Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Grčka se bori s požarom na Eubeji, a požar na Kreti pod kontrolom
    • Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu
    • Izložba fotografija Faruka Kajtaza: Anarchy in photography’ – Mostar okom kamere mobitela
    • Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka
    • Sasvim uobičajeni zvukovi mogli bi biti razlog zašto vam je teško fokusirati se i učiti
    • Papa Lav poduzima prvi korak u vezi spolnog zlostavljanja u Katoličkoj Crkvi
    • Porezi na električnu energiju su preveliki
    • Preminuo poznati glumac iz hit serije ‘Reži me‘. Javnost nije znala da se borio s teškom bolešću
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Kolumne

    Nitko se ne stidi “svojih” zločina

    republikaBy republika01.12.2017No Comments4 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Piše: Prof. dr. Mile Lasić/Slobodna Dalmacija

    Isti oni koji već godinama pokušavaju pomjeriti kakav takav balans između nacionalnog i građanskog u ustavima BiH i entitea RS i Federacije BiH pokušat će, naravno, iskoristiti ovu situaciju u korist njihove vizije entiteta i cijele BiH, što znači ignoriranje višenacionalnosti zemlje, ma koliko se to ne smije činiti i koliko to bila unaprijed propala, ili mission immpossible! Radi se o tomu da se od višenacionalne zemlje može napraviti “politička zajednica” samo ukotvljenjem građanskog unutar nacionalnog, a ne putem borbe protivu tzv. etničkog principa u BiH.

    Uostalom, nerealno je očekivati bilo kakve promjene konstitutivne materije (materie constituensis) bez konzensusa u BiH o tomu, ili bez jake podrške, da ne kažem intervencije tzv. treće strane, što je u diplomaciji legalna i legitimna metoda, ali međuanrodna zajednica za takvo što jednostavno nije voljna ili sposobna. Uostalom, ovo svjedočim i kao profesor i kao član tzv. američke skupine za promjenu Ustava Federacije BiH. Zbog toga za te vrsti strahova unutar hrvatskog političkog tijela u BiH i nema velikih razloga. Ali, da će se nastaviti s tzv. containment policy – politikom međusobnog zgađivanja, možemo biti posve sigurni …

    Nažalost,ova konačna presuda ICTY-a poslužit će i za definitivnu pobjedu selektivne kulture sjećanja unutar sve tri bh. nacije, što znači da će se na sve strane zaboravljati i dalje na žrtve a veličati odgovorne za sramote i sunovrate u barbarizam kao heroje. Nasuprot selektivnoj kulturi sjećanja, koja je suštinski svjesno odnjegovani zaborav vlastitih sramota, istinska kritička kultura sjećanja podrazumijeva u prvom redu stid i sram za počinjene zločine i druga zlodjela protivu humanitarnog prava u naše ime.

    Hoću i izrijekom ponoviti ono što stoji u svim mojim knjigama: u proteklom se ratu radilo o užasnom ratu protivu bivše Jugoslavije i protivu BiH, te da je rat bio sve drugo samo ne čisto obrambeni, oslobodilački, domovinski ili otadžbinski, bio je on i to i rat bandi i tranzicijskih gospodara života i smrti, te rat za očiščene teritorije na svim stranama, koji je podrazumijevao ne jedan nego niz “udruženim zločinčkih pothvata” na prostorima bivše SFRJ. Posebice u BiH se radilo o cijelom nizu većih i manjih uzp-ova, pa je prava šteta što se ICTY nije pozabavio svima njima. U istom danu se događaju, primjerice, samo u razmaku od dva sata i bestijalni zločini hrvatske strane u Ahmićima i bošnjačke strane u Trusini, i tako redom i u krug diljem BiH.

    Samo u ovoj zemlji skoro da i nema nikoga da se zastidi za zločine počinjene tobož u naše ime, to jest da izrazi empatiju prema svim žrtvama i stid za sve zločine, ponajviše one počinjene od tobožnjih heroja unutar vlastite nacije, pa zbog toga i oplakujemo samo svoje žrtve i slavimo samo svoje “heroje”, koji su u pravilu u očima onih drugih i trećih tek puki dželati. U tom je pogledu situacija u BiH, ali i u Regiji, katastrofalna, odnosno pogubna za ozdravljenje bolesnih društava, koja će takvima ostati još dugo.

    Mi smo duboko u devedesetim godinama 20. stoljeća i putujemo u još dublju prošlost u doba millet sustava. Ootuda u ovoj situaciji one već spomenute i nužno potrebne ustavne promjene uistinu nisu moguće, ma koliko bile pretpostavka za civilizirani život i za reforme koje bi nas evenetualno odvele u Europsku uniju. Uostalom, za nas u EU i nema mjesta dok nas predvode licemjeri, dok ne učinimo prvi civilizacijski korak: početi se stidjeti za zločine počinjene tobož u naše ime, kao i za sve zločine, pa tek potom oplakivati i sve svoje mrtve.

    Ovo govorim kao slobodan čovjek, vjeran samo struci i savjesti, uostalom i autor dviju knjiga o kulturi sjećanja i prokletstvu kulture selektivnog sjećanja. Ne, nema nam spasa, propasti (ne)ćemo, da se poigram s čuvenim iskazom Nikole Pašića …

    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Razlika između političara-vođe, gospodina koji piše povijest i balkanskog razbojnika

    03.07.2025

    Putovnica i pasoš u rukama nitkova

    22.06.2025

    Govor oca nad grobom sina za koji povijest nema uzor

    04.06.2025
    Leave A Reply Cancel Reply

    Najnovije

    Grčka se bori s požarom na Eubeji, a požar na Kreti pod kontrolom

    Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu

    Izložba fotografija Faruka Kajtaza: Anarchy in photography’ – Mostar okom kamere mobitela

    Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka

    Sasvim uobičajeni zvukovi mogli bi biti razlog zašto vam je teško fokusirati se i učiti

    Kolumne

    Razlika između političara-vođe, gospodina koji piše povijest i balkanskog razbojnika

    Putovnica i pasoš u rukama nitkova

    Govor oca nad grobom sina za koji povijest nema uzor

    Umjesto čestitke: Svjetski dan sloboda medija

    Promo

    Mostar Bus od 16. lipnja uvodi ljetni vozni red

    Svjetski dan zaštite okoliša s HT Eronetom: Misli digitalno, djeluj ekološki

    U Mostaru Sajam braniteljskog poduzetništva

    Dokumentarni film ‘Vrijeme stradanja’ u Garevcu – sjećanje na tragična stradanja Hrvata Bosanske Posavine

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.