Za danas najavljeni posjet predsjednika Republike Zorana Milanovića Bosni i Hercegovini i odlazak na obilježavanje 28. obljetnice humanitarnog konvoja “Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu” otkazuje se zbog sigurnosnih razloga. Odluka o otkazivanju posjeta temelji se na sigurnosnoj procjeni nadležnih institucija Republike Hrvatske.
Predsjednik Milanović izražava žaljenje što neće sudjelovati na obilježavanju tog, za Hrvate Lašvanske doline, važnog događaja, a organizatorima obilježavanja upućuje snažnu potporu i zahvalnost što čuvaju uspomenu na humanitarni konvoj “Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu”, navodi se u priopćenju iz Ureda predsjednika RH.
Pojedinosti razloga odgađanja posjeta nisu navedene, no kako se neslužbeno doznaje, riječ je o prijetnjama koje su upućene predsjedniku Hrvatske putem društvenih mreža, a koje su hrvatske sigurnosne agencije procijenile kao potencijalnom ugrozom.
Inače, Milanović je trebao doći u BiH nakon narušenih odnosa sa službenim Sarajevom – nakon njegove podrške srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, potom diskutabilnim izjavama o genocidu, tvrdnji da je bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović bio “udbaš i starleta mudžahedina”. Milanović je također kazao da u Sarajevo ne misli ići dok se ‘neke stvari ne riješe’, osvrćući se na izbor Željka Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva.
Svojim stavovima i zapaljivom retorikom Milanović pridobiva naklonost i podršku hrvatske krajnje desnice, ali i poklonike i iz BiH. Pri tom mnogima promiče zanimljiva činjenica da Milanović u svojoj karijeri nije sudjelovao u Domovniskom ratu, kao uostalom ni premijer Plenković, a rat su proveli radeći u administraciji.
Podsjetimo i da je tijekom mandata kao predsjednika SDP-a Milanović inzistirao na smanjenu broja mandata zastupnika iz dijaspore te je u vrijeme premijerke Jadranke Kosor postignut kompromisni ugovor da se njihov broj smanji s tadašnjh 12 na sadašnja fiksna tri zastupnika.
“To su hrvatski birači, takvi su po Ustavu, ali poznati su bili moji stavovi i prije. Tamo sam odlazio ne po novac i ne po glasove. Ići u kampanju u drugu državu smatram nemoralnim”, rekao je u studenom 2019. godine tada kandidat za predsjednika Hrvatske Zoran Milanović osvrnuvši se na glasače u BiH. Danas Milanović često kaže kako je on i “predsjednik Hrvata u BiH”.
Što je povod njegovom dijametralnoj promjeni stavova za samo nekoliko mjeseci? Sve glasnija su pitanja zašto je Milanović nakon izbora, kao kandidat ljevice, iz temelja promijenio političku retokiku – jesu li posrijedi skrivena lobiranja za pojedine aktere na zapadnom Balkanu, smišljen plan za sljedeć izbore gdje namjerava tražiti i podršku glasača desnog spektra kao i rušenje Plenkovića i HDZ-a?
Za razliku od Milanovića, nedavni posjet hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Bosni i Hercegovini, službenom Sarajevu gdje se sastao s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom (SNSD) kao i čelnicima Doma naroda Parlamenta BiH među kojima su i predsjednik SDA Bakir Izetbegović i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, kao i Mostaru gdje se sastao s predstavnicima HNS-a – prošla je bez ijedne kritike.
Također, u susjednoj Hrvatskoj, između predsjednika Milanovića i članova Vlade i premijera Plenkovića, na sceni su stalni prijepori i javne svađe koje vrlo često prelaze svaku granicu dobrog ukusa i kulture. Ovakva “komunikacija” hrvatskog predsjednika i premijera Plenkovića ne prestaje.
Od omiljenog, nekadašnjeg predsjednika SDP-a Hrvatske kod predstavnika Bošnjaka u BiH i SDP-a BiH, koji je podržavao Komšićev izbor u Predsjedništvo BiH, do omraženog i zbog prijetnji odgođenog dolaska u BiH te snažnih simpatija brojnih bh Hrvata – Milanovićev se politički “preobražaj” dogodio u samo posljednjih nekoliko godina.
Sličnu preobrazbu proživio je i aktualni srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik – od nekadašnjeg ljevičara do predvodnika nacionalističke srpske retorike.
(Republika/V.S.H.)