Veliki investitori
U najkraćem, to će omogućiti svakom građaninu da dobrovoljno uplaćuje svoj novac – koliko hoće i kada hoće – u fondove za mirovinsko osiguranje. Vlada Federacije odredila je i osnovna načela po kojima fondovi moraju raditi i poslovati – dobrovoljnost i ravnopravnost članova, raspodjela rizika ulaganja, javnost rada i akumulacija i investiranje sredstava.
Suština je da će društva za upravljanje fondovima dobrovoljnog mirovinskog osiguranja novac koji građani uplaćuju obavezno investirati i tako ga uvećavati. Iskustva zemalja koja imaju treći stup mirovinskog osiguranja pokazala su se dobrim i u mnogima od njih takvi fondovi postali najveći ulagači u krupne privredne i infrastrukturne projekte i ulagači na domaćem i inozemnom tržištu kapitala.
Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima osigurat će pravni osnov za dalji razvoj mirovinskog sustava i tržište kapitala na kojem će se pojaviti nove vrste fondova koji se razlikuju po načinu i kriteriju investiranja – stav je Vlade Federacije.
Tko može osnovati društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom koje mora biti dioničko za ulaganje novca u vlastito ime i za račun njegovih članova? Pravo na to daje se svim pravnim i fizičkim licima iz zemlje i inozemstva uz jedno ograničenje – pravne osobe moraju imati više od 50 posto udjela u kapitalu i pravu glasa i moraju biti one koje se bave bankarskim ili poslovima osiguranja.
Novčani dio temeljnog dioničkog kapitala za osnivanje fonda dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ne smije biti manji od tri milijuna maraka i mora se uplatiti u cijelosti na privremeni račun u banci prije upisa u sudski registar. Taj novac mora biti potpuno „čist i neopterećen“ što znači da ne smije poticati iz zajmova i kredita.
– Ako ukupna imovina fonda kojim upravlja društvo pređe iznos od 50 milijuna maraka kao i za svako povećanje imovine, temeljni dionički kapital za upravljanje mora biti povećan za jedan milijun maraka u roku od 60 dana i ne može se povećavati javnim pozivima – prijedlog je Vlade.
Tko ne smije biti dioničar
Zanimljivo je i rješenje po kojem društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom mora na neodređeno vrijeme zaposliti najmanje jednog investicionog savjetnika i jednog ovlaštenog internog revizora, a ako imovina prelazi 50 milijuna obaveza mu je da zaposli još najmanje jednog investicionog savjetnika.
Dioničar fonda nikako ne može biti kompanija ili obrtnik nad čijom je firmom otvoren ili proveden stečaj, osoba koja je bila na rukovodećem položaju u tvrtki u kojoj se vodi stečaj ili joj je oduzeto odobrenje za rad. Također, dioničarstvo je zabranjeno izabranim dužnosnicima, osobama koje su u izvršnoj vlasti ili su savjetnici u organima vlasti na svim razinama u državi.
– Pravo na mirovinu iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja imat će svaki član fonda, ali ga može ostvariti najranije s navršenih 58 godina života i sam odlučuje hoće li koristiti privremenu ili doživotnu mirovinu.
Državni poticaji
U Hrvatskoj dobrovoljno mirovinsko osiguranje postoji već godinama, članovi fondova mogu biti i zaposleni i nezaposleni koji imaju neke prihode, umirovljenici koji žele povećati vrijednost svog novca, čak i djeca.
Svi koji se na to odluče, osim poreznih olakšica imaju i dodatnu zaradu svake godine na osnovu poticaja iz državne kase u iznosu od 15 posto na uplaćena sredstva. Primjerice, član fonda čija godišnja uplata iznosi 5.000 kuna od države dobije još 750 kuna.
Financijska neodrživost sustava
Razlog zbog kojeg je Vlada za uspostavu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja nalazi se u stručnim analizama sadašnjeg mirovinskog sustava.
One pokazuju ograničenu pokrivenost i jako nizak stepen poštivanja zakona, ali i neodgovarajuću razinu mirovina. Sve u svemu, analize pokazuju financijsku važećeg mirovinskog sustava, a poseban problem je upravljanje institucijama iz oblasti socijalne sigurnosti.
(Izvor: Dnevni list)


