Unatoč visokoj stopi imigracije, Njemačka ima sve veće poteškoće zadržati mnoge migrante iz EU dulje od prvih nekoliko godina boravka u zemlji, iako oni imaju važnu ulogu na tržištu rada. Novo istraživanje analizira zašto se mnogi na kraju odlučuju otići dalje, prenosi Forbes BiH.
Dugo je vremena kvalificirana migracija pomagala u održavanju njemačkog tržišta rada, piše Euronews. Međutim, nova studija Ministarstva rada sugerira da sve veći broj radnika iz EU, koji su se doselili zbog boljih poslova i plaća, više ne želi ostati dugoročno – što otvara pitanje može li Njemačka popuniti kronični nedostatak radne snage.
„Ne možemo si priuštiti gubitak trećine građana EU zbog loših uvjeta“, izjavila je u utorak u Berlinu Natalie Pawlik, povjerenica savezne vlade za integraciju.
Pawlik je predstavila studiju tijela EU za jednako postupanje, koja analizira razloge zbog kojih građani EU napuštaju Njemačku. Unatoč velikom priljevu imigranata od oko 400.000 do 700.000 ljudi godišnje, Njemačka bilježi i visoke stope iseljavanja među državljanima EU. Studija je pokazala da značajan dio migranata iz EU napušta zemlju u prve četiri godine nakon dolaska, što sugerira da radni i životni uvjeti nisu dovoljno privlačni da bi mnoge, uključujući i one iz susjednih zemalja, potaknuli na dugoročan ostanak.
Slab „faktor privlačenja“
Prema nalazima Njemačkog instituta za gospodarstvo (IW) iz studenog 2025., njemačko tržište rada više ne nudi dovoljno snažan razlog mnogim migrantima iz EU da ostanu, unatoč trajnom manjku kvalificiranih radnika, posebno u zdravstvu, građevinarstvu i javnoj upravi.
- U deset sektora s najvećim manjkom radne snage, IW procjenjuje da više od 260.000 radnih mjesta nije moguće popuniti radnicima odgovarajućih kvalifikacija.
- Samo u zdravstvu nedostaje oko 46.000 radnika.
„Uska grla u zdravstvenom sektoru dovode do dugog čekanja na termine, dok nedostatak radnika u građevinskoj industriji usporava izgradnju stambenih objekata“, rekla je stručnjakinja IW-a Valeria Quispe.
„Manjak kvalificiranih radnika nedavno se ublažio zbog slabog gospodarstva, ali to ne znači da je tržište rada izvan opasnosti“, dodala je. Zato je ciljano privlačenje kvalificiranih radnika i dalje ključno. To uključuje uključivanje zaposlenih bez formalnih stručnih kvalifikacija u programe obrazovanja i dodatnog usavršavanja, stvaranje jačih poticaja da ljudi dulje ostanu u radnom odnosu, kao i poticanje useljavanja kvalificiranih stručnjaka.
Migranti unutar EU
Građani EU u Njemačku najčešće dolaze iz ekonomskih razloga, poput boljih izgleda za zaposlenje i zaradu, pravne sigurnosti te mogućnosti za obitelj i djecu. Mnogi dolaze i zbog konkretnih radnih mjesta ili programa obuke.
Rumunjska je i dalje najveća zemlja porijekla među građanima EU koji se sele u Njemačku, prema godišnjem izvješću Saveznog ureda za migracije i izbjeglice. Slijede Poljska i Bugarska, ispred Italije, Mađarske i Španjolske. Gotovo tri četvrtine useljenika iz EU dolazi iz zemalja koje punu slobodu kretanja prema Njemačkoj imaju tek oko 10 do 15 godina (Rumunjska, Poljska i Bugarska čine 80 % te grupe).
U 2024. godini imigracija u Njemačku pala je na najnižu razinu od 2011. godine. Pad je bio najizraženiji kod državljana četiriju ključnih zemalja:
- Hrvatska: pad od 30 %
- Poljska: pad od 21 %
- Bugarska: pad od 19 %
- Rumunjska: također bilježi pad.
Neto migracija iz drugih zemalja EU u 2024. iznosila je svega 38.735 ljudi, što je pad od 66,8 % u odnosu na prethodnu godinu, kada je neto migracija bila oko 117.000.
Zašto migranti ponovno žele napustiti Njemačku?
Značajan dio migranata razmišlja o povratku u zemlju porijekla, često navodeći visoke troškove života i osjećaj nepripadanja. Kvalitativni intervjui pokazali su da mnogi migranti Njemačku doživljavaju kao „nestabilno mjesto za život“:
- 38,8 % ispitanika izjavilo je da se u Njemačkoj ne osjeća ugodno.
- 49,4 % navelo je da je doživjelo diskriminaciju na poslu.
Kao demotivirajući faktori navode se i nefleksibilni radni uvjeti, nepriznate kvalifikacije te ograničene mogućnosti napredovanja u struci, što smanjuje spremnost na ostanak. Mnogi su ukazali i na birokraciju kao veliki teret, posebno kod priznavanja kvalifikacija.
Studija zaključuje da bi bolja integracija na tržištu rada i stanovanja, uz inkluzivniju „kulturu dobrodošlice“, mogla povećati šanse da migranti ostanu. Prema riječima Andree Nahles, čelnice Savezne agencije za zapošljavanje, nedavni rast zaposlenosti u Njemačkoj potaknuli su isključivo državljani izvan EU.
„Zaposlenost među njemačkim državljanima naglo pada, prvenstveno zbog starosti“, rekla je Nahles. „Jednostavno zato što baby boom generacija sada doista odlazi u mirovinu.“