Ova opcija je, tvrde dobro upućeni izvori, sve izvjesnija nakon što su iz HDZ-a BiH i SDA iznijeli svoje potpuno različite stavove o rješenju mostarskog problema, a nakon toga i otkazali sastanak koji je trebao biti održan tijekom vikenda i na kome je trebalo doći do dogovora kako implementirati odluku Ustavnog suda BiH kako bi se stekli uvjeti za održavanje izbora u Mostaru.
Ako se zna da je ostalo svega mjesec i pol dana da se dođe do kompromisnog rješenja koje bi se nakon toga trebalo provesti kroz zakonsku proceduru, jer Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH lokalne izbore raspisuje početkom svibnja, nema puno prostora za optimizam.
Izvori iz HDZ-a i SDA tvrde kako ni u ovim strankama nitko ne vjeruje da će se uskoro doći do rješenja. Navodno su i jedni i drugi stava kako je bolje doći do trajnog rješenja nego stvari ‘lomiti preko koljena’. Uz to, nijedna strana nije spremna na odstupanja od svojih stavova u izbornoj godini. Uključivanje OHR-a skinulo bi odgovornost i sa jednih i sa drugih.
OHR je 2014. godine ponudio prijedlog za Mostar koji je podrazumijevao tri multietničke izborne jedinice koje bi prelazile Neretvu, te pravila kojima bi bila ispoštovana odluka Ustavnog suda, a istovremeno bi bila garantirana zaštita nacionalnih interesa i ravnopravnost. Taj prijedlog podrazumijevao je i gradska područja koja bi se podudarala s teritorijem izbornih jedinica, te imale komisije koje bi se sastojale od vijećnika izabranih iz odgovarajućeg gradskog područja i imale određene nadležnosti. Tada su ovaj prijedlog podržale sve stranke osim HDZ-a i SDA.
Iz OHR-a posljednjih dana poručuju da se izbori u Mostaru moraju održati, te da međunarodna zajednica neće prihvatiti podjelu Mostara.
Suprotni stavovi
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u petak je kazao kako je vremena malo, te kako će sastanak za vikend biti posljednji na toj razini. “Nemamo više vremena. Mi ih moramo približiti na tom sastanku, jer nakon toga to sigurno ide u parlament. Vrijeme nam istječe. Do 2. svibnja se sve mora završiti u parlamentarnoj proceduri, koja nije baš jednostavna. Mislim da će ovo biti posljednji sastanak HDZ i SDA na ovoj razini. Dalje s SDA možemo razgovarati, ali u Parlamentu”, pojasnio je Čović.
HDZ je za jedinstven grad, ponudili su pet izbornih jedinica te povećanje maksimalnih nacionalnih kvota u Gradskom vijeću sa 15 na 17, a smanjenje minimalne kvote sa 4 na tri što bi im omogućilo dominaciju. U prijedlogu se navodi i da se u Gradsko vijeće bira 35 vijećnika koje neposredno biraju birači s teritorije cijelog grada Mostara. Gradonačelnik bi se, po njihovom prijedlogu, birao na isti način kao i do sada – iz reda vijećnika.
Međutim, u petak nakon sjednice predsjedništva SDA rečeno je kako nikakvog sastanka neće biti. Odlučno su odbacili prijedlog HDZ-a kao neprihvatljiv, “jer se njime pod firmom jedinstvenog grada želi osigurati dominacija politike HDZ-a u cijelom Mostaru”.
U SDA-u predlažu podjelu grada na dvije općine Stari grad i Novi grad. Stari grad bi bio bošnjački i obuhvatao nekadašnje općine Stari grad, Sjever i Jugoistok, dok bi Novi grad bio hrvatski i to na područjima nekadašnjih općina Jugozapad, Zapad i Jug. Praktički bi to bila podjela po nekadašnjoj ratnoj liniji razdvajanja, iako to u SDA ne žele nazvati tim imenom.
Razgovori?
Ni u HDZ-u ni u SDA tijekom vikenda nisu znali hoće li i kada biti novog sastanka i što dalje. Iz SDA su izašli i sa informacijama kako postoji “zanimljiva korespodencija postoji između SDP-a i HDZ-a i DF-a, pa čak i sa nekim dijelovima međunarodne zajednice”.
Ove informacije ni u jednoj od spomenutih stranaka nisu potvrdili. Iz SDP-a i DF-a su naveli kako će njihov prijedlog za Mostar koji podrazumijeva jedinstven grad za mehanizmima zaštite za sve narode i građane biti upućen u parlamentarnu proceduru.
Iz SBB-a koji je koalicioni partner HDZ-a i SDA za sada nema zvaničnog stava oko Mostara, iako izvori bliski ovoj stranci tvrde da oni neće podržati prijedlog SDA o podjeli Mostara.
Pravila
Mostar je do sada imao specifična izborna pravila koja je 2004., donio tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown kako bi ujedinio Mostar. U Gradsko vijeće Mostara biralo se maksimalno po 15 Hrvata i Bošnjaka, četvero Srba i jedan iz reda ostalih.
Hrvati su bili nezadovoljni takvim rješenjima, jer glasovi Bošnjaka vrijede više od glasova Hrvata u Mostaru pa su hrvatski izaslanici u Domu naroda Parlamenta BiH prije pet godina pokrenuli apelaciju na Ustavnom sudu BiH koji je naložio Parlamentu BiH da promijeni dio Izbornog zakona BiH, o načinu izbora vijećnika u Gradsko vijeće Mostara. Zbog nemogućnosti dogovora oko tih izmjena lokalni izbori 2012., u Mostaru nisu održani.
(Izvor: Dnevni list)