Najnoviji podaci vodećih znanstvenika i znanstvenica pokazuju nezapamćene promjene u svjetskoj klimi. Prema najnovijem izvješću Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC), globalno zagrijavanje uzrokuje povećane, a u nekim slučajevima i nepovratne promjene u vezi s obrascima padalina, oceanima i vjetrovima u svim regijama svijeta.
Za Europu se u izvješću predviđa povećanje učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta, uključujući morske toplinske valove, te se upozorava da će porast temperature od 2 °C imati kritične učinke na prirodu i ljude.
Više temperature i intenzivniji vremenski uvjeti također će dovesti do ogromnih troškova za gospodarstvo EU-a i nepovoljno utjecati na sposobnost zemalja da proizvode hranu.
Međutim, znanstvenici smatraju da ljudsko djelovanje može promijeniti tijek događaja. Trenutačnim, brzim i velikim smanjenjem emisija stakleničkih plinova i postizanjem nulte neto stope emisija CO2 mogle bi se ograničiti klimatske promjene i njihovi učinci.
Odgovor EU-a na klimatske promjene: Smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030.
EU je donio ambiciozno zakonodavstvo u raznim područjima politika kako bi proveo svoje međunarodne obveze u pogledu klimatskih promjena. Države članice EU-a postavile su obvezujuće ciljeve u pogledu emisija za ključne sektore gospodarstva kako bi se znatno smanjile emisije stakleničkih plinova.
EU je do 2017. smanjio svoje emisije za gotovo 22 % u odnosu na 1990., čime je tri godine prije roka postigao svoj cilj smanjenja emisija do 2020.
S obzirom na EU-ovu obvezu povećanja klimatskih ambicija u skladu s Pariškim sporazumom, čelnici i čelnice EU-a potvrdili su u prosincu 2020. obvezujući cilj EU-a za domaće neto smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na 1990., što predstavlja znatno povećanje u odnosu na prethodni cilj EU-a da se emisije do 2030. smanje za 40 %, navode iz Vijeća Europske unije.
U travnju 2021. Vijeće i Parlament postigli su privremeni dogovor o europskom propisu o klimi kojim se nastoji pružiti pravna osnova za cilj smanjenja emisija do 2030. Ministri i ministrice EU-a usvojili su taj dogovor u lipnju 2021.
Iako će tako povećana ambicija u području klime podrazumijevati preobrazbu industrije EU-a, njome će se ujedno:
-potaknuti održivi gospodarski rast
-otvoriti radna mjesta
-ostvariti koristi za zdravlje i okoliš za građane i građanke EU-a
-doprinijeti dugoročnoj globalnoj konkurentnosti gospodarstva EU-a promicanjem inovacija u zelenim – – -tehnologijama.
Dugoročna vizija: klimatski neutralna EU do 2050.
Točno godinu dana prije postavljanja novog cilja smanjenja emisija čelnici i čelnice EU-a potvrdili su na sastanku Europskog vijeća cilj postizanja klimatski neutralnog EU-a do 2050. To znači da će EU u razdoblju od danas pa do 2050. drastično smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova i iznaći načine za kompenzaciju preostalih i neizbježnih emisija. Postizanje ravnoteže s nultom neto stopom emisija koristit će ljudima i okolišu te će se na taj način ograničiti globalno zagrijavanje.
Europsko vijeće u svojim je zaključcima iz prosinca 2019. naglasilo da će se prelaskom na klimatsku neutralnost stvoriti znatne mogućnosti za:
-gospodarski rast
-tržišta
-radna mjesta
-tehnološki napredak.
Čelnici i čelnice EU-a prepoznali su i potrebu za uspostavom poticajnog okvira kako bi se osiguralo da tranzicija bude troškovno učinkovita te socijalno uravnotežena i pravedna. Nedavno uspostavljenim mehanizmom za pravednu tranziciju osigurat će se prilagođena potpora regijama i sektorima suočenima s posebnim izazovima u klimatskoj tranziciji.
Čelnici i čelnice naglasili su da bi djelovanje u području klime trebalo uključiti u sve sektore politika, ponovno ističući snažnu predanost EU-a ispunjavanju svojih obveza. Istaknuli su da su za put prema tranziciji EU-a potrebna znatna javna i privatna ulaganja te da bi se u tom kontekstu sljedećim dugoročnim proračunom EU-a trebalo znatno doprinijeti djelovanju u području klime.
Nakon odobrenja dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027. i instrumenta Next Generation EU najmanje 30 % ukupnih rashoda trebalo bi biti usmjereno na projekte povezane s klimom.
Europski zeleni plan: provedba cilja u djelo
Europskim zelenim planom pružaju se plan i program za ostvarenje EU-ovih klimatskih ambicija. U njemu se prepoznaje potreba da se svim djelovanjima i politikama EU-a doprinese postizanju klimatske neutralnosti te se utvrđuje plan za zakonodavne i nezakonodavne inicijative kojima će se EU-u pomoći da ostvari taj cilj. Ta se djelovanja odnose na sektore kao što su industrija, promet i mobilnost, energetika i financije.
Europskim propisom o klimi, koji je u središtu europskog zelenog plana, političke obveze EU-a u području klime postat će pravna obveza. Tim zakonodavnim aktom uspostavit će se okvir za djelovanja koje EU i njegove države članice trebaju poduzeti kako bi postupno smanjili emisije i u konačnici postigli klimatsku neutralnost EU-a do 2050.
Oblikovanje globalnog djelovanja
Zajedničko djelovanje ključno je za borbu protiv klimatskih promjena i postizanje ciljeva Pariškog sporazuma. EU se snažno zalaže za klimatske ambicije i na međunarodnim forumima i u bilateralnim odnosima sa zemljama koje nisu članice EU-a.
EU je zajedno sa svojim državama članicama najveći pružatelj financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena na svijetu. Tim se sredstvima u zemljama u razvoju podupiru projekti i djelovanja povezani s klimom kako bi se olakšala njihova zelena tranzicija i suzbili negativni učinci klimatskih promjena.
U okviru projekta ‘Energija prirode – sigurna budućnost’, a uz podršku:
