Zbog gotovo udvostručenih troškova zbrinjavanja komunalnog otpada, Grad Mostar suočava se s ozbiljnim financijskim pritiskom. Gradonačelnik Mario Kordić upozorava da bi posljedice mogle biti novi val poskupljenja komunalnih usluga ili čak bankrot grada, dok politička blokada Gradskog vijeća dodatno otežava pronalaženje rješenja.
Grad Mostar suočava se s ozbiljnim problemima u zbrinjavanju komunalnog otpada nakon požara na odlagalištu Uborak, koji je uništio dio infrastrukture i znatno povećao troškove odvoza i obrade otpada.
Gradonačelnik Mario Kordić upozorio je da sadašnji troškovi dugoročno nisu održivi te da bi, bez pronalaska trajnog rješenja, građane mogla dočekati nova poskupljenja komunalnih usluga.
„Ovo duplo plaćanje smeća izazvat će ili val poskupljenja individualne komunalne potrošnje ili bankrot Grada Mostara ako nastavimo u ovom smjeru”, izjavio je Kordić, prenosi BHRT.
Prema njegovim riječima, Grad trenutačno plaća oko 150 konvertibilnih maraka (KM) za zbrinjavanje tone otpada, dok je prije izvanredne situacije taj trošak iznosio približno 81 KM. Godišnji izdaci za zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada sada iznose oko 7,5 milijuna KM.
Požar na Uborku stvorio dodatni financijski teret
Požar na odlagalištu Uborak uništio je reciklažnu halu, postrojenja i dio radne mehanizacije. Zbog toga je Grad bio prisiljen dio otpada prevoziti na druga odlagališta u Bosni i Hercegovini, dok se ostatak privremeno balirao i skladištio.
Takva organizacija zbrinjavanja otpada povećala je troškove i dodatno opteretila gradski proračun.
Kordić kao jedno od dugoročnih rješenja vidi izgradnju novog sanitarnog odlagališnog polja na Uborku, u sklopu plana prilagodbe postojećeg odlagališta.
Za izgradnju polja površine 0,6 hektara raspisan je okvirni natječaj vrijedan četiri milijuna KM, dok su radovi u vrijednosti od milijun KM već ugovoreni. Njihov početak ovisi o pribavljanju potrebnih dozvola.
Prema gradonačelnikovim riječima, novi bi objekt trebao omogućiti stabilnije zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada i izlazak iz sadašnje izvanredne situacije.
Osvrnuo se i na nezadovoljstvo stanovnika zbog privremenog pretovara otpada na drugim lokacijama, uključujući Vrapčiće. Naveo je da razumije zabrinutost građana, ali i da je Grad nakon požara morao organizirati alternativni način zbrinjavanja otpada. U međuvremenu su pretovar i baliranje vraćeni na područje Uborka, uz potrebne dozvole.
Blokada Gradskog vijeća otežava donošenje odluka
Financijske probleme dodatno komplicira višemjesečni zastoj u radu Gradskog vijeća Mostara. Prema Kordićevim riječima, zbog nedostatka funkcionalnog vijeća otežano je donošenje važnih proračunskih odluka, uključujući moguće izmjene i dopune proračuna.
Gradonačelnik je kritizirao nedolazak vijećnika SDA na sjednice, ocijenivši da takva situacija usporava rješavanje problema koji izravno utječu na svakodnevni život građana.
Istodobno se osvrnuo na zahtjeve bošnjačkih vijećnika okupljenih u Koaliciji za Mostar, koji se odnose na zastupljenost u gradskim institucijama, transparentnost imenovanja i rješavanje statusnih pitanja.
Kordić je odbacio tvrdnje o neravnopravnosti i diskriminaciji u gradskoj upravi. Kao primjer naveo je da pet resornih odjela vode dva Bošnjaka, dva Hrvata i jedan Srbin.
Poručio je da se rješenja moraju tražiti kroz razgovore i dogovor političkih partnera, naglašavajući da nijedna zajednica ne može samostalno upravljati Mostarom.
Sporovi u komunalnom poduzeću: 19 radnika dobilo otkaz
Problemi u gradu ne odnose se samo na odlagalište otpada i proračun. Kordić je govorio i o poteškoćama u Javnom komunalnom poduzeću Mostar, koje posljednje dvije godine prolazi kroz restrukturiranje i proces spajanja dvaju komunalnih poduzeća.
Prema njegovim riječima, među političkim partnerima nema suglasnosti o modelu budućeg jedinstvenog komunalnog poduzeća.
Gradonačelnik je naveo da je nakon promjene direktora dio zaposlenika odbijao izvršavati radne zadatke, što je dovelo do otkaza za 19 radnika.
Sud je potom donio privremenu mjeru kojom je naložen njihov povratak na posao. Kordić je najavio da su ročišta zakazana za kraj listopada te da će Grad postupiti u skladu sa sudskim odlukama.
Također je iznio tvrdnju da su na radnike vršeni politički pritisci, ali za tu tvrdnju nije iznio dodatne dokaze.
„Ono što žalosti jest da u ovom cijelom kaosu najviše strada poduzeće, a naravno i građani Grada Mostara, koji osjete dijelom nefunkcioniranje komunalnog poduzeća”, rekao je Kordić.
Državna imovina koči razvoj industrijskih zona
Gradonačelnik je upozorio i na probleme povezane s državnom imovinom na području poslovne zone Gajevi i drugih industrijskih zona u Mostaru.
Prema njegovoj ocjeni, nepostojanje zakona o državnoj imovini otežava gospodarski razvoj i realizaciju investicija, ne samo u Mostaru nego i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Grad je, kako je naveo, pokušao staviti u funkciju dvije industrijske zone na zemljištu koje se vodi kao državna imovina, a prostornim planovima predviđeno je za industrijsku namjenu.
Govoreći o sudskom postupku povezanom s tim zemljištem, Kordić je ustvrdio da nije osporena sama potreba razvoja industrijskih zona, nego način na koji je Grad pokušao provesti postupak.
Najavio je ponavljanje procedure u skladu sa sudskim uputama.
Zračna luka Mostar traži strateškog partnera
Među važnim razvojnim temama našla se i budućnost Zračne luke Mostar, za koju Grad razmatra mogućnost pronalaska strateškog partnera putem koncesije.
Kordić je pojasnio da bi Grad, kao većinski vlasnik zračne luke, dao potrebnu suglasnost, dok bi postupak izbora koncesionara vodile nadležne federalne institucije.
Naglasio je da koncesija ne znači prijenos vlasništva, nego davanje prava upravljanja prema uvjetima budućeg ugovora.
Prema njegovoj procjeni, Zračna luka Mostar ima potencijal za razvoj putničkog i teretnog prometa, ali su za to potrebna velika infrastrukturna ulaganja koja Grad ne može samostalno financirati.
U razgovoru se spominjala mogućnost ulaganja od približno 250 milijuna eura, no Kordić je izjavio da mu taj iznos nije poznat i da nije upoznat s ugovorom koji bi ga sadržavao. Naveo je da je čuo za mogućnost ulaganja od oko 50 milijuna eura, uz napomenu da su detalji još u fazi razmatranja.
Izrazio je nadu da će biti pronađen kvalitetan koncesionar koji bi osigurao dugoročnu održivost zračne luke i njezin veći doprinos razvoju Mostara, Hercegovine i Bosne i Hercegovine.
Mostar pred nizom teških odluka
Mostar se tako suočava s nekoliko međusobno povezanih izazova: povećanim troškovima zbrinjavanja otpada, otežanim funkcioniranjem komunalnog poduzeća, političkom blokadom Gradskog vijeća i preprekama gospodarskim ulaganjima.
Najhitnije pitanje ostaje financiranje komunalnih usluga. Ako se troškovi zbrinjavanja otpada ne smanje i ne pronađe održiv način financiranja, Grad bi mogao biti prisiljen povećati cijene usluga ili dodatno opteretiti proračun.
Istodobno, realizacija novih infrastrukturnih projekata i pronalazak strateškog partnera za Zračnu luku Mostar mogli bi otvoriti prostor za dugoročniji gospodarski razvoj.
Hoće li Mostar uspjeti izbjeći nova poskupljenja i stabilizirati svoje financije, uvelike će ovisiti o brzini donošenja odluka, rješavanju problema na Uborku i postizanju političkog dogovora unutar gradskih institucija.