Rekonstrukcija čuvene crkve je stigla pred kraj grubih građevinskih radova, priča nam mostarski paroh Radivoje Krulj.
“Zvonik bi trebao ići u visinu još koji metar, završeni su svi lukovi i remenate na krovu crkve, još je malo ostalo za završetak centralne kupole i što se tiče zidanja crkva je gotova”, rezimira radove mostarski paroh radujući se narednim fazama projekta obnove crkve, izradi krova i pokrivanju crkve bakrom, fasaderskim radovima, unutrašnjem uređenju i oslikavanju crkve te oblikovanju partera.
Iako se crkva obnavlja službeno od 2008. godine, gradnja je počela tek 2010., prisjeća se Radivoje Krulj.
“Dvije godine smo potrošili na izradu projektne dokumentacije, ali se ispostavilo da je to odlično jer građevinci kasnije u sedam godina nisu imali ni najmanji problem. U ovih sedam godina pola vremena se radilo, a pola čekali novci. Jedino na početku se radilo zaista punim intenzitetom, tako je bilo dovoljno sredstava”, požalio se paroh, naglasivši da su uvijek radili onoliko koliko su novca imali na raspolaganju, da nikad nikom ne bi ostali dužni.
Cilj je završiti obnovu do 2019. godine, na veliku obljetnicu uspostave Humske eparhije, danas Zahumsko-hercegovačka i promorska. Nju je 1219. na Pelješcu uspostavio sam sveti Sava, postavivši prvog episkopa.
“Za nas ne bi bilo ljepše proslave tako značajnog jubileja, osamsto godina naše eparhije, od otvorenja obnovljene, prekrasne Saborne crkve. Dat ćemo sve od sebe, neće biti do nas, može samo biti do novca. Zasad imamo novac za završetak grubih građevinskih radova, ponajviše zbog podrške Vlade Republike Srpske. Što se tiče konkretnih cifara, do sada smo utrošili osam milijuna maraka, a pretpostavke su da nam do kraja projekta treba još toliko, za enterijere i parter”, kazao je on.
Inžinjer Zdravko Gutić radi na projektu partera, razgovara se i s najboljim umjetnicima za oslikavanje crkve, zvona se već prave u Ugljeviku.
Mostarska Saborna crkva je do izgradnje Hrama svetog Save u Beogradu, do konca osamdesetih, bila najveći takav objekt na Balkanu. Danas ima veća u Valjevu, Foči…
“Mostarci su tada bili pravi Mostarci. Taj graditelj, čuveni Andreja Damjanov ranije izgradio do tada najveću i najljepšu crkvu u Sarajevu. Imamo i zapisano kako oni njega zovu i kažu ‘dat ćemo ti duplo više nego oni, ali naša crkva u Mostaru mora biti veća i u širinu i u dužinu i u visinu bar za metar od sarajevske, a time i ljepša”, priča Krulj o svojevrsnom rivalitetu mostarskih i sarajevskih pravoslavaca iz devetnaestog stoljeća.
Sačuvano je pismo Mostarske crkvene opštine u kojem stoji taj zahtjev koji je veliki graditelj i ispoštovao i zaradio bogat honorar. Saborna crkva u Mostaru sagrađena je 1873. godine i bila je jedan od najprepoznatljivijih simbola Mostara.
(Izvor: Klix.ba)