Manipulacija na društvenim mrežama, kroz otvaranje lažnih profila, kupovinu lajkova, pregleda i komentara, postaje unosan posao koji se iz Rusije sve brže širi u Europu. Velike društvene mreže djeluju nemoćno pred rastućim biznisom, a sve više europskih tvrtki počinje preprodavati ruske usluge.
Time se ne samo narušava sigurnost na internetu, već i otvara ogroman prostor za utjecaj na političke i ekonomske događaje, navodi se u izvješću koji je objavio Centar za strateške komunikacije NATO-a, a prenosi https://www.slobodnaevropa.org/a/nato-dezinformisanje/30309814.html.
Pored toga što su usluge ove vrste lako dostupne i jeftine, samo tržište je neregulirano. Tako se za samo tri stotine eura može kupiti više od tri i po tisuće komentara, 20 tisuća pregleda i nešto više od pet tisuća pratitelja, navedeno je u izvješću. Kupci su raznoliki, od pojedinaca koji manipulaciju koriste za vlastitu promociju, preko kompanija koje žele da ostvare komercijalnu dobit, pa sve do državnih tijela i političara koji manipulaciju na mrežama koriste u političke svrhe.
Istraživači kupovali lažne profile
Tim koji je radio na istraživanju odlučio je provesti istraživanje i uložiti 300 eura kako bi izravno pratio realizaciju naručenih aktivnosti. Također, istraživači su utvrdili i set kriterija na osnovu kojih su pratili na koji način četiri velike društvene mreže Facebook, Twitter, Instagram i Youtube odgovaraju na izazove manipulacije. Uočeno je da, kako bi kupljena količina manipulacije bila isporučena, više od 18 tisuća lažnih profila je bilo aktivirano.
Usprkos tome što predstavlja nepregledni izbor mogućnosti da se putem društvenih mreža utječe na javno mnijenje, istraživanje je pokazalo i da je 90% kupljenih naloga i aktivnosti korišteno u komercijalne, a ne političke svrhe. Međutim, zanimljivo je napomenuti to da se tip aktivnosti razlikuje u ovisnosti od mreže. Tako je, primjerice, čak 4 od 5 objava na Facebooku korišteno kako bi se promovirao politički sadržaj.
Čak i ako korištenje manipulativnih sadržaja u političke svrhe još uvijek ne predstavlja značajan dio aktivnosti, imajući u vidu brzinu rasta ove industrije, realno je očekivati da će udio značajno porasti u sljedećim godinama. Pored same svrhe u koje se manipulacija koristi, ono što posebno zabrinjava je neučinkovitost Facebooka, Twitera, Instagrama i Youtubea da se izbore sa zloupotrebama sadržaja i manipulacijama.
Šta je sve manipulacija?
Manipulacija na društvenim mrežama podrazumijeva kreiranje lažnih naloga kojima je cilj, da kroz različite sadržaje, utječu na javno mnijenje, trendove i popularnost određenih aktera. Neki od lažnih profila, poznati kao “botovi”, proizvod su kompjuterskog programa i koštaju samo nekoliko centi.
Druge, one malo kompleksnije i skuplje, vode ljudi, te ih je nekada teško razlikovati od pravih korisnika. Cijena ovih naloga ide i do nekoliko stotina eura i on-line mogu ostati do nekoliko godina.
Ono što predstavlja ogroman problem je činjenica da većina lažnih naloga, čak i nakon prijavljivanja od strane drugih korisnika, ostaje “živa” na internetu i po nekoliko tjedana. To znači da kreatori naloga mogu nesmetano nastaviti koristititi u manipulativne svrhe, usprkos tome što je kompanija upozorena na zloupotrebu.
“Tri tjedna nakon prijave, u okviru istraživanja i provedenog istraživanja, više od 95% prijavljenih naloga i dalje je bilo aktivno. To, jednostavno, znači da je zloupotreba naloga prošla potpuno neopaženo i nekažnjeno”, upozoravaju iz NATO-a.
Usprkos tome što je borba protiv manipulacije na internetu sve samo ne laka i pri kraju, bitno je naglasiti da nisu sve mreže podjednako loše. Naravno, sve zavisi od novca i spremnosti kompanije da ulaže u unapređenje tehnika kojima se borbe protiv manipulacije. Tako na primer Facebook ima najbolje mehanizme za blokiranje lažnih profila, ali ne i za uklanjanje već objavljenih manipulativnih sadržaja.
“Twiter je trenutno najučinkovitiji u borbi protiv zloupotrebe sadržaja. Instagram je najjeftinija i najlakša mreža za manipulaciju, a Youtube je jedina platforma koja je uspješna u borbi protiv manipuliranja brojem pregleda”, piše u izvješću.
Iako možda zvuči paradoksalno, imajući u vidu navedene podatke, društvene mreže i dalje su značajno bolje u borbi protiv lažnih naloga i pratitelja, nego u prepoznavanju i uklanjaju naručenih komentara i kupljenih pregleda. Stoga, činjenica da se godišnje blokira više od milijun lažnih naloga, ne znači puno i predstavlja samo dio čitave priče.
Usprkos tome što su društvene mreže ulagale u razvoj mehanizama koji bi se borili protiv otvaranja lažnih naloga, još uvijek nisu uspjele pronaći adekvatni način da se izbore protiv manipulativnih sadržaja, koji se plasiraju s ciljem da utječu na javno mnijenje.
“Primjetno je da Facebook, Instagram, Twiter i Youtube ne uspijevaju na adekvatan način da se izbore sa zloupotrebama i manipulacijama. Samoregulacija ne funkcionira i nema naznaka da manipuliranja sadržajem na mrežama postaje otežano ili skuplje”, navodi se u izvešću i dodaje da zbog svega toga ne treba čuditi činjenica da tržište manipulacije raste iz godine u godinu.
Može li se umanjiti učinak manipulacije?
Manipulacija na društvenim mrežama predstavlja nov način da se utječe na politička događanja, prije svega rezultate izbora, polarizira javno mnijenje ili osigura njegova podrška za određene političke odluke.
Imajući u vidu čitavu industriju koja je nastala kako bi zadovoljila i osigurala učinkovite i jeftine mehanizme za manipulaciju preko društvenih mreža, kompanije kao što su Facebook, Instagram, Twiter i Youtube suočavaju se s ogromnim teškoćama da se izbore sa rastućim izazovima i zaštite svoj sadržaj i svoje korisnike. Podatak da ove kompanije ne uspijevaju ukloniti čak ni one profile i sadržaje koji su prijavljeni kao lažni od strane drugih korisnika, govori dovoljno o jačini manipulativne mašinerije koja je u međuvremenu izrasla.
Na osnovu provedenog istraživanja i uočenih izazova sa kojima se društvene mreže suočavaju, NATO predlaže da je potrebno uspostaviti neovisni i tehnički dobro opremljen nadzor nad društvenim mrežama, povećati transparentnost društvenih mreža i konačno regulirati tržište na kojem se “manipulativne usluge” prodaju.
Tržište manipulacije postalo je široko dostupno, jeftino i s velikim brojem opcija za preprodaju sadržaja, što omogućuje njegovo nekontrolirano širenje, četiri najveće društvene mreže za sada ne uspijevaju da se na učinkovit način izbore za zloupotrebama i manipulacijama, što predstavlja ogroman rizik po sigurnost građana na internetu.
(Izvror: RSE)