Zadovoljan i zabrinut – tako je svoje raspoloženje opisao predsjednik Zoran Milanović na press konferenciji po završetku NATO summita u Bruxellesu. Komentirao je onaj dio završne deklaracije summita, tzv. communique-a, koji se referira na Bosnu i Hercegovinu, a koji je na njegovu intervenciju, odnosno prijetnju da Hrvatska neće podržati deklaraciju summita ako se to ne promijeni, ipak promijenjen u nedjelju, dan prije summita. Promijenjen je tako da tekst spominje mirovni sporazum iz Daytona i potrebu izborne reforme u BiH, javlja Večernji list HR.
– Zadovoljan sam i zabrinut jer to što se događalo s communiqueom u onom dijelu koji je nama interesantan nije normalno. Morat ćemo ispitati što točno stoji iza toga i kako je moguće da je jedan nemali broj država sabotira, odnosno otvoreno opstruira, onemogućava to da se u pasusu o BiH, koji je sastavni dio završnog dokumenta, uopće spomene Dayton, kao da je to nešto otrovno. To je ono što me zabrinjava, to nije normalno! Ja sam to uspio u zadnji trenutak ispraviti, jer smo bili prinuđeni pribjeći tim metodama. Ali to je znak upozorenja. Da nisam to napravio, imali bismo deklaraciju koju kao da je pisao neki korifej, zagovornik tzv. građanske BiH, što je nešto što zvuči jako plemenito, ali je u stvari podvala – rekao je predsjednik Milanović.
– Uspjeli smo u communique ubaciti potrebu izborne reforme u BiH, koje nije bilo. I isključiti dosta manipulativnu referencu na sve građane BiH, što u svakom drugom kontekstu zvuči vrlo plemenito i dobronamjerno, ali ne u ovom. I konačno ih natjerati da se u tekst stavi spomen Općeg okvirnog sporazuma za BiH (službeni naziv onoga što se neslužbeno naziva sporazumom iz Daytona, op.a.). Ničega toga nije bilo do jučer popodne – dodao je Milanović. Na novinarsko pitanje je li s nekim od ostalih lidera razgovarao o ovom kontroverznom detalju, predsjednik RH rekao je da jest, “skoro sa svima, osim s Bidenom, koji se uopće nije pojavio u kuloarima”.
I nastavio, usput dajući dijagnozu poremećaja pažnje nekim neimenovanim kolegama državnicima. – Razgovarao sa s Macronom i sa dosta njih. Ovo je događaj na kojem je pristojno sjediti i slušati govore svojih kolega. Oni koji imaju poremećaj pažnje, ADHD, glavinjaju okolo cijelo vrijeme, ali to nisu ni Biden, ni Merkel, ni Macron, niti većina ovih predsjednika velikih država. Oni su cijelo vrijeme sjedili tamo i slušali, ili se pravili da slušaju, što govore njihovi kolege. Kuloari vam dopuštaju da pričate praktički sa svima – rekao je Milanović, koji nije imao nijedan formalni, unaprijed dogovoren bilateralni sastanak na marginama NATO summita.
“Srbi nisu bili naši saveznici u ratu, Bošnjaci ipak jesu”
Na kraju, predsjednik Republike smatra da premijer Andrej Plenković i ministar Gordan Grlić-Radman moraju nastaviti ondje gdje je on danas stao u svojoj diplomatskoj bitci u predgrađu Bruxellesa.
– Da se ovakve stvari ne ponove, premijer, koji ima više prilike nego ja, može s Macronom to riješiti za deset minuta. Morat ćemo kao diplomacija, kao državna služba shvatiti, iskopati zašto postoji toliko opstrukcija prema Daytonu. To me upućuje na jedini mogući zaključak da netko drugi ili treći ili četvrti ima nekakve kreativne planove s BiH. E, tu će se Hrvatska pitati. Pitat će se i bosanski Srbi, nisu bili naši saveznici u ratu, bili su neprijatelji, Bošnjaci su ipak bili saveznici u najvećem dijelu vremena, ali ono što mene zanima u BiH – cjelovitoj, neokrnjenoj, jedinstvenoj i to nikada ne dovodim u pitanje – jest sudbina i temeljna državna, glasačka i građanska prava bosanskohercegovačkih Hrvata koji su skoro svi i hrvatski državljani. To je činjenica koja je politički i pravno bila poznata i NATO-u i Europskoj uniji u trenutku našeg pristupa tim asocijacijama. Što tu nije jasno? To nije podvala, to je jednostavno teret ili dragulj, ovisno kako tko gleda. To je činjenica. Dakle, 500 tisuća državljana jedne NATO članice živi u BiH i što se nas tiče tamo i trebaju ostati živjeti. U bih, ne u Hrvatskoj do Drine niti do Čitluka, ali to su Hrvati i tu ima razgovora, kompromisa, ali nismo budale – zaključio je predsjednik Milanović u Bruxellesu.
Grlić Radman: “Nikad ne znaš što će reći”
Formulacija o Bosni i Hercegovini u deklaraciji NATO-a izmijenjena je prije intervencije predsjednika Zorana Milanovića kojeg je glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg zvao samo da spriječi moguću “međunarodnu blamažu”, izjavio je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
“Ovo glorificiranje njegovih velikih zasluga uopće nije točno jer kronologija događaja, činjenično stanje, demantira da je on to navodno riješio u par minuta s glavnim tajnikom (NATO-a)”, kazao je novinarima Grlić Radman, prenosi HINA.
Šef hrvatske diplomacije kaže da je izmjena formulacije o Bosni i Hercegovini u završnoj deklaraciji NATO-a plod rada zajedničkog tijela u kojem su bili predstavnici vlade i predstavnik ureda predsjednika, a do promjene je došlo prije predsjednikove intervencije.
Milanović je pak ranije izjavio da je Hrvatska uspjela u završnu deklaraciju samita NATO-a ubaciti referencu na Daytonski mirovni sporazum tek nakon šest dana insistiranja.
“Ne volim riječ ‘zaprijetio’, nisam zaprijetio, ali nakon šest dana ignoriranja i potpune gluhoće na našu molbu da se u završnoj deklaraciji uopće spomene Daytonski sporazum kao osnova funkcioniranja Bosne i Hercegovine morali smo reći da ćemo se suprotstaviti konsenzusu”, izjavio je novinarima Milanović po dolasku na sastanak na vrhu čelnika 30 država članica NATO-a.
Pojasnio je da ga je u nedjelju nazvao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i da je “to riješeno u pola minute”.
Dan ranije je Milanović izjavio da se hrvatsku tretira kao “sitan kusur” te da neće potpisati završnu deklaraciju NATO-a koja izgleda kao da ju je “pisala neka nevladina udruga iz Sarajeva”.
Grlić Radman je kazao da je on u svibnju formirao “koordinacijsko tijelo, jednu neformalnu skupinu” u kojemu su bili predstavnici ministarstva vanjskih poslova, ministarstva obrane, ministarstva unutarnjih poslova, ministarstva financija, ureda predsjednika vlade i ureda predsjednika.
Ta se radna skupina, navodi Grlić Radman, sastala tri puta od svibnja i “nije bilo prijepora unutar radne skupine niti je bilo izdvojenih mišljenja”.
Radman naglašava da je navedeno tijelo 11. lipnja uspjelo unijeti formulaciju o potrebni izmjene izbornog zakona u izjavu NATO-a, a 13. lipnja ujutro je uvršten i Daytonski sporazum.
Dakle, do promjene je, tvrdi Grlić Radman, došlo i prije Milanovićevog razgovora sa Stoltenbergom.
“Mi smo uložili maksimalne napore, diplomatske napore predanim radom, tihim radom, mudrim radom”, kazao je Grlić Radman.
Milanovićev potez je “nečuven”
Hrvatski ministar vanjskih poslova je kazao da je tekst završnog dokumenta NATO samita “u pravilu klasificiran” te da se o njegovom sadržaju raspravlja “na jedan tihi način, razgovorom, dogovorom”, optuživši hrvatskog predsjednika da je svojim javnim istupom prekršio diplomatske uzuse.
Milanovićeva izjava da će blokirati usvajanje izjave NATO-a je “zapravo nečuvena u praksi NATO samita jer uvijek se ide na dogovor zemalja članica”, kazao je hrvatski ministar vanjskih poslova.
Ocijenio je da je predstojeći NATO samit iznimno važan i zbog, po prvi puta, prisustva američkog predsjednika Joea BIdena te da je Stoltenberg “sigurno nazvao predsjednika da bi ga pitao o čemu se radi i kako bi spriječio eventualnu međunarodnu blamažu”.
Glavnik tajnik NATO-a je “htio vidjeti je li to sve zapravo u redu”, poručio je Grlić Radman.
“Zašto želi na neki način glorificirati vlastitu zaslugu koje zapravo nema? Ja ne mogu prešutjeti tu količinu neistina koje se puštaju u javni prostor. Ne možete jednom izjavom nadomjestiti rad kojeg nema”, dodao je.
Potom je kritizirao i neovisnog zastupnika u klubu MOST-a Ninu Raspudića koji je pohvalio predsjednikov potez.
“S Milanovićevim potezom konačno smo nastupili kao država i Hrvatska je stala u zaštitu prava Hrvata u BiH”, kazao je Raspudić.
Grlić Radman je kazao da je Raspudić zanemario petogodišnji aktivni angažman vlade u korist bosanskohercegovačkih Hrvata u europskim institucijama.
“Upravo se hrvatska vlada već pet godina sadržajno, supstancijalno i konkretno vidljivim doprinosom se bori da se ta nepravda ispravi”, kazao je Grlić Radman, referirajući se na izborni zakon koji omogućuje brojnijim Bošnjacima da biraju hrvatske predstavnike
Milanovića smo ojačali kupnjom Rafalea
Zbog kupnje 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale Hrvatska je ispunila zahtjev NATO-a o izdvajanju preko dva posto BDP-a za obranu.
Milanović, zbog toga, ide na samit NATO-a “politički osnažen i ojačan”, rekao je Radman.
“Zahvaljujući vladi može biti zadovoljan i sretan jer je Hrvatska kupila 12 višenamjenskih zrakoplova čime je zapravo osnažila politički položaj unutar NATO saveza”, kazao je Grlić Radman.
“Mislim da je to velika podrška predsjedniku Milanoviću na NATO samitu. Mislim da može ponosno predstavljati Hrvatsku i njezine nacionalne interese”, dodao je.
Otkazao samit zbog “nepredvidivog” Milanovića i epidemioloških razloga
Pantovčak i Zrinjevac ranije su se prepirali oko razloga otkazivanja sudjelovanja Grlića Radmana u hrvatskoj delegaciji na samitu NATO-a.
Milanović je kazao da je Grlić Radman otkazao put jer mu je tako naredio predsjednik vlade Andrej Plenković, dok je ministar vanjskih poslova kazao da je otkazao put zbog “primitivnih” izjava Zorana Milanovića o vladi, zbog kojih bi mu bilo “ispod časti” biti s njime u delegaciji.
Sada je pak Grlić Radman kazao da je “od samih početaka” glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg “obeshrabrivao brojnost članova izaslanstva jer epidemiološki uvjeti su restriktivni”.
“S druge strane taj sastanak se odvija samo dva sata, gotovo da nema susreta. Mislim da predsjednik Milanović neće imati ni jedan bilateralni sastanak”, kazao je Grlić Radman, dodavši da je on 1. lipnja bio na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a.
Na pitanje novinara tko je bio član spomenute radne skupine u ime ureda predsjednika, Grlić Radman je kazao da je to bio Neven Pelicarić, predsjednikov vanjskopolitički savjetnik.
“Ja vam sigurno ne mogu davati mailove jer mi funkcioniramo kao država”, kazao je Grlić Radman. Dodao je i da bi njegov odlazak na samit bio “riskantan” i zbog “nepredvidljivih izjava i poruka predsjednika Milanovića, osobito nakon što je hrvatsko pravosuđe nazivao HDZ-ovim pravosuđem”.
“Mi smo navikli na to da ne znamo što će reći danas, što će reći sutra”, poručio je Grlić-Radman.
/Republikainfo.com/