Vijest da će sutra u Neum uploviti kruzer Bolette dug više od 237 metara, a širok 32,5 metara unijela je zabrinutost u lokalnoj zajednici jedinog bh grada na moru. Unatoč želji za razvojem turizma i što većem broju gostiju, kako se čini, uplovljavanje kruzera donijelo bi Neumljanima više štete nego koristi. Kruzeri su, uostalom, iz razloga koje navode Neumljani, problem puno većih gradova na jadranskoj obali.
Kruzer Bollete ima 12 paluba i mogućom brzinom od 25 čvorova i može primiti i do 1.380 putnika, a bruto tonaža broda je veća od 62.000. Pri tom je gaz dubok 8,1 metara, a ‘air draft’ ili visina od vode do najviše točke na brodu 48,1 metar. Ova grdosija trebala je uploviti u Neum, grad bez luke i pristaništa za ovakvu vrstu broda.
Na ovo se oglasila predsjednica Općinskog vijeća Neum Daniela Matić, koja je rekla kako je najavljeno uplovljavanje kruzera “Bolette” u neumski akvatorij nedopustivo.
“Smatram da je ovakvo nešto nedopustivo. Neum nije luka i samim time veliki brodovi nemaju što raditi u našem zaljevu. Ulazak ovoga i sličnih brodova u Neumski zaljev znači automatsko ugrožavanje ekosustava te zagađenja koja će nanijeti izrazitu štetu Neumu”, poručila je Matić u priopćenju za javnost.
Upozorila je kako bi eventualno zagađenje mora do kojeg bi moglo doći zbog uplovljavanja 230 metara dugog kruzera s više od tisuću putnika, ugrozilo ne samo prirodu već bi dovelo u pitanje kompletan turizam u Neumu.
“Dok pričamo o održivom turizmu i ribarstvu i nastojimo kroz projekte implementirati nove modele za razvoj turizma, nedopustivo je da nam se u praksi događaju ovakve stvari. Smatram da je očuvanje prirodnih ljepota našeg Neuma, jedinog BiH grada na moru, primarni cilj i zadatak svih nas”, poručila je Matić.
Dodala je kako podržava stav mještana Neuma koji su se usprotivili uplovljavanju kruzera “Bolette” te su najavili prosvjed.
“Lokalnu zajednicu mora se poštovati i od nje tražiti mišljenje za ovakvo što. Neum baštine naša djeca. Učinit ćemo sve što možemo i što je u našoj nadležnosti da se ovakve situacije više ne ponove”, zaključila je Matić.
Načelnik Neuma: Neum nema luku, niti pristaništa za toliki brod
Načelnik Neuma Dragan Jurković, u izjavi za Hercegovina.info kazao je kako se radi o vrlo velikom brodu čija je polovidba i rad dovoljna da pokrene mulj.
“Neum nema luku, niti pristaništa za toliki brod. On se mora usidriti puno dalje te onda putnike dovoziti čamcima, što nije lijepa poruka ni onima koji dolaze, niti će se takvim načinom dolaska ugodno osjećati. Zadržati će se tu kratko, a pozitivni učinci za zajednicu daleko su manji od moguće štete koja može nanijeti”, kazao je neumski načelnik, pri tom navodeći da je lokalna zajednica posljednja doznala o uplovljavanju kruzera u Neum.
„Akvatorij je poprilično zatvoren i u tim uvjetima je slaba cirkulacija morskih strujanja koja može biti otežavajući čimbenik ekološke zaštite. Svi veći brodovi koji se imaju namjeru zadržavati u ovom akvatoriju prinuđeni su na sidrenje. Za područje Malostonskog kanala RH najozbiljnije razmatra mogućnost potpune zabrane plovidbe i zadržavanja svih brodova s opasnim ili štetnim tvarima ili sa većom količinom goriva. Zato plovidba brodova osim manjih turističkih brodica u tom području načelno nije prihvatljiva. Geografski gledano, područje Malostonskog kanala i Neumskog zaljeva predstavlja cjelovit prostor, pa bi se iz tog razloga sve gore navedeno odnosilo i na Neumski zaljev“, kaže se, uz ostalo u mišljenju koje je niz stručnjaka izradilo po zahtjevu Predsjedništva, a koje prenosi portal Hercegovina.info.
Drugo najvažnije je bogatstvo koje veliki brodovi mogu uništiti. „Naime, zbog ekoloških posebnosti šire područje, a to je Malostronski zaljev, Bistrina, Kuti, zaljev Klek-Neum i dio Malog mora, 1981 godine proglašeno je prirodnim rezervatom prije svega za ribe i školjke“, kaže se dalje u mišljenju dostavljenom Predsjedništvu. U ovom ekosustavu živi 100 vrsta različitih kičmenjaka, među kojima 97 vrsta riba, te veliki broj različitih vrsta beskičmenjaka – spužvi, rakova, školjki, glavonožaca, korala, bodljikožaca…
Nadalje, u mišljenju se naglašava da je zaljev Neum-Klek plitki bazen, izduženog oblika i prirodni je nastavak Neretvanskog kanala od kojega ga dijeli Malo more. „Uz obalu, dno zaljeva je pretežno kamenito, dok je na dubljim predjelima prekriveno finim muljem“, navodi se dalje.
Sve govori u prilog da su reakcije neumske vlasti oko uplovljavanja broda dužeg od 200 metara, a visokog gotovo 50 u potpunosti opravdane. Poneki plus u kasi ugostitelja daleko je manji od štete koju zaljev može imati, osobito ako uplovljavanje tolikih brodova postane praksa, piše Hercegovina.info.
/desk/