Povratnik sa sirijskog ratišta Munib Ahmetspahić, koji je osuđen na tri godine zatvora i trenutno izdržava kaznu, prva je osoba u Bosni i Hercegovini za koju je vještačenjem na sudu potvrđeno da se deradikalizirala.
Stručnjaci tvrde da je taj proces kompleksan i da se lekcije iz tog slučaja teško mogu primijeniti na sve druge slučajeve jer su procesi radikalizacije i deradikalizacije osobe individualni i drukčiji u svakom pojedinačnom slučaju.
Dok je stajao u sudnici Suda BiH u travnju prošle godine, Munib Ahmetspahić je rekao da se kaje što je ratovao u Siriji i da je bio izmanipuliran.
Odluka o odlasku Sirije – ‘naivna i pogrešna’
– Koliko je bilo naivno s naše strane donijeti takvu odluku… Savjetovao bih mladima da ne nasjedaju na takve stvari. Tko se želi hoće boriti za pravdu, neka se bori na legalan način – kazao je tada Ahmetspahić.
Nekoliko minuta kasnije, osuđen je na tri godine zatvora nakon što je prihvaćen sporazum kojim je priznao krivicu da je ratovao u Siriji. Ta borba ga je koštala noge, bratovog života, godinâ koje je proveo na ratištu i u pritvoru, i sljedeće tri godine koje će provesti u zatvoru.
Iako je Državni sud do sada, u 17 predmeta, pravomoćno osudio 26 osoba na više od 50 godina zatvora za ratovanje u Siriji, Ahmetspahićev postupak je jedinstven. On je jedini ratnik za kojeg je vještačenjem na sudu utvrđeno da se potpuno deradikalizirao.
Deradikalizaciju Ahmetspahića utvrdio je neuropsihijatar Abdulah Kučukalić, koji je na zahtjev Tužiteljstva BiH sačinio nalaz i mišljenje.
– Stekli smo dojam na osnovu pregleda i utvrdili da nije bilo sklonosti simulaciji, nego da je njegov iskaz autentičan. Ono što je osjećao je i govorio, mogao je pokušati malo ublažiti, ali nije – kazao je Kučukalić za Balkansku istraživačku mrežu BiH (BIRN BiH) .
Ahmetspahić je osuđen da je od 2013. do 2018. boravio na području Sirije i Iraka kao pripadnik paravojnih formacija takozvane Islamske države Iraka i Levanta (ISIL), “Jabhet al-Nusra” i “Al-Nusrah Front”. Priznao je da se tamo pridružio terorističkim organizacijama i sudjelovao u borbama i terorističkim aktivnostima, prilikom kojih je i teško ranjen na području Sirije.
On je ranije pravomoćno oslobođen optužbi da je uništio dokaze i tragove nakon što je Mevlid Jašarević u listopadu 2011. u Sarajevu pucao na Veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Jašarević je zbog tog napada osuđen na 15 godina zatvora.
Novi povratnici iz Sirije na pregledima
Zbog boravka na sirijskom ratištu, pokušaja odlaska i vrbovanja, trenutno se vode istrage protiv sedam osoba koje su 19. prosinca avionom prebačene u BiH.
Neuropsihijatar Omer Ćemalović potvrdio je za BIRN da ima nekoliko predmeta vještačenja povratnika iz Sirije, ali da o njima ne može govoriti s obzirom da se radi o nečemu što je u domenu Suda.
“Ja ću sa svojim timom pogledati tih nekoliko osoba i vidjet ćemo kakvi će rezultati biti”, kaže Ćemalović.
Prema Ćemalovićevim riječima, limitiran je broj lekcija koje se mogu preuzeti iz Ahmetspahićevog sučaja, s obzirom da se ne može ništa uraditi ako radikalizirana osoba ne razmišlja u smjeru deradikalizacije, odnosno da postavlja sumnju u ispravnost svojih stavova.
Stručnjaci navode da je deradikalizacija proces koji duže traje, da se mora pristupati svakoj osobi individualno, te da je potreban i multisektoralni pristup koji uključuje i socijalne radnike, sociologe, psihologe i psihijatre koji mogu da ocijene da li je zaista došlo do deradikalizacije.
Tanja Tankosić-Girt, psihologinja i obiteljska terapeutkinja, pojašnjava da je deradikalizacija moguća, ali da se radi o procesu koji dugo traje.
“Jako je važno razumjeti da, kao i radikalizacija, tako i deradikalizacija je proces koji se ne može dogoditi u jednom danu ni preko noći. Niti se može potvrditi jednom izjavom u smislu ‘ja se kajem i mislim da je ono što sam radio pogrešno’, mora se biti oprezan kad su u pitanju te pojave kad se kaže da je neko deradikaliziran”, kaže Tanja Tankosić-Girt.
Ona objašnjava da bi proces deradikalizacije trebao uključiti stručnjake iz više sektora – poput socijalnih radnika i sociologa, psihologa i psihijatara – koji mogu da ocijene je li zaista došlo do deradikalizacije i, ako jest, u kojoj mjeri.
Ćemalović objašnjava da, uz element individualnosti, mjere trebaju biti sustavne u društvenoj i vjerskoj zajednici kako bi došlo do deradikalizacije.
“Ne znam da postoji itko tko je razvio neki postupak deradikalizacije u smislu da je on patentiran kao nešto stručno dokazano i da se prakticira”, kaže Ćemalović.
Otišao u Siriju jer nije mogao naći posao
Stručnjaci su rekli za BIRN BiH da niz elemenata utječe u procesima radikalizacije, ali i deradikalizacije. Neuropsihijatar Kučukalić smatra da Ahmetspahić nikada ne bi otišao u Siriju da se u BiH uspio zaposliti.
“On je pokušao naći posao u BiH. Pokušao je naći posao u Njemačkoj, ali, nažalost, ni to nije uspio. Njemu je došla ta treća opcija – odlazak u Siriju”, kaže Kučukalić.
Ahmetspahić je kao vrlo mlad doveden u svezu s terorizmom – kada je optužen u slučaju protiv Mevlida Jašarevića, koji je izvršio napad na Veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu. Jašarević je proglašen krivim, ali je Ahmetspahić oslobođen krivice.
Ahmetspahićev odvjetnik Rusmir Karkin objašnjava da njegov branjenik smatra da mu je optužnicom u postupku protiv Jašarevića načinjena nepravda i da ga je “na određeni način motivirala na odlazak u Siriju”.
Tekst BIRN-a u cijelosti možete pročitati OVDJE.
/Republikainfo.com/