“Bojkot zbog visokih cijena – Jedan dan ne kupuj ništa – Ne idi u trgovinu, benzinsku crpku – Osiguraj se dan ranije – Ne idi u kafiće – Popij kavu kod kuće – Ne idi u restorane – Skuhaj ručak kod kuće”, poziv je na bojkot trgovina u BiH, u petak 31. siječnja, a koji se širi društvenim mrežama. Samo je za pretpostaviti što će uslijediti u subotu, s obzirom da je u, primjerice FBiH, na snazi zakon o neradnom danu nedjeljom. Pitanje koje se ponavlja – je li to prava adresa da se stane na kraj stalnim poskupljenjima u trgovinama bez povoda, objašnjenja, a u beskompromisnom cilju što većeg profita?
Po uzoru na susjednu Hrvatsku i Srbiju, i u BiH se društvenim mrežama širi inicijativa, poziv građanima na bojkot kupnje u trgovinama na jedan dan. Podsjetimo da je ovaj poziv u naše dvije susjedne zemlje uistinu poslao jasnu poruku potrošača zbog stalnog rasta cijena – u petak, 24. siječnja trgovine diljem Hrvatske bile su skoro potpuno prazne. Iako hrvatska Vlada nije izričito stala uz ovaj poziv bojkota kupnje na jedan dan, pojedini ministri izjavili su kako neće ići u dućan. Porezna uprava izvijestila je o skoro dva milijuna manje izdanih računa i 34 milijuna eura vrijednosti manje kupljene robe nego u petak u tjednu prije.
No, dok se mislilo kako će se ovim bojkotom trgovce “naučiti pameti”, vrlo brzo uslijedio je ‘yo-yo’ učinak. Već sutra, dan nakon bojkota, u trgovačkim lancima, trgovinama itd., bile su velike gužve zbog navale kupaca. Jednostavno, potrošačko smo društvo, ovisno o trgovini i u većini samo nedostatno. Stoga je vrlo upitno koliko je, izuzev “poruke” nezadovoljstva rastom cijena, ovaj bojkot uopće bio uspješan te je li to pravi način za opravdani bunt potrošača stalnim povećanjem cijena, piše Dnevni list.
Poziv na bojkot trgovina u BiH
“Bojkot zbog visokih cijena – Jedan dan ne kupuj ništa – Ne idi u trgovinu, benzinsku crpku – Osiguraj se dan ranije – Ne idi u kafiće – Popij kavu kod kuće – Ne idi u restorane – Skuhaj ručak kod kuće”, poziv je na bojkot trgovina u BiH, u petak 31. siječnja, a koji se širi društvenim mrežama. Samo je za pretpostaviti što će uslijediti u subotu, s obzirom da je u, primjerice FBiH, na snazi zakon o neradnom danu nedjeljom. Pitanje koje se ponavlja – je li to prava adresa da se stane na kraj stalnim poskupljenjima u trgovinama bez povoda, objašnjenja, a u beskompromisnom cilju što većeg profita?
Ili je uzrok u nama – domaćim vlastima koja su godinama, iz svakojakih razloga, na uštrb domaće proizvodnje, poljoprivrednika, stočara, obrtnika, davali primat inozemnim trgovačkim lancima te tako sada kupujemo nekvalitetnije povrće, voće, meso, mlijeko, med, vodu… iz inozemstva iako u BiH postoje kapaciteti za razvoj i povećanje vlastite proizvodnje.
Odluka Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće, a bez jasne odredbe da oni koji povećaju cijene u odnosu na prosinac 2024. neće biti oslobođeni plaćanja dodatnog poreza niti će biti subvencionirani, samo je bila još jedan povod za novi udar na potrošače.
Kako kaže Adis Kečo, predstavnik Saveza samostalnih sindikata BiH, ovakve akcije ukazuju na ozbiljne društveno-ekonomske probleme u zemlji te
upozorava da dobit poslodavaca raste, dok to ne prate plaće radnika koje su nedovoljne za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
“Generalno na Balkanu, neke pojave u određenim zemljama se prelijevaju iz jedne u drugu zemlju. Ne bi me iznenadilo da se takva vrsta bojkota, akcija iz Hrvatske, dogodi kod nas. Ono što trebamo imati u vidu jest da je prijavljena dobit poslodavaca 2023. iznosila 5,7 milijardi KM, a 2024. je dosegla šest milijardi KM. Poslodavci su uspijevali ostvariti tu dobit, naravno s plaćom od 619 KM”, naveo je Kečo za emisiju Polis TVSA.
Građani podržavaju jednodnevni bojkot kupnje u trgovinama
Sarajevski portal Klix.ba proveo je anketu među čitateljima na pitanje ‘Biste li se odazvali bojkotu trgovina u BiH s ciljem smanjenja marži trgovaca odnosno sniženja cijena proizvoda u maloprodajnim objektima?’. Čak 93,79 % ispitanika od njih 8.600 odgovorilo je potvrdno. Njih 4,11% je protiv, a 2,1% je neodlučno.
Ovo je jasna poruka što žitelji BiH u većini misle o višemjesečnom povećanju cijena i srozavaju ionako loš životni standard, dok u političkim klupama svjedočimo stalnim “prekompozicijama vlasti” i iskonstruiranim nacionalnim tenzijama u borbi za fotelje, dok teme o razvoju ekonomije, napretku i boljem položaju građana skoro da i ne postoje.
Podsjetimo kako je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao cijenu sindikalne košarice za četveročlanu obitelj za prosinac 2024. godine – 3.114,95 KM. Iako se radi o osnovnim životnim troškovima, ona je za mnoge nedostižna – pokrivenost potrošačke košare prosječnom plaćom iznosila je 45,43%, a pokrivenost minimalnom plaćom od 619 KM tek 19,87%.
Zasigurno kako će jednodnevni bojkot kupnje u trgovinama poslati jasnu poruku. No, na donositeljima odluka je da ovo područje započnu sustavno dovoditi ured – donošenjem potrebnih odluka, pojačanim inspekcijskim nadzorima i sankcijama za svako neopravdano povećanje cijena. U suprotnom, biti ćemo fokusirani na posljedice, a ne sami uzrok problema.
Cijene siječanj-prosinac 2024. – sve poskupjelo
Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, prošle godine cijene su, zbirno, u prosjeku više za 2,8%, odnosno, 2,1%. Naime, u siječnju prošle godine iste su prosječno bile više za 0,2%, veljači za 0,6%, za ožujak podaci nisu navedeni, potom u travnju za 0,2%. Prema ovim podacima, u svibnju, lipnju i srpnju, cijene su padale, prosječno za 0,1%, potom 0,5% i ponovno za 0,1%. No to nje bilo dugog vijeka, jer su u kolovozu rekordno rasle – za 0,8%, rujan je ostao na istoj razini, da bi u listopadu iste rasle za 0,3%, studenome za 0,4% i u prosincu za 0,3%.
Analize cijena pokazuju da stoje primjedbe kako su nerijetko cijene pojedinih artikala više u BiH nego u susjednoj Hrvatskoj koja je, što nije zanemarivo podsjetiti, članica EU-a.
Uzmimo za primjer podatke Federalnog ministarstva trgovine iz siječnja i prosinca prošle godine. U siječnju je kruh bio najskuplji u FBiH. Skuplji i od cijena u RS-u, Hrvatskoj i Srbiji, iako je cijena kilograma brašna bila među najjeftinijima.
Naime, kruh (1 kg) u FBiH) u siječnju prošle godine koštao je 3,82 KM, dok je cijena kilograma brašna bila 1,29 KM. Istodobno, u RS-u je kruh koštao 3,49 KM, a kilogram brašna 1,69 KM. Najjeftinija cijena kruha bila je u Srbiji, 1,94 KM, a kilogram brašna 1,25 KM. Nevjerojatno je i kako je mlijeko bilo skuplje u BiH nego u Hrvatskoj, ali ipak najskuplje u Srbiji. Naime, litar mlijeka u FBiH bila je 2,30 KM, u RS-u 2,31 KM dok je u Hrvatskoj koštalo 1,96, a u Srbiji je bilo najskuplje – 2,50 KM. Također, u siječnju prošle godine 250 g maslaca bilo je najskuplje u RS-u, 8,14 KM, dok je u FBiH koštalo 7,25 KM. U Hrvatskoj je bio najjeftiniji – 6,10 KM.
Ulje je u siječnju prošle godine i u FBiH i u RS-u koštalo 2,64 KM. U Hrvatskoj je bilo nešto skuplje – 2,86 KM, a u Srbiji nešto jeftinije – 2,80 KM.
Kada se pogledaju prosječne cijene iz prosinca prošle godine, iznosi su ovi: kruh u FBiH koštao 3,85 KM, a kilogram brašna 1,28 KM. U RS-u je kruh 3,57, a kilogram brašna 1,58 KM, što znači da je brašno u tom entitetu malo jeftinije. U susjednoj Hrvatskoj kruh je koštao visokih 6,61 KM, a kilogram brašna 1,55 KM dok je u Srbiji, po podacima iz listopada, kruh koštao oko 2 KM, a kilogram brašna oko 1,23 KM.
Mlijeko u FBiH je među najskupljim u ovoj regiji – litar košta 2,34 KM, dok je RS-u cijena 2,30 KM. U Hrvatskoj je 1,99 KM, a u Srbiji je najskuplje – 2,45 KM. Kada se govori o cijeni ulja, litra je u FBiH koštala 3,11 KM, a u RS nešto manje od 2,90 KM. Ulje je u prosincu bilo jeftinije u Hrvatskoj nego u FBiH – 2,91 KM, dok je u Srbiji, prema podacima iz listopada 2024., koštalo 2,78 KM. Maslac u BiH i dalje je skuplji nego u susjednoj Hrvatskoj, ali ipak jeftiniji nego u Srbiji. Naime, u FBiH je 250 g maslaca u prosincu prošle godine koštalo 7,88 KM, a u RS-u 8,30 KM. U Srbiji se plaćao čak 9,68 KM, a u Hrvatskoj 6,43 KM.
/Desk/