Sigurnost BiH je opterećena migracijama i pandemijom koronavirusa, ali postoji cijeli set drugih sigurnosnih prijetnji koje dugoročno predstavljaju veći problem za BiH, ocijenio je u razgovoru za Fenu ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić.
Ipak, ministar Cikotić je mišljenja da je sigurnost BiH na razini sigurnosti zemalja u okruženju, a u određenim segmentima, smatra on, BiH možda je i sigurnosno stabilnija od nekih od njih, ali u određenim segmentima postoje ozbiljniji rizici, izazovi i prijetnje.
Govoreći o najvećim prijetnjama sigurnosnom sustavu BiH, Cikotić kaže da u BiH postoje određeni politički koncepti koji osporavaju funkcionalnost države i njenih institucija, kao i međunarodni subjektivitet te potrebu harmoniziranja međuetničkih odnosa, te brinući o samo jednoj etničkoj grupi proizvode opću klimu nesigurnosti koja demotivira mlade u BiH.
To je razlog, smatra on, što onda mladi ljudi, oni najobrazovaniji i najproduktivniji, napuštaju BiH i upravo njihov odlazak za Cikotića predstavlja najveću sigurnosnu prijetnju za BiH.
Kao ostale prijetnje identificirao je organizirani kriminal i korupciju, ilegalnu trgovinu ljudima, oružjem, narkoticima i druge prijetnje koje narušavaju stabilnost i sigurnost dugoročno.
Suglasan je s činjenicom da se u ovom trenutku treba zadržati primarni fokus na kontroli kretanja migranata, iako naglašava da se to ne može posmatrati kao kriza jer, ako je tako, bilo bi potrebno angažirati sve strukture države. U ovom trenutku, njegov je stav, kao rezultat nefunkcionalnosti, ne postoji ni izbliza ravnomjerna distribucija tereta u rješavanju migrantske krize.
“Tu krizu praktično podnose dvije županije, dio federalnih institucija i dio državnih struktura. U određenoj mjeri sudjeluje i MUP Republike Srpske i prijevozna poduzeća RS-a, ali dalo bi se razgovarati o tome koliko je to stvarni doprinos”, mišljenja je Cikotić.
Nakon što je Cikotić preuzeo dužnost ministra posjetio je Unsko-sansku županiju koja je jedna od dvije najpogođenije županije migrantskom krizom. Razgovarajući s predstavnicima institucija, uposlenicima i menadžmentom prihvatnih centara stekao je dojam da se kampovi relativno dobro vode, ali problem predstavlja činjenica da se svi migranti ne registriraju u tim kampovima te je boravak ljudi izvan kampova ozbiljan problem.
“Namjera je da se pri suočavanju s krizom poštuju i sva ljudska prava, ali pri tome se ne smije zaboraviti da su prava i slobode naših građana za sve institucije države ispred prava i sloboda migranata. Ne mogu se zaštitom i slobodom migranata dovesti u pitanje prava i slobode naših ljudi”, kazao je Cikotić.
Zbog toga je od iznimne važnosti da se institucije organiziraju u kontroli javnih prostora kako bi građani Bihaća, Cazina, Velike Kladuše i drugih gradova imali osjećaj slobode, a da se i migrantima u odnosu na takav tretman omogući upražnjavanje njihovih prava.
“Njihov cilj nije BiH. Njihovi putevi niti kreću niti završavaju na prostoru Balkana, ali je BiH i posebno prostor USK-a prepoznat kao zona na kopnu koja je najbliži prostor Europskoj uniji”, pojasnio je Cikotić.
Bolji odgovor na tu krizu Cikotić vidi u kvalitetnijoj kontroli istočne granice BiH, a osim toga potrebna je bolja koordinacija među institucijama BiH, a Sarajevska županije pružit će financijsku podršku USŽ-u, dok će Federalna vlada pomoći u opremanju sigurnosnih struktura koje su nadležne za kontrolu boravka migranata.
Stoga će, najavljuje ministar, građani USŽ vrlo brzo moći osjetiti da imaju državne strukture koje se solidariziraju s njima i koje su im spremne pomoći.
Namjera ministra sigurnosti je poboljšati i koordinaciju agencija koje su vezane za Ministarstvo sigurnosti, poboljšati kvalitet kontrole državne granice te povećati broj graničnih policajaca, ali i povezati druge entitetske i županijske institucije.
U naredna dva mjeseca trebao bi biti organiziran i regionalni ministarski sastanak o toj temi, a od Europske unije zatražit će se stručna, tehnička i adekvatna financijska pomoć.
(Izvor: Agencije)