Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da ublaži sankcije i odobri uvoz ruskog dizela izazvala je oštre podjele i potpuno suprotstavljena stajališta na globalnoj političkoj i ekonomskoj sceni. Trumpov dogovor s Putinom dolazi uoči djelomičnih izbora za Kongres, 3. studenoga kada će se odlučivati hoće li zadržati tijesnu kontrolu nad Kongresom. Također, Putinu i Rusiji donosi financijsku injekciju u vremenu kada je pritisnuta europskim i međunarodnim sankcijama.
Sukob trenutne američke i EU geopolitičke strategije
S jedne strane, Trumpov potez se objašnjava prvenstveno ekonomskim pragmatizmom i unutarnjopolitičkim ciljevima. S obzirom na visoke cijene goriva na američkom tržištu i nadolazeće izbore na sredini mandata (midterms), administracija u Washingtonu ovaj korak vidi kao nužnu mjeru za brzu stabilizaciju cijena dizela, smanjenje inflatornog pritiska i zaštitu standarda američkih građana. Iz ove perspektive, osiguravanje stabilne i jeftinije energije smatra se ključnim nacionalnim interesom koji kratkoročno nadilazi geopolitičke napetosti.
S druge strane, ovaj je potez naišao na oštre kritike Ukrajine i europskih saveznika, prvenstveno francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i vrha Europske unije. Kritičari ističu da ublažavanje sankcija izravno financira ruski proračun i njezine vojne operacije, čime se slabi zajednički pritisak Zapada na Moskvu.
Također, europski lideri smatraju da unilateralni potezi SAD-a narušavaju transatlantsko jedinstvo te da se stabilnost tržišta trebala rješavati koordiniranim puštanjem nafte iz strateških rezervi G7, a ne kompromisima s Rusijom.
U konačnici, ovaj potez zorno prikazuje stalni sukob između kratkoročnih ekonomskih interesa pojedinih država i dugoročnih geopolitičkih strategija međunarodne zajednice.
Presedan u suvremenoj geopolitici
Ovaj potez predstavlja ogroman presedan u suvremenoj geopolitici i energetskoj politici, jer pokazuje da ekonomska realnost na domaćem terenu može u vrlo kratkom roku nadvladati dugogodišnje međunarodne strategije i režime sankcija.
Gledano iz analitičke perspektive, situacija savršeno oslikava sukob dvaju suprotstavljenih koncepata vođenja države: Koncept ekonomskog nacionalizma i pragmatizma i Koncept kolektivne sigurnosti i transatlantskog savezništva.
Koncept ekonomskog nacionalizma i pragmatizma: Trumpova administracija se vodi logikom da je primarna dužnost vlade zaštititi vlastite građane od inflacije i ekonomskog sloma. Iz te pozicije, ako rat na Bliskom istoku ugrozi opskrbu, opravdano je privremeno zaobići geopolitičke prepreke i uvesti ruski dizel kako bi se spasilo domaće gospodarstvo, poljoprivreda i transportni sektor.
Koncept kolektivne sigurnosti i transatlantskog savezništva: S druge strane, kritike Macrona i Europske unije drže se načela da se dugoročni mir i stabilnost ne mogu graditi na kompromisima s Moskvom. Iz njihove perspektive, ovaj potez šalje signal slabosti, narušava jedinstvo Zapada i dugoročno može produljiti sukob u Ukrajini jer Rusiji otvara prijeko potreban izvor prihoda u trenucima kada su i njezine rafinerije pod pritiskom.
Ono što ovaj razvoj događaja čini fascinantnim jest činjenica da su obje strane, unutar svojih postavljenih ciljeva, u pravu: Trump će vjerojatno uspjeti brzo spustiti cijene na američkim crpkama što će mu donijeti podršku u predstojećim izborima za kongres, a što mu je potrebno s obzirom na dramatičan pad podrške javnosti, dok su europski lideri u pravu kada kažu da to iz temelja mijenja i kompromitira dosadašnju strategiju pritiska na Rusiju.
Kallas: “Dodatni prihodi Moskvi za nastavak ratovanja”
Šefica europske diplomacije Kaja Kallas ocijenila je da ukidanje sankcija za ruski dizel pomaže Kremlju u ratu koji vodi protiv Ukrajine, nakon što su Washington i Moskva objavili da su postigli dogovor o izvozu ruskog goriva.
“Suspendiranje sankcija za ruski dizel Moskvi pruža dodatne prihode za ratovanje. Sada nije vrijeme za ublažavanje pritiska na Rusiju i Europa to neće učiniti”, napisala je Kallas na društvenim mrežama.
Američki predsjednik Donald Trump u petak je izjavio kako je Rusija pristala opskrbljivati američko i svjetska tržišta dizelom u nastojanju da se snize cijene goriva, što znači i američko ukidanje sankcija Rusiji.
Trump je rekao kako je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo, uvedene kako bi se Moskvi uskratili prihodi za rat u Ukrajini.
Američko Ministarstvo financija (OFAC) izdalo je privremenu generalnu licencu (Generalna licenca 135) kojom se do 7. travnja 2027. godine izuzimaju sankcije za transakcije vezane uz ruski dizel.
Prema priopćenju Kremlja, ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da je njegova zemlja spremna slati naftu i naftne proizvode SAD-u i globalnim tržištima i ocijenio da bi to pomoglo globalnoj ekonomiji u cijelosti.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iste je večeri osudio odluku kao “sramotnu” i “znak slabosti”. Istaknuo je da će ona omogućiti Moskvi da nastavi financirati svoju invaziju na Ukrajinu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je kritizirao dogovor američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela na američko i svjetsko tržište. Upozorio je da ublažavanje sankcija Rusiji omogućuje nastavak rata protiv Ukrajine.
“Mir se nikada ne postiže slabošću”, poručio je Zelenski u objavi na društvenim mrežama nakon što je Trump objavio da je s Putinom postigao dogovor o isporuci milijuna tona dizela.
“Svako ublažavanje sankcija protiv Rusije bez jasnog i trajnog sporazuma o deeskalaciji očita je slabost. To ide Rusiji na ruku, omogućuje joj da ubija više, dulje vodi rat, još manje poštuje Ameriku i nanosi još veće gubitke i štetu svijetu”, napisao je ukrajinski predsjednik.
Njemačka ne ukida sankcije Rusiji
Njemačka je objavila da će zadržati sankcije protiv Rusije zbog njezina rata u Ukrajini, unatoč objavi američkog predsjednika Donalda Trumpa po kojoj je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo.
Njemački kancelar Friedrich Merz, koji je prošli vikend posjetio Kijev, više je puta ponovio da Njemačka, najveći europski donator Ukrajini, neće smanjiti potporu ukrajinskoj vladi.
“Savezna vlada primila je na znanje odluku Sjedinjenih Američkih Država koja se odnosi na isporuke ruskog dizela”, izjavio je glasnogovornik njemačke savezne vlade Stefan Kornelius.
Istaknuo je kako stajalište Njemačke ostaje jasno:”Savezna vlada ostaje pri odluci o sankcijama protiv Rusije i s europskim partnerima radi na daljnjim sankcijama”, rekao je.
Dodao je da je potpora Njemačke Ukrajini nepromijenjena i da će se nastaviti diplomatski napori čiji je cilj postići rješenje.
Američki predsjednik Donald rump u petak je izjavio da je Rusija pristala opskrbljivati svjetska tržišta dizelom u nastojanju da se snize cijene goriva. Rekao je da je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo, uvedene kako bi se Moskvi uskratili prihodi za rat u Ukrajini.
Cijene dizela, koji se koristi u poljoprivredi, grijanju kućanstava i cestovnom prijevozu tereta, porasle su na razine blizu rekordnih, što predstavlja rizik za Trumpove kolege republikance uoči djelomičnih izbora za Kongres, 3. studenoga kada će se odlučivati hoće li zadržati tijesnu kontrolu nad Kongresom.
Macron izravno kritizirao Trumpa
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i ostali lideri G7 skupine prethodno su dogovorili koordinirano puštanje do 100 milijuna barela nafte i dizela iz strateških rezervi pod vodstvom Međunarodne agencije za energiju (IEA) kako bi se stabilizirala opskrba nakon poremećaja uzrokovanih sukobima na Bliskom istoku i napadima na rafinerije.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron se oštro usprotivio i izrazio duboko neslaganje s energetskom politikom i potezima koji vode ka ublažavanju pritiska na Moskvu. Iako je sama Europska unija preko visoke predstavnice Kaje Kallas službeno osudila sporazum porukom da “nije vrijeme za popuštanje Rusiji”, Macron je svoje stavove i pritisak usmjerio izravne kritike prema Donaldu Trumpu.
Macron je potvrdio da je na marginama Opće skupštine UN-a izravno razgovarao s američkim predsjednikom i otvoreno mu poručio da su njegove ideje o uplitanju u tržište dizela i unilateralni potezi “loša odluka” koja bi mogla izazvati destabilizaciju i rast cijena.
Prije nego što je Trump postigao dogovor s Putinom, Washington je razmatrao uvođenje 90-dnevne zabrane izvoza američkog dizela kako bi spustio domaće cijene. Macron je tada javno upozorio da bi takav potez bio poguban za europsko, ali i samo američko gospodarstvo.
Umjesto oslanjanja na ruski energetski sektor, Macron je inicirao i najavio zajednički odgovor skupine G7. Prema njegovim riječima, lideri G7 su dogovorili hitno puštanje do 100 milijuna barela nafte i dizela iz vlastitih strateških rezervi kako bi stabilizirali globalno tržište bez kršenja sankcija Moskvi.
Macron je naglasio da se nikakva sudbina Ukrajine niti rješenja koja utječu na njezinu sigurnost ne mogu donositi na relaciji Washington–Moskva bez sudjelovanja samih Ukrajinaca i Europljana.
Francuska je, prema Macronovim riječima, u potpunosti obnovila svoje zalihe plina i nafte te čini sve kako bi kroz G7 mehanizme spriječila nestašice goriva, odbijajući pritom politiku ublažavanja sankcija Rusiji.
Reakcija burzi
Objava dogovora između Donalda Trumpa i Vladimira Putina te trenutačno izdavanje Generalne licence 135 od strane američkog Ministarstva financija (OFAC) izazvali su trenutačnu i oštru reakciju na financijskim i robnim burzama. Tržišta su na ovaj geopolitički zaokret reagirala naglim padom cijena energetskih terminskih ugovora, prenose agencije.
Objava sporazuma i Generalne licence 135 izazvala je trenutačno olakšanje na burzama i pad cijena energenata, jer je tržište preplavljeno očekivanjem novih količina goriva.
Projekcija reakcije financijskih tržišta i burzi svodi se na tri ključna efekta:
Pad cijena sirove nafte i dizela: Cijene Brent i WTI nafte te terminskih ugovora za dizel odmah su zabilježile pad, jer je najava o uvozu preko 4,8 milijuna tona ruskog dizela (uz koordinirano puštanje 100 milijuna barela iz rezervi G7) uklonila strah od akutne nestašice uzrokovane sukobima na Bliskom istoku.
Smanjenje “premije na rizik”: Trgovci naftom su smanjili spekulativne cijene koje su ranije ugradili zbog blokada i napada u Hormuškom tjesnacu, budući da su Trumpove najave o kontroli tjesnaca i uvozu iz Rusije unijele privremenu sigurnost na tržište.
Oprez i volatilnost, brzinu, učestalost i intenzitet promjene cijene zbog logistike: Dugoročnija reakcija burzi ostaje oprezna. Analitičari i investitori na Wall Streetu i europskim burzama (ICE) ne očekuju linearan pad, već visoku volatilnost (nagle skokove i padove) sve dok se ne vidi hoće li Rusija fizički moći isporučiti obećane količine s obzirom na oštećenja njezinih vlastitih rafinerija.
/Republika/