“Jedna od stvari koju čujem u Sarajevu, koju čujem u BiH je ideja koja glasi: ‘Ne bismo trebali raditi sami na reformama, trebali bismo pričekati da nova Biden-Harris administracija dođe preko brežuljka na bijelom konju sa Daytonom 2 i novim ‘Travanjskim paketom’ i riješi probleme za nas’. To je upravo suprotno od onoga kako bi trebalo razmišljati i raditi”, rekao je Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD za Europu i Euroaziju, te specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, pri tom čestitavši Miloradu Dodiku na, kako je rekao, odluci o uklanjanju imena Radovana Karadžića na Palama. “Mislim da je to pozitivan signal i važan korak. Mislim da je to bio čin državnštva i nešto što itekako pozdravljamo”, rekao je Palmer.
Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD za Europu i Euroaziju, te specijalni predstavnik za Zapadni Balkan, govorio je za Glas Amerike (Voice of America – VOA) o tome što BiH i regija mogu očekivati od nove američke administracije, te o reformama koje su pred BH političarima u sljedeće četiri godine.
“Jedna od stvari koje smo tijekom desetljeća vidjeli za Zapadnom Balkanu korz administracije jeste da su američka politika politika, angažman i strategija prema Zapadnom Balkanu bili uglavnom dosljedni i to je zbog toga što su američki interesi dosljedni. Ono što bi željeli vidjeti je snažan napredak zapadni Balkan, zemlje u miru same sa sobom i zemljama susjedama, integrirane u europske institucije, a to znači članstvo u EU za sve države zapadnog Valkana, članstvo u NATO-u za sve koji bi donijeli odluku da to učine, svi koji tome teže. Jedna od stvari koju čujem u Sarajevu, koju čujem u BiH je ideja koja glasi: ‘Ne bismo trebali raditi sami na reformama, trebali bismo pričekati da nova Biden-Harris administracija dođe preko brežuljka na bijelom konju sa Daytonom 2 i novim ‘Travanjskim paketom’ i riješi probleme za nas’. To je upravo suprotno od onoga kako bi trebalo razmišljati i raditi. Ono što je zaista potrebno je da izabrani politički lideri, lideri političkih partija, obvežu na reformski program i napreduju u ključnim reformama. Mi znamo što je nužno, izborne reforme, ograničene ustavne reforme za provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, ciljane reforme za poboljšanje integriteta pravosuđa, zdravorazumske ekonomske reforme koje će stvoiti priliku za ljude. Kada se političko rukovodstvo posveti reformama i pokaže napredak, tim ključnim reformama koje će otvoriti put ka naprednom, europskoj budućnosti, BiH će imati pozornost Biden-Harris administracije”, rekao je Palmer.
Koliko je to sve realno, imajući u vidu ranija iskustva sa bh. i balkanskim liderima koji puno obećavaju, ali obično ne ispunjavaju puno toga?
Mislim da su pregovori koji su doveli do izbora u Mostaru otvorili vrata za izbornu reformu i uvjeren sam političko rukovodstvo u BiH razumije kakva je to prilika i da ju je spremno iskoristiti. O ovim se reformama razgovaralo dovoljno dugo, a dosta dugo se odgađalo. Ono što bismo odmah željeli vidjeti bez odgađanja je sastanak Interresorne radne grupe, kako bi se sastali, razgovarali i predali preporuke grupe država za borbu protiv korupcije Vijeća Europe i Ureda za demokratske institucije za ljudska prava OSCE-a. Pokretanje ovog procesa i početak hvatanja u koštac sa 14 prioriteta koje je izložila EU, te napredak u agendi 5+2, odnosno, smjernicama za eventualnu tranziciju sa supervizije od Ureda visokog predstavnika kako bi se BiH zaista čvrsto stavila na europski put. To je apsolutno ostvarivo, potrebna je samo politička volja i posvećenost dobrom upravljanju.
Vlada FBiH nije formirana već duže od dvije godine nakon posljednjih općih izbora, tako da je , zapravo, u tehničkom mandatu. Slučajući bh političare, često izgleda da je formiranje nove federalne vlade povezano sa promjenom izbornog zakonodavstva i da su ti procesi nekako povezani. Kako komentirate sporost u formiranju vlade i mislite li da bi ti procesi trebali biti dio istog dogovora?
- Razumijemo da će tu morati doći do kompromisa. To je normalan dio demokratske vlasti, kompromis je normalan u demokratskom pregovaranju, ali u isto vrijeme sve se ne može povezati sa svim drugim jer onda se ništa neće uraditi. Mislim da smo to vrlo jasno vidjeli u slučaju Mostara, gdje je bilo važno da se pitanja koja se tiču izbora i formiranja nove vlasti u Mostaru rješavaju kao zasebna tema, a ako povežete previše stvari – onda je to recept za zastoj. Dakle, ono što očekujemo je da stranke i politički lideri zajedno rade na utvrđivanju prioriteta, nužnih kompromisa i zajedno rade u duhu dobre vjere i kompromisa kako bi pomogli da BiH krene naprijed i da narod u Bih napreduje. Oni to s punim pravom trebaju očekivati od svojih vođa.
Visoki predstvanik u Bih Valentin Inzko u posljednje vrijeme je vrlo aktivan. Nedavno je zatražio od vlasti RS da povuku priznanje bivšim političarima, a koji su osuđeni za ratne zločine, poput Radovana Karadžića i Biljane Plavšić, a sve to nakon uklanjanja table s imenom Radovana Karadžića sa studentskog doma. Zašto se to sve sada događa i je li to znak povećanog angažmana i uključenosti međunarodne zajednice u procese, umjesto da se sve prepušta bh. političarima?
- Prije svega, dozvolite mi da pohvalim i čestitam Miloradu Dodiku na odluci da ukloni ime Radovana Karadžića na Palama. Mislim da je to pozitivan signal i važan korak. Mislim da je to bio čin državnštva i nešto što itekako pozdravljamo. U pogledu nedavnih aktivnosti visokog predstavnika, preporučujem da o tome razgovarate sa OHR-om, ali iskoristio bi ovu priliku za naglasiti našu pojačanu podršku OHR-u kao instituciji i važnoj ulozi koju visoki predstavnik nastavlja imati u BiH. Podržavam uvjete 5+2 kao okvir a zaključivanje rada OHR-a. Još nismo do toga stigli. Željeli bismo da visoki predstavnik nastavi s tom egendom i tko god bio visoki predstavnik, može računati na našu podršku u izvršavanju te misije i mandata. Nadamo se i očekujemo da će strane surađivati u ispunjavanju tih uvjeta.
Spomenuli ste Dodika, a ranije smo razgovarali o 14 preporuka EK koje bi trebalo usvojiti u BiH. Je li to uopće izvedivo imajući u vidu da RS sve to neće podržati?
- Apsolutno je izvedivo. Uvijek že biti zauzimanja stavova o tim pitanjima, ali to je u osnovi u interesu svih ljudi u BiH, bilo žive u Federaciji ili RS-u, bilo da su Hrvati, Bošnjaci, Srbi ili nešto drugo, da imaju europski put, stabilan politički sustav, dinamičnu i živu ekonomiju. To su ciljevi i ambicije koje reforme podržavaju i unaprjeđivaju. Ako se BiH nada ketanju naprijed na svom europskom putu, morat će učiniti ono što je nužno na uvođenju reformi koje će jojo omogućiti kvalifikaciju za eventualno članstvo, a to uključuje 14 prioriteta. Mislim da to razumiju svi koji su uključeni.
Za razliku od Srbije, pa čak djelomično i RS koje cjepivo protiv korona virusa dobivaju iz Kine i Rusije i drugih zemalja, Federacija BiH se potpuno pouzdala u sustav COVAx i ostala bez cjepiva, bilo da je željela pokazati privrženost Zapadu ili iz razloga što njeni lideri nisu bili sposobni postići više. Sada se ljudi počinju pitati jesu li i oni trebali igrati igre između Istoka i Zapada, a ne staviti svo povjerenje na Zapad da bi dobili nešto vrijedno u kriznim vremenima. Kako to komentirate i vidite li to kao dugoročnu opasnost za Zapad, a posebno za SAD?
- Razumijem frustracije zbog spore dimanike cijepljenja. Svi bi željeli da je ovaj proces brži nego što jest. Administracija Bidern-Harris potvrdila je svoju posvećenost međunarodnoj solidarnosti u svezi sa cjepivima tako što je opredijelila 4 milijarde dolara za podršku COVAX-u i radu kroz GAVI sustav u pokušaju da cjepiva budu dostupna diljem svijeta u pravičnoj osnovi. To će potrajati i trebat će neko vrijeme da proizvodne mogućnosti sustignu potražnju, ali uvjeren sam da će se ova situacija brzo poboljšati.
/Republikainfo.com/