Bogata zemlja sve više siromašnih – tako Njemačku, najbogatiju zemlju Europske Unije, sve češće opisuju njezini stanovnici. Više od 607.000 ljudi bez stalnog je krova nad glavom. Od toga njih 50.000 tisuća živi na ulici. Pučke kuhinje pod sve većim su pritiskom. Korisnika je sve više, donacija sve manje.
Njemačka već dulje korača po rubu recesije. Nema čak ni proračun za iduću godinu. Sporno je 60 milijardi eura koje je koalicijska vlada Olafa Scholza prebacila iz fonda za saniranje posljedica pandemije u fond za ekološku transformaciju gospodarstva. Ustavni sud proglasio je to neustavnim. Zbog rupe u proračunu, sva ministarstva moraju dodatno štedjeti.
Na udaru su njemački poljoprivrednici. Smanjuju im se subvencije za poljoprivredni dizel i cestovni porez. Tvrde da ih vlada gura u bankrot, kako prenosi HRT.
– Napravila sam grubi izračun – bez subvencija znači 20 tisuća eura troškova više, što je neprihvatljivo, rekla je Jule Bonsels, poljoprivrednica.
Siromaštvo vidljivo posvuda
– Većina farmi je obiteljska i, provedu li se planovi, možemo ih zatvoriti, rekao je Erwin Decker, vinar.
– Posljedice ćemo osjetiti mi, ali i svi potrošači, cijene hrane će rasti, poručio je Benny Hecht, uzgajivač svinja.
Rastući životni troškovi, nedostatak stanova i povećane cijene smještaja utječu na većinu njemačkih obitelji. Siromaštvo je, unatoč bogatstvu Njemačke, vidljivo posvuda, pučke kuhinje su pune.
– Prije dva mjeseca saznala sam da imam rak i nisam mogla nastaviti raditi. Skoro svaki dan dolazim ručati, rekla je Antje Fuersenau, njegovateljica i majka četvero djece.
Prije 30-ak godina u Njemačkoj je u siromaštvu živjelo malo više od milijun djece. Unatoč padu nataliteta, taj se broj utrostručio. Manje novca odvaja se i za obrazovanje. Stoga ne čudi sve slabije poznavanje njemačkog jezika.
– U sklopu međunarodnog programa PISA, testovi su pokazali da 25 posto učenika četvrtog razreda ne zna pravilno čitati. To je alarmantno, no povezano je s novcem, rekao je Bern Siggelkow, humanitarna udruga “Arche”.
Raste broj beskućnika. I ne, nisu to samo migranti. Gotovo 60 posto su Nijemci.
– Pedesetjednogodišnji sam krovopokrivač s 31 godinom staža. Horst ima 61, u policiji je radio 20 godina, rekao je Steffan, bivši krovopokrivač.
Volonterske udruge pomažu, no nema za sve.
Smrzavanje i socijalna isključenost
– Potražnja premašuje ponudu. To vidimo svaki dan, to je ono što se promijenilo i sve je primjetnije posljednjih godina, rekao je Mathias Foerster, volonter udruge “Cold Bus”.
Organizirane su besplatne božićne večere, nudilo se besplatno šišanje i brijanje.
– Stvarno sam sretan. Večera je izvrsna, rekao je Rico.
Banka hrane Die Tafel pripremila je više od 10.000 paketa s najnužnijim potrepštinama. Vlada bi, kažu, mogla više učiniti jer potrebe stalno rastu.
– Jednostavno primjećujemo da nema razlike u pristupu socijalnoj politici između bivše i sadašnje vlada, barem ne kad su u pitanju ljudi pogođeni siromaštvom. Pokušava se, no sve je to vrlo slabo, rekla je Sabine Werth, udruga “Tafel”.
Siromašni se u Njemačkoj sve češće smrzavaju jer ne mogu platiti grijanje, uz to izloženi su i socijalnoj isključenosti.
/Desk/