Oni su naveli da se zalažu se za aktivno djelovanje u integracijskim procesima, napredak BiH, kao i ispunjenje svih zadanih uvjeta postavljenih pred BiH.
Kroz pet točaka “ZA”, podsjetili su na “aktivnu ulogu i dosljednu politiku” koja je, kako kažu pomogla na “putu da naša domovina što prije postane dijelom EU i NATO saveza”.
Za razliku od dijela političkih opcija u BiH koje se samo deklarativno zalažu za članstvo u EU i NATO, a u stvarnosti blokiraju napredak BiH, HDZ je svojim djelovanjem dokazao svoje ciljeve – poručuju iz HDZ-a BiH.
1. Podnošenje zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji – podnio u Briselu Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH:
Dragan Čović, tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine te predsjednik HNS-a BiH i HDZ-a BiH, 16. februara 2016. godine podnosi zahtjev za članstvo BiH u Europskoj Uniji, nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU 1. lipnja 2015. godine. Zahtjev je predan velikim zalaganjem i lobiranjem, a BiH je napravila povijesni iskorak, unatoč negativnoj klimi u BiH bez jasne podrške političkih partnera.
Predstavljajući zahtjev, HDZ tvrdi da je Čović potvrdio predanost za evropski put, poboljšanje socio-ekonomskih uvjeta i provođenje reformskih procesa. Iste godine, 28 država članica 20. rujna prihvaća podneseni zahtjev za članstvo, nalažući Evropskoj komisiji pripremu procjene spremnosti BiH za pridruživanje.
2. Predaja odgovora na Upitnik Europske komisije, Dragan Čović, HDZ BiH:
Dragan Čović 28. veljače 2018. godine uručuje u Sarajevu odgovore na Upitnik predsjedniku Europske komisije, Jean-Claude Junckeru. Čović ponovno poziva na zajedništvo za europsku BiH, pozdravljajući predaju odgovora na 3,242 postavljena pitanja. Postavljena su nakon toga i dodatna pitanja gdje su ponovno Hrvati dali svoj doprinos.
3. Podržavanje ANP-a u okviru Vijeća ministara, HDZ BiH:
U okviru Vijeća ministara BiH dužnosnici HDZ-a BiH predlagali su usvajanje i slanje ANP-a u skladu s principima integracije u NATO. Političke opcije PDP i SDS su, nažalost, višestruko puta (ukupno 7; 5 na sjednicama, 2 u radnim verzijama) destruktivno djelovale stopirajući daljnji napredak NATO integracija i izvršavanje državnih dužnosti. Kroz svako djelovanje hrvatski dužnosnici vodili su se prioritetnim ciljevima stranke HDZ-a BiH, a to su članstvo u EU i NATO-u.
4. Ministarstvo obrane i Komisija za NATO integracijski put BiH, HDZ BiH:
Hrvatski politički dužnosnici, članovi HNS-a i HDZ-a BiH po odluci predsjednika Dragana Čovića i predsjedništva imenovani su u ključna tijela u bh. institucijama koja svojim djelovanjem doprinose putu u EU i NATO. Aktivnim obnašanjem funkcija ministra obrane BiH (Marina Pendeš), zamjenika predsjedatelja Vijeća ministara BiH (Vjekoslav Bevanda), predsjednika Komisije za NATO integracijski proces BiH (Josip Brkić), voditelja Komisije za NATO u Parlamantarnoj skupštini BiH (Nikola Lovrinović) značajno su doprinijeli napretku ka članstvu u NATO-savezu. Svaka njihova odluka, glasanje i djelovanje bilo je sukladno odlukama HDZ-a BiH: pozitivno, proaktivno i korak prema napretku BiH u euroatlantskim integracijama.
5. Republika Hrvatska članica NATO saveza, HDZ RH – HDZ BiH
Republika Hrvatska 2009. godine postaje članicom NATO saveza, te unutar organizacije pruža intenzivnu podršku za integraciju BiH u ovaj savez. Republika Hrvatska najveći je saveznik Bosne i Hercegovine koji se zalaže za njezinu stabilnost, mir, razvoj i članstvo u Europskoj uniji i NATO savezu. Kao sestrinske stranke dijelimo iste stavove i vrijednosti i po ovom pitanju – zaključuju iz HDZ-a.
/Republikainfo.com/