u Parizu se okupilo veliki čelnika država i vlada 50 država svijeta, svjetskih političara i dužnosnika, među kojima i Donald Trump, kojemu je to prvo putovanje nakon pobjede na američkim predsjedničkim izborima, kao i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Međutim, otvorenje obnovljene katedrale proteklo je bez predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen kojoj je Pariz, prema pisanju francuskih medija, uskratio poziv na gostovanje.
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron, otvorenje obnovljene katedrale je nazvao “veličanstvenim.”
“Ponovo odjekuju zvona s katedrale Notre-Dame. Ova zvona su dio naše povijsti. Stojim pred vama da izrazim zahvalnost francuske nacije, našu zahvalnost svim onima koji su spasili, pomogli i obnovili katedralu”, rekao je Macron, dodajući kako je Francuska brzom obnovom postigla nemoguće.
“Večeras možemo zajedno podijeliti radost i ponos. Živjela Notre-Dame, živjela Francuska i živjela Republika”, rekao je Macron na kraju svog govora.
Otvorenje katedrale i kao politicki događaj
Otvorenje katedrale je i prvorazredni politički događaj, i to samo tri dana nakon pada Macronove vlade, te mu daje priliku da pokaže svijetu najbolje što Francuska ima.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, francuski predsjednik Emmanuel Macron i ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski sastali su se u Parizu uoči svečanosti otvaranja katedrale Notre Dame.
Macron je sazvao trilateralni sastanak, dok je u isto vrijeme domaćin večernjoj svečanosti kojom se slavi obnova katedrale pet godina nakon što je stradala u požaru.
Macron: Nastavimo sa zajedničkom akcijom za mir i sigurnost
Ukrajinski predsjednik Zelenski rekao je da je sastanak s Trumpom i Macronom u subotu bio “dobar i produktivan”.
– Predsjednik Trump je, kao i uvijek, odlučan. Zahvaljujem mu se. Također izražavam svoju zahvalnost Emmanuelu na organizaciji ovog važnog sastanka. Svi mi želimo da se ovaj rat završi što prije i na pravedan način. Razgovarali smo o našem narodu, stanju na terenu i pravednom miru. Dogovorili smo se da ćemo nastaviti suradnju i ostati u kontaktu. Mir kroz snagu je moguć, napisao je Zelenski na svom X profilu.
– Nastavimo sa zajedničkom akcijom za mir i sigurnost, izjavio je francuski šef države nakon što je u Elizejskoj dvorani okupio Zelenskog i Trumpa.
– Sjećam se da je gospodin Trump bio predsjednik i u vrijeme kada je požar poharao katedralu. Gospodine predsjedniče, velika mi je čast što vas mogu dočekati pet godina poslije. Sjećam se vaše solidarnosti i brze reakcije. Jako smo sretni što ste ovdje, rekao je Emmanuel Macron, francuski predsjednik.
– Hvala vam od srca. Imali smo sjajan odnos, kao što svi znaju. Mnogo smo toga postigli zajedno, a ljudi u Francuskoj su spektakularni. Francuzi su jedna od najvećih skupina u Sjedinjenim Državama i mi ih poštujemo i volimo. Uspješno smo zajedno radili u obrani, ali i u napadu. Čini se da svijet trenutačno pomalo luduje i o tome ćemo razgovarati, kazao je Donald Trump, američki predsjednik.
Trump u Elizejskoj palači
Francuski predsjednik Emmanuel Macron uoči trilaterlanog sastanka dočekao je novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u Elizejskoj palači.
Dvojica muškaraca čvrsto su se rukovali i toplo potapšali po leđima. Nešto ranije je Elizejska palača je objavila i da će danas Trump biti na trostranim razgovorima u Parizu s francuskim predsjednikom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Trump je rekao Macronu da su uživali u “stvarno velikom uspjehu” radeći zajedno tijekom njegova prvog mandata.
– I svakako se čini da svijet trenutno pomalo luduje. I o tome ćemo razgovarati, nastavio je Trump.
Trump će se pridružiti desecima svjetskih čelnika i stranih dostojanstvenika na ceremoniji ponovnog otvaranja katedrale Notre-Dame pet i pol godina nakon što ju je opustošio požar.
Trump će se sastati i s britanskim princem Williamom.
Iako bi Trump trebao položiti prisegu kao američki predsjednik tek 20. siječnja, on je već održao razgovore s nizom svjetskih čelnika, a članovi njegova tima pokušavaju se upoznati s rastućim brojem svjetskih kriza, uključujući Ukrajinu i Bliski istok.
Prva američka dama Jill Biden, supruga predsjednika Joea Bidena, predstavljat će Sjedinjene Države na otvaranju Notre-Damea.
Trump u prvom inozemnom posjetu nakon pobjede na izborima
Predsjednik Zelenski i europski čelnici izrazili su zabrinutost da bi Trump mogao povući američku vojnu pomoć Ukrajini u krucijalnom trenutku njezine borbe protiv ruske invazije.
Trump, koji se vraća na svjetsku pozornicu prije preuzimanja mandata sljedeći mjesec, snažno je stisnuo ruku Zelenskog i potapšao ga po leđima, prije nego što je Macron stao između njih i pozirao za fotografiju.
Ovo je prvi Trumpov inozemni put otkad je osvojio predsjedničke izbore prošli mjesec, dok se na put u Pariz gleda kao na uranjenu priliku da Macron odigra ulogu posrednika između Europe i Trumpa, što je uloga u kojoj je francuski predsjednik uživao u prošlosti.
Macron je snažan pristaša NATO saveza i ukrajinske borbe, dok Trump smatra da europske zemlje trebaju platiti više za svoju zajedničku obranu. Rekao je da se treba ispregovarati završetak rata.
Bez Ursule von der Leyen
Kako piše francuski list Le Figaro, Francuska je povukla poziv Ursuli von der Leyen za svečano otvaranje obnovljene katedrale Notre-Dame u Parizu.
Pariz je nezadovoljan, jer su mimo njegove volje završeni pregovori, koji su trajali 25 godina, o sklapanju trgovinskog sporazuma EU sa četiri države Južne Amerike iz skupine Mercosur, što je von der Leyen isposlovala na sastanku u Urugvaju.
Francuska je u ocijenila da to što je postignuto u Montevideu, “obvezuje samo Europsku komisiju”.
“Danas očigledno nije kraj priče. Ono što se ddogađa u Montevideu nije potpisivanje sporazuma već jednostavno politički završetak pregovora. To uključuje samo Komisiju, a ne zemlje članice”, objavio je Pariz.
Figaro piše da je “predsjednica Europske komisije izazvala gnjev francuske politike zato što je iza leđa zaključila sporni trgovinski sporazum o slobodnoj trgovini EU i četiri južnoameričke zemlje, koji je izazvao ljutnju poljopivrednika”.
Briselski portal Politico navodi da je “u vreme kad je Francuska u razdoru zbog pada vlade, Ursula von der Leyen ojačala i otputovala u Urugvaj i potpisala sporazum EU-Mercosur kojeg je Pariz odbacio”, dok se za sporazum “zalagao Berlin kako bi za svoju posrnulu industriju otvorio tržišta Brazila, Argentine, Urugvaja i Paragvaja”.
Figaro piše da je predstavnik Europske komisije za medije priopćio da je bilo “loše unutrašnje komunikacije” i da von der Leyen, iako je to prethodno bilo najavljeno, neće ići u Pariz gdje bi se sastala i s novoizabranim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom.
Pariz, Varšava, a izgleda i Rim, kao i sindikati poljoprivrednika Francuske i EU, snažno se protive sporazumu EU-a s članicama Mercosura smatrajući da bi iz Južne Amerike na europsko tržište stizale velike količine mesa i drugih proizvoda po nelojalnoj konkurenciji i bez dovoljno sanitarnih garancija.
Španjolski list El Pais smatra da je Europa koja je “u mnogim krizama i razdorima, pred teškim i dugim putem punim prepreka za ratifikaciju sporazuma s Mercosurom” kojeg moraju prihvatiti sve članice EU i Europski parlament.
Politico napominje da je “za Europsku komisiju još samo prije godinu dana bilo nezamislivo da se tako vidljivo ogluši o interese Francuske“.
Ali, “teška politička kriza u Francuskoj, uz pozive na ostavku i samog predsjednika Emmanuela Macrona, naveli su von der Leyen da se svrsta sa svojom rodnom Njemačkom, što može razbiti temeljni odnos na kojem je izrasla Europska unija“.
“Njemačko-francuska osovina” je do sad bila temelj postojanja i stabilnosti EU, ali je politička elita u Berlinu počela stavljati do znanja da trgovinsku politiku može vratiti s razine EU-a u svoje ruke, i upozorava da bi to “pokrenulo velika pitanja o samom razlogu postojanja Europske unije”.
Elizejska palača istovremeno je priopćila da će “Francuska i dalje braniti svoj poljoprivredni suverenitet“.
Europska komisija i članice EU-a koje su za sporazum o slobodnoj trgovini s četiri južnoameričke države ističu i “geopolitičku dimenziju tog sporazuma”.
Komisija u Bruxellesu je priopćila da je svijet u velikim napetostima i da se moraju tražiti novi trgovinski izlazi i tržišta, poput Južne Amerike, gdje “Kina sve agresivnije prodire”, piše Politico, a prenosi Nacional.
/Desk/