Republika
    Facebook Twitter Instagram
    Najnovije
    • Mjesec dana štrajka u ŽZH-u – Roditelji apeliraju na dogovor sindikata i Vlade
    • Metež u Skupštini Srbije – Vučić: “Došli ste da me tučete, je li? Sram vas bilo”
    • U BiH otkriveno bogato nalazište zlata
    • Konaković: Na sljedećoj sjednici razrješavamo direktora OSA-e
    • U BiH blokirano 101.768 računa, u mjesec dana skoro 100 više
    • “Milanović izjavom o Kosovu želi naštetiti Vučiću i pogodovati Putinu”
    • Njemački Miele prestaje s proizvodnjom perilica – manje narudžbi
    • Lobist Mesić neće na ‘svog učenika’: Za Dodika i Čovića kažu da plešu tango, Plenkovića neizravno optužio za diobu BiH, a za Milanovića mu se “čini da mijenja politički pravac”
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Ekonomija

    Odgovor EU-a na klimatske promjene: Smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030.

    republikaBy republika25/10/2021Nema komentara5 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Najnoviji podaci vodećih znanstvenika i znanstvenica pokazuju nezapamćene promjene u svjetskoj klimi. Prema najnovijem izvješću Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC), globalno zagrijavanje uzrokuje povećane, a u nekim slučajevima i nepovratne promjene u vezi s obrascima padalina, oceanima i vjetrovima u svim regijama svijeta.

    Za Europu se u izvješću predviđa povećanje učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta, uključujući morske toplinske valove, te se upozorava da će porast temperature od 2 °C imati kritične učinke na prirodu i ljude.

    Više temperature i intenzivniji vremenski uvjeti također će dovesti do ogromnih troškova za gospodarstvo EU-a i nepovoljno utjecati na sposobnost zemalja da proizvode hranu.

    Međutim, znanstvenici smatraju da ljudsko djelovanje može promijeniti tijek događaja. Trenutačnim, brzim i velikim smanjenjem emisija stakleničkih plinova i postizanjem nulte neto stope emisija CO2 mogle bi se ograničiti klimatske promjene i njihovi učinci.

    Odgovor EU-a na klimatske promjene: Smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030.

    EU je donio ambiciozno zakonodavstvo u raznim područjima politika kako bi proveo svoje međunarodne obveze u pogledu klimatskih promjena. Države članice EU-a postavile su obvezujuće ciljeve u pogledu emisija za ključne sektore gospodarstva kako bi se znatno smanjile emisije stakleničkih plinova.

    EU je do 2017. smanjio svoje emisije za gotovo 22 % u odnosu na 1990., čime je tri godine prije roka postigao svoj cilj smanjenja emisija do 2020.

    S obzirom na EU-ovu obvezu povećanja klimatskih ambicija u skladu s Pariškim sporazumom, čelnici i čelnice EU-a potvrdili su u prosincu 2020. obvezujući cilj EU-a za domaće neto smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na 1990., što predstavlja znatno povećanje u odnosu na prethodni cilj EU-a da se emisije do 2030. smanje za 40 %, navode iz Vijeća Europske unije.

    U travnju 2021. Vijeće i Parlament postigli su privremeni dogovor o europskom propisu o klimi kojim se nastoji pružiti pravna osnova za cilj smanjenja emisija do 2030. Ministri i ministrice EU-a usvojili su taj dogovor u lipnju 2021.

    Iako će tako povećana ambicija u području klime podrazumijevati preobrazbu industrije EU-a, njome će se ujedno:

    -potaknuti održivi gospodarski rast
    -otvoriti radna mjesta
    -ostvariti koristi za zdravlje i okoliš za građane i građanke EU-a
    -doprinijeti dugoročnoj globalnoj konkurentnosti gospodarstva EU-a promicanjem inovacija u zelenim – – -tehnologijama.

    Dugoročna vizija: klimatski neutralna EU do 2050.

    Točno godinu dana prije postavljanja novog cilja smanjenja emisija čelnici i čelnice EU-a potvrdili su na sastanku Europskog vijeća cilj postizanja klimatski neutralnog EU-a do 2050. To znači da će EU u razdoblju od danas pa do 2050. drastično smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova i iznaći načine za kompenzaciju preostalih i neizbježnih emisija. Postizanje ravnoteže s nultom neto stopom emisija koristit će ljudima i okolišu te će se na taj način ograničiti globalno zagrijavanje.

    Europsko vijeće u svojim je zaključcima iz prosinca 2019. naglasilo da će se prelaskom na klimatsku neutralnost stvoriti znatne mogućnosti za:

    -gospodarski rast
    -tržišta
    -radna mjesta
    -tehnološki napredak.

    Čelnici i čelnice EU-a prepoznali su i potrebu za uspostavom poticajnog okvira kako bi se osiguralo da tranzicija bude troškovno učinkovita te socijalno uravnotežena i pravedna. Nedavno uspostavljenim mehanizmom za pravednu tranziciju osigurat će se prilagođena potpora regijama i sektorima suočenima s posebnim izazovima u klimatskoj tranziciji.

    Čelnici i čelnice naglasili su da bi djelovanje u području klime trebalo uključiti u sve sektore politika, ponovno ističući snažnu predanost EU-a ispunjavanju svojih obveza. Istaknuli su da su za put prema tranziciji EU-a potrebna znatna javna i privatna ulaganja te da bi se u tom kontekstu sljedećim dugoročnim proračunom EU-a trebalo znatno doprinijeti djelovanju u području klime.

    Nakon odobrenja dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027. i instrumenta Next Generation EU najmanje 30 % ukupnih rashoda trebalo bi biti usmjereno na projekte povezane s klimom.

    Europski zeleni plan: provedba cilja u djelo

    Europskim zelenim planom pružaju se plan i program za ostvarenje EU-ovih klimatskih ambicija. U njemu se prepoznaje potreba da se svim djelovanjima i politikama EU-a doprinese postizanju klimatske neutralnosti te se utvrđuje plan za zakonodavne i nezakonodavne inicijative kojima će se EU-u pomoći da ostvari taj cilj. Ta se djelovanja odnose na sektore kao što su industrija, promet i mobilnost, energetika i financije.

    Europskim propisom o klimi, koji je u središtu europskog zelenog plana, političke obveze EU-a u području klime postat će pravna obveza. Tim zakonodavnim aktom uspostavit će se okvir za djelovanja koje EU i njegove države članice trebaju poduzeti kako bi postupno smanjili emisije i u konačnici postigli klimatsku neutralnost EU-a do 2050.

    Oblikovanje globalnog djelovanja

    Zajedničko djelovanje ključno je za borbu protiv klimatskih promjena i postizanje ciljeva Pariškog sporazuma. EU se snažno zalaže za klimatske ambicije i na međunarodnim forumima i u bilateralnim odnosima sa zemljama koje nisu članice EU-a.

    EU je zajedno sa svojim državama članicama najveći pružatelj financijskih sredstava za borbu protiv klimatskih promjena na svijetu. Tim se sredstvima u zemljama u razvoju podupiru projekti i djelovanja povezani s klimom kako bi se olakšala njihova zelena tranzicija i suzbili negativni učinci klimatskih promjena.

     

    U okviru projekta ‘Energija prirode – sigurna budućnost’, a uz podršku:

     

     

    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Njemački Miele prestaje s proizvodnjom perilica – manje narudžbi

    02/02/2023

    Microsoft traži od svojih zaposlenika da ne dijele osjetljive podatke s ChatGPT-jem, čiju tvrtku izdašno financiraju

    01/02/2023

    Prošle godine pala prodaja pametnih telefona za čak 17%

    21/01/2023

    Comments are closed.

    No comment

    Ovako je 2015. hrvatski predsjednik Milanović govorio o istupanju u medijima, pristojnosti…Doživio je preobrazbu.

    Polako u legitimno predstavljanje

    Evolucija u BiH ili kako politički (pre)živjeti

    Poruke mira iz Srpske

    Najnovije

    Mjesec dana štrajka u ŽZH-u – Roditelji apeliraju na dogovor sindikata i Vlade

    Metež u Skupštini Srbije – Vučić: “Došli ste da me tučete, je li? Sram vas bilo”

    U BiH otkriveno bogato nalazište zlata

    Konaković: Na sljedećoj sjednici razrješavamo direktora OSA-e

    U BiH blokirano 101.768 računa, u mjesec dana skoro 100 više

    Kolumne

    “Milanović izjavom o Kosovu želi naštetiti Vučiću i pogodovati Putinu”

    Zašto mostarski gradonačelnik umjesto konstruktivne kritike želi ulizice?

    SVE ZA FOTELJU – Loš reality show s Konakovićem, Nikšićem, Fortom u glavnoj ulozi

    Ubojite igre oko Dinama

    Promo

    ‘Pisanje između redova’ – knjiga Faruka Kajtaza – “Britka pera, ‘oštar’ na obaraču”

    U Mostaru tradicionalni Božićni koncert i božićni prijem povodom pravoslavnog Božića

    HKD Napredak dodjeljuje stipendije

    Sljedeće godine 20. Jubilarna međunarodna PRO PR konferencija na Plitvičkim jezerima

    republikainfo.com
    Copyright 2019 Republikainfo.com | Developed by Rahatlook
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.