Već neko vrijeme Katolička crkva u Hrvatskoj nastoji, osobito nakon pokušaja prvaka Srpske pravoslavne crkve da ospore proces kanonizacije zagrebačkog nadbiskupa blaženog kardinala Alojzija Stepinca, dokazati da nije trebalo dugo da se Stepinac, nakon početnoga oduševljenja zbog uspostave NDH, sukobi s ustašama.
Nacional je u prošlom broju, donoseći faksimil zapisnika susreta Josipa Broza Tita i Stepinca od 4. lipnja 1945., prvi dobio na uvid rukopis knjige Gordana Akrapa ”Kardinal Stepinac u dokumentima Gestapa i OZN-e” koju će objaviti ovoga tjedna. Oslanjajući se na dokumente do kojih je Akrap došao u Stepinčevu dosjeu koji se nalazi u Hrvatskom državnom arhivu i koji je donedavno bio zaštićen oznakom tajnosti, Nacional je uspio rekonstruirati široj javnosti nepoznat dio sukoba ustaša i Stepinca i dosad skrivene detalje toga relativno nepoznatog poglavlja hrvatske povijesti.
Gestapo je redovito bilježio sadržaj propovijedi na misama diljem NDH, a posebno propovijedi koje je izgovarao nadbiskup Stepinac. Akrap se poslužio dvjema Gestapovim analizama vjerskih zajednica, od 25. kolovoza 1942. (”Crkveno pitanje u Hrvatskoj”, dokument 2124/42) i 10. studenog 1943. (napisane povodom ”oštrog napada nadbiskupa dr. Stepinca protiv režima u njegovoj propovijedi od 31. listopada 1943….”) te drugim dokumentima policijskog atašea Gestapa u Zagrebu Hansa Helma.
Stepinac je osuđivao rasizam
Gestapo je jasno naveo da Vatikan, odnosno papa Pijo XII., nije gajio simpatije ni prema NDH ni prema Anti Paveliću pa se citira njegova izjava: ”… mlada hrvatska država može opstojati i bez papina priznanja.” Očekuje se da će mješovita pravoslavno-katolička komisija koju je papa Franjo odlučio osnovati radi analize Stepinčeva djelovanja prije eventualnoga Papina pravorijeka oko njegove kanonizacije, sasvim sigurno dobiti na uvid građu (ogromna je) pape Pija XII. koja se digitalizira.
To je bila Franjina odluka čim je postao poglavar Katoličke crkve. Ta će građa pokazati i koliko se intenzivno nadbiskup Stepinac zalagao za vatikansko priznanje NDH (što je nedvojbeno činio), ali i zašto papa Pijo XII. nije želio priznati NDH te je u Zagrebu imao tek legata, benediktinca Ramira Marconea i njegova tajnika don Giuseppea Masuccija, piše Nacional u novom broju.
Židovka u obrani Stepinca
Američka povjesničarka židovskog podrijetla, doktorirala je na temu ‘Spašavanje Židova u bivšoj Jugoslaviji’ prilikom čega je pregledala nevjerojatnih pet tisuća dokumenata iz tog doba koji su ju naveli da se danas bori kako bi pobila sve optužbe koje su se strovalile na blaženog Alojzija Stepinca za kojeg tvrdi da je zaista imao osobine svetaca, piše Dnevno.hr.
‘On je spašavao Židove, i grupe i pojedince’ rekla je dr. Eshter Gitman koja je gostovala na Laudato televiziji na kojoj je u intervjuu izrekla mnogo zanimljivih stvari o kojima Hrvati nemaju pojma jer ih razni Goldsteini i sl. desetljećima trolaju iskrivljenom povijesti koja nalaže da su ‘Hrvati genocidan narod’. No, sada je Gitman u obranu Hrvata i blaženika Alojzija Stepinca pred cijelom Europom.
Na početku svog predavanja o važnosti Stepinca i njegovog djelovanja za razumijevanje današnje Europe istaknula je Stepinčeve riječi iz propovijedi 1942. godine koje smatra osnovnim temeljem za miran suživot među narodima – slobodu i vrijednost svakog pojedinca, svake religije, rase, nacionalnosti i privatnog vlasništva te slobodu i poštovanje prava svakog naroda na potpun razvoj i neovisnost. Rekao je isto i studentima Zagrebačkog sveučilišta, poučivši ih da „ljubav prema vlastitoj naciji ne može čovjeka pretvoriti u divlju životinju (…), nego ga mora oplemeniti kako bi njegov vlastiti narod gajio poštovanje i ljubav prema drugim narodima“.
Glavni naglasak predavanja bio je na liku Alojzija Stepinca kako ga je dr. Gitman doživjela u svojim brojnim istraživanjima, ističući njegovo protivljenje politici tadašnje NDH i preziranje „rasnih zakona“. Bl. Stepinac snažno je naglašavao zakon ljubavi kao jednu od najljepših karakteristika kršćanstva, zalagao se za pravedno kažnjavanje onih koji su počinili zločine, ali i za prestanak progona nevinih ljudi, osobito Židova koje su tada okrutno i nemilosrdno ubijali.
Dr. Gitman, izdvajajući pojedine dijelove Stepinčevih propovijedi, demantirala je one koji smatraju da Stepinac nije učinio dovoljno u suprotstavljanju ustašama i arijevskoj ideologiji. Stepinac je uvijek hrabro naglašavao da „svaki narod i svaka rasa na zemlji imaju pravo na egzistenciju i na čovječno postupanje“ te da Katolička Crkva nikada neće odustati od promatranja svake nacije i rase kao Božjih stvorenja.
Dr. Gitman zaključila je da je i danas stvaranje mirnog života i prijateljstva među narodima „vođeno mudrošću i hrabrošću ljudi kao što je Alojzije Stepinac koji je kao osnovu takvog života naglašavao poštovanje prava svakog naroda na cjelokupan razvoj i neovisnost“.
(Izvori: Nacional/Dnevno.hr)