Njemački politolog i diplomat Alexander Rhotert za berlinski list Tageszeitung zaključuje kako je “mir u BiH ponovo ugrožen”. „Ruski veleposlanik je dva puta prijetio BiH ‘ukrajinskim scenarijem‘. Pošto se Schmidt, kako izgleda, ne želi previše zamjeriti predstavnicima buduće Velike Srbije, postoji samo jedna opcija za spas Daytona i BiH: značajno pojačanje misije EUFOR-a, Althea. EU bi trebala djelovati preventivno – dok još ima vremena“, zaključuje Rhotert, uz ocjenu kako je veći angažman NATO-a tijekom prošlog rata u BiH mogao spasiti još tisuće života te okončati rat već u ljeto 1993. godine i time spriječiti genocid.
NATO još od 1993. godine intervenirao u ratu u BiH i tako spasio tisuće života. “1994. godine čak je spriječio jedan genocid”, piše Alexander Rhotert za berlinski list Tageszeitung te zaključuje kako je “mir tamo ponovo ugrožen”. Rottert pritom pojašnjava kako su intervencije NATO u BiH i na Kosovu bile fundamentalno različite: dok je UN tražio od NATO-a intervenciju u BiH samo kao „posljednje sredstvo”, na Kosovu je NATO bio „u potpunosti uključen u operacije i mogao je slobodno djelovati”.
Inače, Alexander Rhotert se kao politolog i diplomat od 1991. godine bavi zbivanjima u bivšoj Jugoslaviji. Radio je za UN, NATO, OEBS, OHR i EU, uglavnom na provođenju mira u BiH i na zapadnom Balkanu. Kao potpukovnik bio je i savjetnik Bundeswehra za misije u inozemstvu.
„Intervencije NATO u BiH i na Kosovu bile fundamentalno različite“
Ove godine navršilo se 25. godina od političkog kraja Slobodana Miloševića i bombardiranja Srbije od strane NATO-a, piše Alexandar Rhotert u autorskom tekstu, objavljenom u listu Tageszeitung iz Berlina, a koji prenosi Deutsche Welle.
„Milošević je od 1989. godine pokušavao veliki dio Jugoslavije staviti pod kontrolu Beograda, kako bi ujedinio sve teritorije naseljene Srbima. Da bi to postigao, on je s JNA i paravojnim trupama vodio četiri rata: kratko u Sloveniji, od 1991. u Hrvatskoj, od 1992. u BiH i od 1998. na Kosovu”, piše njemački politolog.
Potom se poziva na riječi premijera Kosova Albina Kurtija „Sačuvajte NATO. Spasio je moju domovinu” iz teksta objavljenog u subotnjem izdanju New York Times-a te ocjenjuje: „Manje je poznato da je NATO još od 1993. godine intervenirao u ratu u Bosni i tako spasio tisuće života kao i da je 1994. godine čak spriječio jedan genocid”.
Rottert pritom pojašnjava kako su intervencije NATO u BiH i na Kosovu bile fundamentalno različite: dok je UN tražio od NATO-a intervenciju u BiH samo kao „posljednje sredstvo”, na Kosovu je NATO bio „u potpunosti uključen u operacije i mogao je slobodno djelovati”.
Rhotert: “SAD i NATO spriječili genocid koji je prijetio Goraždu”
Njemački ekspert ukazuje kako je u ožujku 1993. godine počeo angažman NATO-a na zabrani leta iznad BiH, a da je u veljači 1994. godine došlo do prve borbene akcije. Tada su avioni F-16 oborili četiri srpska borbena aviona. Potom zaključuje: „Provođenje zabrane leta nije dovoljno priznato, iako je srpsko zrakoplovstvo moglo nanijeti puno veća razaranja iz zraka nego srpska artiljerija sa zemlje. To je spasilo nebrojene živote civila i vladinih trupa.”
Rhotert se potom osvrće na opsadu Goražda u travnju 1994. godine, kada su trupe generala Ratka Mladića već bile na putu za osvajanje ove zaštićene zone UN-a, u kojoj je bilo više od 60.000 ljudi. „Zračni udari i ogroman političko-diplomatski pritisak SAD i NATO spriječili su prijeteći genocid, kojeg su srpske trupe nažalost izvršile 15 mjeseci kasnije u obližnjoj enklavi Srebrenici”, piše Rottert za njemački list Tageszeitung.
“Veći angažman NATO-a u BiH mogao spasiti brojne živote”
U članku TAZ-a, njemački stručnjak tvrdi da je „obimniji angažman NATO-a mogao spasiti nebrojene živote” i citira američkog generala zrakoplovstva McPeaka, koji je još 1. svibnja 1993. godine izjavio: ‘Dajte nam vremena i preletjet ćemo svaki artiljerijski položaj i uništiti ga’. “Da su UN poslušale McPeaka, rat u BiH bi bio završen u ljeto 1993. a genocid bi bio spriječen”, uvjeren je Alexander Rhotert.
Kao najveće protivnike zračnih napada, njemački politolog imenuje generalnog tajnika UN-a, Japanca Yasushija Akashija i francuskog generala Bernarda Janviera odnosno njihove vojne i političke predstavnike.
Oni su odobrili napade na srpske položaje oko Srebrenice “kao alibi” nakon što su Mladićeve trupe zauzele grad. „Tada je došlo do napada s dva aviona F-16, nakon što su desetine borbenih aviona NATO-a uzaludno u zraku čekale na zapovijed.”
U tekstu TAZ-a se s tim u svezi citira vođa F-16 operacije, Nizozemac Jouke Eikelboom, koji je gorko komentirao: „Bilo je to kao da se moramo boriti s jednom rukom vezanom za leđa.”
Rhotert potom zaključuje kako je genocid u Srebrenici promijenio sve i da su SAD počele vršiti ogroman pritisak na UN za odobrenje zračnih napada.
„Kada su krajem kolovoza 1995. godine srpske jedinice ispalile tri granate na tržnicu u Sarajevu, ubivši 38 i ranivši više od 150 ljudi, kucnuo je čas za NATO. Nakon dva tjedna zračnih napada, Mladićeve trupe prekinule su najdužu opsadu jednoga grada”, piše Rhotert i zaključuje: „NATO može biti ponosan što je okončao prva dva rata u Europi nakon 1945. godine, spasio nebrojene živote u BiH i spriječio drugi genocid na Kosovu.”
Njemački stručnjak se potom vraća u sadašnjost i navodi kako je predsjednik RS Milorad Dodik, 30 godina kasnije, zaobilazeći legitimne i multietničke oružane snage zemlje, „izgradio značajne paravojne snage i opremio ih oružjem za rat” kao i da dio tih snaga „svake godine paradira na neustavnom maršu povodom Dana RS, u prisustvu ruskih diplomata, osuđenih ratnih zločinaca i vladinih predstavnika iz Beograda”.
„Iako je visoki predstavnik za BiH,Christian Schmidt prošle godine najavio kako neće dozvoliti nezakoniti mimohod, nije učinio ništa kako bi ga spriječio. Malo toga nedostaje do neovisnosti RS i njenog pripajanja Srbiji. Time bi Dodik i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić završili projekt Velike Srbije, koji je 1991. počeo Milošević”, piše Alexander Rhotert za Tageszeitung te završava riječima:
„Ruski veleposlanik je dva puta prijetio BiH ‘ukrajinskim scenarijem‘. Pošto se Schmidt, kako izgleda, ne želi previše zamjeriti predstavnicima buduće Velike Srbije, postoji samo jedna opcija za spas Daytona i BiH: značajno pojačanje misije EUFOR-aa, Althea. EU bi trebala djelovati preventivno – dok još ima vremena.”
/Desk/