Stručnjaci upozoravaju na radikalizaciju mladih u smjeru desnog ekstremizma. Prije nekoliko dana je otkrivena jedna neonacistička ćelija s maloljetnicima. Što se to događa na njemačkim školama, analizira u svom tekstu Deutsche Welle.
Holger Münch, direktor Saveznog ureda za borbu protiv kriminala (BKA) vrhovne njemačke institucije za borbu protiv kriminalnih radnji, je vrlo jasan.
“Više od godinu dana svjedočimo daljnjoj radikalizaciji mladih u sektoru desnog ekstremizma i njihovom okupljanju u sve organiziranijim strukturama s ciljem izvođenja kaznenih djela”, rekao je Münch u razgovoru za izdanja medijske kuće Funke.
On je intervju dao u tjednu u kojem je policija diljem Njemačke razbila jednu neonacističku ćeliju sa “starijim maloljetnicima” koja je izvršavala i planirala napade na smještaje za izbjeglice.
U isto vrijeme jedna malo manje dramatični ali ne manje zabrinjavajući događaj je ukazao na to da se neonacistički svjetonazori ne šire samo opskurnim rubovima društva, nego su zahvatili i građanski sloj, temelj njemačkog društva.
U gradiću Gießenu na zapadu zemlje generacija maturanata jedne gimnazije je, shodno tradiciji, trebala izabrati slogan ovogodišnjeg maturalnog slavlja. Pod tim sloganom se održava maturalna večer, on stoji na transparentima i naljepnicama a maturanti ga nose i otiskanog na majicama.
No ono što je uslijedilo je šokiralo mnoge. U tajnom glasanju preko internetskih formuma za najuspješniji slogan su se pojavili sadržaji koji uvelike koketiraju sa simbolikom iz tzv. Trećeg Reicha.
„Abi macht frei!” (u slobodnom prijevodu: matura oslobađa) je jedan od prijedloga koji je jasno neukusno poigravanje s natpisom iznad ulaza u mnoge nacističke koncentracijske logore: „Arbeit macht frei” (Rad oslobađa). Neukusnih prijedloga slogana je bilo još: neki su se poigravali s kraticom NSDAP (Nacional-socijalistička njemačka radnička stranka),preko paljenja knjiga što su činili nacisti pa sve do skoka u sadašnjost i trpanja svih muslimana u isti koš s teroristima.
Forum je u međuvremenu izbrisan, a policija je povela istragu zbog moguće sumnje u počinjeno kazneno djelo širenja vjerske i nacionalne mržnje.
Nezrela provokacija ili desno-radikalni svjetonazor?
Samo provokacija i ispad nekolicine nezrelih maturanata, dječačka glupost ili možda ipak konačni dokaz koliko ekstremno desničarska uvjerenja sve više hvataju korijena među mladima? Nacistički slogani kao maturalna parola izazvali su u Njemačkoj toliko snažne reakcije da se oglasila i nova ministrica obrazovanja Karin Prien (CDU). Ona je zatražila da posjete memorijalnim centrima koncentracijskih logora postanu obavezni za sve škole u Njemačkoj.
Je li incident u Gießenu samo vrh ledenog brijega? Ispred logora smrti Auschwitz, u kojem su nacisti ubili više od milijun ljudi, učenici devetog razreda jedne gimnazije iz saskog Görlitza pokazali su neonacistički pozdrav. U Oelsnitzu, također u Saskoj, jedna je srednjoškolska nastavnica zatražila premještaj jer su joj prijetili ekstremni desničari. U Wiesbadenu, u saveznoj pokrajini Hessen, učenici su pljeskali tijekom edukativnog filma o ubojstvu milijuna Židova.
Tina Dürr zbog toga nije bila posebno iznenađena kad je čula za incident u Gießenu. Ona je zamjenica ravnatelja Demokratskog centra Hessen, koji školama, općinama i udrugama pomaže u borbi protiv desnog ekstremizma. „Provokacije i ekstremno desničarske izjave, poput ove maturalne parole, općenito su u porastu u školama, to nam sve češće javljaju“, kaže ona za DW. „To su kukasti križevi i ekstremno desničarski grafiti, nacistički pozdravi, rasističke ili ekstremno desničarske pjesme koje se pjevaju na školskim izletima.”
Pomak udesno: škole kao ogledalo društva
Savezne pokrajine ne vode statistiku kaznenih djela motiviranih desnim ekstremizmom u školama na jedinstven način koji bi dao jasniju sliku. No anketa koju je proveo list „Zeit“ među ministarstvima unutarnjih poslova pokazala je zabrinjavajuću sliku: prema tim podacima, 2024. godine broj ekstremno desničarskih incidenata porastao je za najmanje 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. Škole kao ogledalo društva u kojem takve pozicije i provokacije postaju sve prihvatljivije? Dürr zna i kako se mladi regrutiraju. „Mladići se ciljano prije politički oblikuju putem borilačkih sportova, kako bi ih se pridobilo za ideje o etničkoj pripadnosti i toksične ideale muškosti.“ Na društvenim mrežama, posebno djelomično ekstremno desna AfD, koristi temu mizoginije. „Omalovažavanje žena i povratak tradicionalnim rodnim ulogama – oba su elementa ekstremne desnice – ponovno su u porastu. Samopouzdane žene se omalovažava, queer osobe se omalovažava, sve to ide čak i do nasilja i femicida.”
To je osobito velik izazov za nastavno osoblje. Prije dvije godine slučaj dvojice nastavnika iz Brandenburga koji su javno progovorili o ekstremno desničarskim incidentima u svojoj školi izazvao je veliku pozornost diljem Njemačke. Nakon toga su bili izloženi žestokim napadima i na kraju su, iscrpljeni, napustili školu. No, danas je reakcija nastavnika potrebnija nego ikad, jer bi u suprotnom ekstremno desničarske i rasističke provokacije mogle postati društveno prihvaćene, kaže Tina Dürr iz Demokratskog centra Hessen.
„Ako se ne reagira na ekstremno desničarske incidente i počiniteljima se dopušta da djeluju bez posljedica, učenicima se time u neku ruku šalje poruka da je to normalno. Ono što je ključno: moramo podržati one koji se usuđuju zauzeti za demokratske vrijednosti i imenovati ekstremizam kao problem.“
Holokaust sve udaljeniji novim generacijama učenika
Stefan Düll ovu temu poznaje jako dobro i iz vlastitog iskustva. Predsjednik Njemačkog udruženja nastavnika istovremeno je i ravnatelj gimnazije u bavarskom Neusäβu. Kad je riječ o ekstremno desničarskim ispadima učenika, zalaže se za maksimalnu strogoću: pozvati policiju, podnijeti prijavu, jer državni službenici su dužni djelovati po službenoj dužnosti.
„Ne možemo kaznena djela gurati pod tepih i reći da ćemo to malo riješiti osobnim razgovorom i to je to. Čak i ako je počinitelj tek 13 godina star, moramo o tome obavijestiti policiju. A kad policija zatim posjeti počinitelja i održi mu govor, to ima sasvim drugačiju težinu nego puka školska disciplinska mjera, koja svakako treba uslijediti“, kaže on za DW.
Düll podržava prijedlog savezne ministrice obrazovanja Prien da posjet nekom od memorijalnih centara bivših koncentracijskih logora postane obvezan. 90 posto škola to ionako već prakticira. No, očuvanje sjećanja na Holokaust postaje sve teže i za same obrazovne ustanove, kaže predsjednik Njemačkog udruženja nastavnika.
Prema istraživanju Jewish Claims Conference, oko 40 posto ispitanih Nijemaca u dobi od 18 do 29 godina nije znalo da je tijekom nacističkog razdoblja ubijeno oko šest milijuna Židova. Svjedoci vremena koji posjećuju škole, poput nedavno preminule Margot Friedländer, uskoro više neće biti tu. A vremenska distanca postaje sve veća – učenici žive u sadašnjem trenutku, kaže Stefan Düll.
„Ekstremno desničarski incidenti u školama su u porastu jer više ne postoji neposredna povezanost, ni preko vlastite obitelji. S jedne strane imamo učenike čiji roditelji i djedovi i bake uopće nisu imali veze s Trećim Reichom jer nisu živjeli ovdje. S druge strane imamo one čiji su roditelji i bake i djedovi rođeni tek nakon završetka Drugog svjetskog rata.“
/Desk/