Kultura nije “jeftin sport”. To na svojim ‘daskama’ osjećaju sve kulturne institucije u Mostaru. Mostarski teatar mladih je svjetski priznat i pred gašenjem. Ali, najavljuje borbu za opstanak, piše Deutsche Welle u svom prilogu o MTM-u.
Prazne stolice na kojima se već počela skupljati prašina. Obješeni kazališni kostimi i rekviziti… i nada u neka bolja vremena. Jer, na tamnoj sceni sada ‘igraju’ samo čudne sjene.
Na stolici sjedi čovjek. Odmaknuo je štap od sebe, kao da ga ne želi. A potreban mu je nakon što je nedavno pretrpio ozbiljne zdravstvene poteškoće. On je Sead Đulić, jedan od utemeljitelja Mostarskog teatra mladih (MTM) sada već davne 1974. godine, a nakon obnove njegovog rada 1996., redatelj i umjetnički direktor. MTM mu je, čini se, životni projekt.
Mostar je kroz svoju povijest grad bogatog kulturnog naslijeđa. Ali, kao i puno toga, u Mostaru su i kulturne institucije razvrstane po “nacionalnom ključu” – postoji i kazalište i pozorište. Hrvatsko narodno kazalište (HNL) i Narodno pozorište, a tu je i Lutkarsko kazalište. No, svi umjetnici iz ovih kazališno-pozorišnih kuća jako dobro međusobno surađuju na projektima kulture.
A tu je i teatar – Mostarski teatar mladih (MTM) koji je – drukčiji. Odgojio je mnoge glumačke talente i sada je pred gašenjem. Smješteni su u unajmljenom prostoru, koji je u vlasništvu Islamske zajednice Mostara i za najamninu duguju oko 15-ak tisuća KM. Nije sjajno stanje ni s opremom. Čini se da MTM „igra svoju novu dramu“.
Uspjeh i “grijeh” MTM-a
“Najveći uspjeh Mostarskog teatra mladih je što je za 50 godina odgojio tisuće mladih koji su bolji ljudi. Mislim da je to primarno. Svi oni koji su ovdje bili, danas liječnici, pekari, inženjeri, profesori… drukčiji su od svojih kolega jer su ovdje razvili svoje kreativne, komunikacijske sposobnosti, savladavali sve ono što nas čini boljim ljudima. Ubijati to, znači ubijati budućnost Mostara”, kaže Sead Đulić za Deutsche Welle.
MTM je danas pred novim problemom, a Đulić smatra kako je značajan uzrok – “nesvrstanost” MTM-a, ali i činjenica što je on predsjednik SUBNOAR-a (Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata).
“Naš grijeh je što se 90-ih, u tom zlom vremenu, nismo pristali nacionalno svrstati niti na jednu stranu. Tada smo rekli: mi smo teatar, a ne pozorište ili kazalište jer smo i pozorište i kazalište i teatar. Kako da to podijelimo?”, pita ovaj dugogodišnji redatelj MTM-a.
Prisjeća se i kako se ’93. godine, kada je Mostar kao grad bio i bukvalno podijeljen na tzv. zapadni hrvatski i istočni bošnjački, većina članova MTM-a našla u jednom dijelu grada – istočnom.
“Kada su svi očekivali da ćemo prihvatiti identitet koji nam je nuđen, i u to vrijeme u teatru imali i Emanuela i Sinišu i dijelili zajedno sudbinu i jedni druge čuvali”, prisjeća se Đulić “zlih vremena”, kako iz naziva.

Zasluge za „vitalnost i kreativnu rekonstrukciju Mostara i BiH”
Što je MTM za Mostar govori i činjenica da su njegovi idejni tvorci bili glumac Tahir Nikšić, poznati mostarski glazbenik i fotograf, pokojni Stojan Stole Lasić, akademik Gradimir Gojer, novinar Zdravko Puvača i Sead Đulić. Značajna je suradnja i mostarske glumačke legende, Tonija Pehara, po kojem je ovo kazalište nazvalo i svoju tradicionalnu godišnju nagradu za najbolja glumačka ostvarenja.
‘Statistika’ MTM-a je impozantna: do sada je realizirao 199 premijera, odigrao oko 7.300 repriznih predstava i 2.450 drugih programa, a predstave je vidjelo ukupno 2,26 milijuna gledatelja na pet kontinenata. O nagradama i priznanjima da i ne govorimo.
Samo prošle godine MTM je izveo čak 197 predstava i drugih programa, sudjelovao na 12 festivala, osvojio 11 nagrada, izveo tri premijere, a na njihovim online platformama njihove predstave i programe vidjelo je više od 205.480 gledatelja.
Od kolega i kazališnih kuća kao i poklonika iz cijelog svijeta im stižu brojne poruke podrške. Iz Finske, Danske, Njemačke, Velike Britanije, SAD-a, Brazila…
“MTM je važan, ako ništa, onda zbog kreativne suradnje, kao institucija koja je do sada toliko učinila za kulturnu vitalnost i ‘kreativnu rekonstrukciju Mostara’ i BiH”, poručio je u svojoj podršci, između ostalih, Scot McElvany iz Community Arts iz Berlina.
Pozorište u Banja Luci ih poziva u goste, nudeći im izvođenje njihovih predstava dok traje ova kriza. Ali, redatelj kaže: “Hvala im, velika nam je čast, ali moramo stvari riješiti ovdje“.
Priča kako mladi MTM-a sve ovo doživljavaju tragično.
„Naše jezgro, Hana doalzi s Gubavice, Aljoša iz Baćevića, Nađa iz Potoka, Sarah iz Kočina, Petar dolazi iz blizine vrela Radobolje. Nije mi jasno što su krivi”.

„Nećemo stati“
Što Grad Mostar može učiniti za MTM? Načelnik Odjela za društvene djelatnosti, Božo Ćorić, a u čijoj je nadležnosti i kultura, skrenuo je pozornost na čak 13 milijuna KM prihoda manje u gradskom proračunu. “To”, kako kaže za DW, “stvara probleme u planiranim projektima, isplatama naknada rodiljama, obvezama… Teško je stanje i nadam se da ćemo ga premostiti”.
Mostarski gradonačelnik Mario Kordić, prošlih godina imao je oštro razmimoilaženje stavova s Đulićem o okupljanju antifašista na mostarskom Partizankom groblju. Nazvao ih je “lažnim moralizatorima koji falsificiraju povijest noseći simbole totalitarnih režima”, uz poruku “Gradimo Mostar okrenut budućnosti i zaustavimo veličanje zločinačkih ideologija”.
Ali, on se u kratkoj izjavi za DW nije ogradio od problema MTM-a, iako ne dijeli političko mišljenje s umjetničkim direktorom Teatra.
“Kao gradonačelnik moram imati cjelovitu sliku grada i svih područja društva. Vodimo računa o svim segmentima i nastojimo biti svima na usluzi. Ostajemo otvoreni za sve naše institucije koje zbog društvenih promjena koje se događaju imaju možda više izazova. Nastojati ćemo svima pomoći kako bi bili snažniji svi zajedno u budućnosti”, rekao je Kordić.
No, Đulić je najavio borbu za opstanak MTM-a.
„I ako nam uzmu prostor, ako ne mognemo platiti, nećemo stati. Imali smo periode kada smo održavali probe u parku, u hodnicima poduzeća, čak i dnevnim boravcima naših članova”, kaže.
„Ali, to će značiti da će našim radom biti biti obuhvaćeno manje djece, da ćemo manje moći igrati i repretoar morati prilagoditi novim okolnostima“, zaključuje na kraju, piše DW.
/Desk/