U organizaciji općine Kupres, udruga Domovinskog rata Kupres i Hrvatskog narodnog sabora BiH, danas je u Kupresu obilježena 28. obljetnica oslobođenja Kupresa. Na današnji dan, prije 28 godina, u vojnoj operaciji Cincar oslobođen je Kupres i veći dio Kupreške visoravni. To je bio uvod u ostale akcija oslobađanja koje su uslijedile.
Kupres je okupiran je od strane JNA i srpskih paravojnih postrojbi 10. travnja 1992. godine. Braneći Kupres poginulo je 167 hrvatskih branitelja iz Bosne i Hercegovine, među njima su bili i suborci iz Vukovara, a jedan od njih bio je sin generala Blage Zadre, Robert Zadro.
Na današnji dan 1994. godine uspješno je okončana prva zajednička operacija HVO-a i Armije BiH – operacija ‘Cincar’, kojom je oslobođen veći dio Kupreške visoravni, uključujući i Kupres u koji je HVO ušao 3. studenoga 1994. godine.
Program obilježavanja obljetnice započeo je jučer, 2. 11., polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za sve poginule u obrani Kupresa u Domovinskom ratu na spomen obilježjima:
Suhopolje, Kupreško polje, na spomen obilježju poginulim Vukovarcima i spomen obilježju poginulim pripadnicima specijalne policije. Potom je u 11 sati kod masovne grobnice iz Drugog svjetskog rata Ogledala, služena Sveta misa zadušnica za poginule hrvatske branitelje i civile na Kupresu u Drugom svjetskom ratu.
Na sam dan obilježavanja 28. obljetnice oslobođenja Kupresa, 3. 11., svečanost je počela služenjem svete Mise u 11 sati u crkvi Sv. Obitelji u Kupresu te molitvom opijela kod križa ispred crkve Sv. Obitelji za poginule u II. svjetskom ratu.
Nakon Mise upriličen je svečani pobjednički mimohod branitelja kroz grad uz pratnju I. benda orkestra OS BiH do središnjeg spomen obilježja gdje su položeni vijenci i upaljene svijeće za žrtve II. svjetskog rata i Domovinskog rata.
Vijence su redom polagala slijedeća izaslanstva: Izaslanstvo udruga proisteklih iz Domovinskog rata Općine Kupres koju je predvodio općinski načelnik Zdravko Mioč, izaslanstvo Republike Hrvatske predvođeno predsjednikom Zoranom Milanovićem, izaslanstvo Ministarstva hrvatskih branitelja RH predvođeno brigadirom Jozom Šerićem, izaslanstvo Vlade Hercegbosanske županije na čelu s predsjednikom Ivanom Vukadinom, izaslanstvo Skupštine HBŽ na čelu s predsjednikom Jozom Ćosićem, Koordinacija Udruga obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Herceg Bosne, predstavnici Hrvatskog narodnog sabora, izaslanstva gradova i općina iz BiH i RH, izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora na čelu s umirovljenim generalom Ljubom Ćesićem Rojsom, izaslanstvo udruga veterana i Hrvatskog gardijskog zdruga RH, izaslanstvo Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH. Obilježavanju nije nazočio predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a BiH Dragan Čović.
Milanović: Svi se slažemo oko toga što ne valja i što treba očuvati – to je daytonska Bosna i Hercegovina
„Nemojmo nikada zaboraviti – a da ne bismo zaboravili moramo ponavljati – da je ovo bio početak kraja agresije u Bosni i Hercegovini, na Bosnu i Hercegovinu, da je ovo bio početak one slavne Oluje i operacija koje su slijedile iza nje. Oslobođen je prostor kojim, ne samo da je završen rat, nego smo natjerali tadašnjeg neprijatelja da sjedne za pregovarački stol. Vi ste omogućili u svim tim operacijama da taj rat završi, da Hrvatska kopnena vojska natjera protivnika na predaju, a ne NATO-ovi bombarderi. Zato tim ljudima moramo biti duboko i vječno zahvalni i da njih nije bilo, ne bi bilo ni hrvatske države, ali ne bi bilo ni daytonske Bosne i Hercegovine“, poručio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović u svom govoru.
„Ta daytonska Bosna i Hercegovina, kao međunarodni ugovor o podjeli utjecaja vlasti u Bosni i Hercegovini, stvorena je uz suglasnost i pristanak sviju oko stola. A oko stola su bili Sarajevo, kojeg je predstavljao tadašnji član predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, kojeg smo tretirali kao predsjednika Predsjedništva. Druga strana je bila politički Zagreb, to je Franjo Tuđman koji je u Daytonu predstavljao Hrvate u totalitetu. Isto vrijedi i za Beograd i kasnije osuđenog ratnog zločinca Slobodana Miloševića koji je pregovarao u ime Srbije i bosanskohercegovačkih Srba. Taj dogovor pod pokroviteljstvom SAD-a u Daytonu je osnova vaše slobode, održanja vašeg identiteta i naprosto dobrog osjećaja u Bosni i Hercegovini, koju uvijek, pa i ovom prilikom, ističem susjednom i prijateljskom i drugom državom. Državom u kojoj živi hrvatski narod, kojeg ima sve manje i manje i čija politička prava se neprestano ljušte i gaze“ rekao je predsjednik Milanović istaknuvši kako se to nije promijenilo ni s posljednjim izborima u Bosni i Hercegovini.
Ocijenio je dobrim što se izašlo na izbore te naglasio da na razini predsjedništva nisu ostvareni dobri rezultati. „Princip je ostao neokrnjen, a to je princip nepravde i nepoštenja, da onaj drugi, o kojem ne mislim ništa loše, može birati moga predstavnika, a ja njegovog ne mogu. To se mora promijeniti“, rekao je predsjednik Milanović poručivši da će im za te promjene biti potrebna pomoć hrvatske države. Jer, kako je kazao, „u Hrvatskoj je praktički prestala disonantnost tonova i svadljivost što se tiče položaja i statusa Hrvata u Bosni i Hercegovini. Svi se slažemo oko toga što ne valja i što treba očuvati – to je Bosna i Hercegovina, daytonska Bosna i Hercegovina i svatko tko nam je u tome saveznik i istomišljenik, ovdje u Bosni i Hercegovini, dobro je došao. Bez obzira na događaje od prije 30 godina. To je nešto što Hrvatska vama, djelatno, mora omogućiti jer to može“, istaknuo je Predsjednik Republike.
Izuzev predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića na svečanosti su govorili načelnik općine Kupres Zdravko Mioč, umirovljeni general Tihomir Blaškić i ratni ministar obrane Herceg-Bosne Vlado Šoljić.
Program je nastavljen obraćanjima visokih uzvanika, glazbenim točkama u izvedbi Dječjeg zbora Župe sv. Obitelji Kupres te braniteljskim druženjem na platou ispred Hrvatskoga doma Kupres.
Milanović odao pijetet braniteljima iz Vukovara koji su izgubili živote braneći Kupres
Nakon sudjelovanja na obilježavanju 28. godišnjice oslobođenja Kupresa, predsjednik Republike Zoran Milanović odao je počast i hrvatskim braniteljima iz Vukovara koji su poginuli u obrani Kupresa. Kod Spomen obilježja u Kupreškom polju, Predsjednik Republike zapalio je svijeću za 15 branitelja iz Vukovara koji su izgubili živote braneći Kupres.
Tijekom radnog boravka u Bosni i Hercegovini, predsjednik Milanović u Kupresu je posjetio i „Kuću kosaca“ te se susreo s predstavnicima Udruge „Kupreški kosci“. Tradicionalni običaj košenja trave na Kupreškoj visoravni uvršten je na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Tradicija kupreške kosidbe datira iz 1687., a Udruga „Kupreški kosci“ osnovana je s ciljem promicanja i očuvanja kupreške kulturne i povijesne baštine kao važne sastavnice života Kuprešaka. Predsjednik Milanović je u pratnji predsjednika Udruge „Kupreški kosci“ Matka Čurkovića obišao Kuću i razgledao foto izložbu.