Nakon što su mediji u Hrvatskoj i Njemačkoj objavili vijest o deportaciji migranata, koji nisu dobili azil, iz europskih država članica u Hrvatsku, prema Dublinskoj Uredbi III odgovornoj državi-članici, prvoj u koju su po dolasku iz treće zemlje nezakonito prešli granicu, u susjednoj Hrvatskoj se značajno uzburkala javnost.
Tu je i pitanje odgovornosti BiH u sprječavanju ilegalnih migracija jer upravo iz naše zemlje, ali i Srbije, u susjednu Hrvatsku pristiže najveći broj ilegalnih migranata – neki i kao turisti do Sarajeva ili Beograda, a put prema EU potom nastavljaju kao migranti. Jasno je kako BiH i Srbija pridonose migrantskoj krizi u EU, no nevjerojatno je i licemjerstvo EU-a koji inzistira na izgradnji još migrantskih kampova u BiH, zemlji u kojoj oni, zapravo, ne žele ostati, piše Dnevni list.
BiH ne usklađuje vizni režim s EU
Ova problematika ponovno naglašava nužnost usklađivanja viznog režima BiH s viznim režimom EU-a, bez obzira koliko je upravo Dublinska uredba nepravedna jer se zasniva na principu “prve države” ulaska nelegalnih migranata te su njome pogođene i druge članice na južnim i istočnim granicama EU-a, poput Grčke, Italije, Bugarske, Rumunjske.
Usklađivanje viznog režima je i jedan od uvjeta za pristupanje BiH u EU. Ali, prema svemu sudeći, i dalje ćemo svjedočiti fenomenu ‘turist-migrant’ jer bošnjački i srpski političari ne žele uvođenje viza za građane pojedinih zemalja.
BiH bi trebala uvesti vize za državljane Kine, Rusije, Turske, Azerbajdžana, Katara, Kuvajta, Omana i Saudijske Arabije. A, to će, prema svemu sudeći, vrlo teško ići. Također, hrvatski ministar MUP-a, u borbi protiv ilegalnih migracija, najavio je i jačanje vanjske granice Hrvatske te je otvoreno pitanje kako će to utjecati na žitelje BiH.
Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar MUP-a, Davor Božinović, na jučerašnjoj konferenciji za medije kazao je kako manji broj migranata zrakoplovima kao turisti dolaze avionom u Sarajevo ili Beograd te onda dolaze blizu granice i pokušavaju organizirati svoj ilegalni prelazak u Hrvatsku. Božinović je rekao kako da je ove godine hrvatska policija na granici spriječila 70.000 prelazaka s time da neki više puta pokušavaju prijeći granicu.
Hrvatska jača vanjsku granicu
Odgovarajući na pitanje što s deportiranim migrantima, Božinović je kazao: “Ako je jasno da je Hrvatska prva EU zemlja u koju se ušli, takve zahtjeve prihvaćamo. Nakon što slete, nudi im se mogućnost da odu u prihvatni centar Porin, eventualno podnesu novi zahtjev za azilom. Oni imaju punu slobodu kretanja. To je obično jedini kontakt koji imamo s njima. Porin u svakom trenutku može odgovoriti zahtjevima koje imamo. Kada govorimo o tim osobama koji se vraćaju zrakoplovima. To je na letu najviše 20 osoba”, izjavio je Božinović.
Naglašena je zloupotreba sustava azila jer migranti odmah zatraže azil, a neki odmah rezerviraju unutarnje letove EU da brzo i bez kontrole ponovno dođu u Njemačku ili druge zemlje gdje žele.
“Hrvatska nije, niti neće postati hot spot. Jutrošnji broj migranata u Hrvatskoj oko 650. A policija je ove godine uhvatila skoro 300 krijumčara migranata”, rekao je te istaknuo kako “država ima plan kad je riječ o migrantima”.
“Mi imamo planove, ti planovi se razlikuju po kategorijama pritiska od 1.000 do 2.000 ljudi. Međutim, taj broj će ovisiti od toga koliko smo učinkoviti na vanjskoj granici RH. Ove godine smo spustili broj na 60 posto nelegalnih ulazaka. Pitanje opremanja vanjskih granica nije završilo, a sljedeći tjedan ćemo imati sastanak s novim povjerenikom gdje mi dolazimo s konkretnim planovima investiranja u vanjsku granicu RH”, kazao je Božinović.
BiH migrantski hot-spot?
Da je migrantska kriza iznimno kompleksan problem za sve države Europe, i članice EU-a i one koje to nisu, pokazuje i izjava gradonačelnika Bihaća Elvedina Sedića, grada koji s migrantskom krizom živi godinama.
“Iako trenutna situacija nije alarmantna, broj migranata koji prolaze kroz BiH u 2024. godini je rekordan u odnosu na prethodne godine. Povećana protočnost migranata prema zapadnoj granici BiH ublažila je pritisak na Bihać. Onog trenutka kada EU ili Hrvatska odluče pojačati kontrole na svojim granicama, Bihać bi se mogao naći u situaciji sličnoj onoj iz 2018-2019. godine, a to sebi ne smijemo dozvoliti”, rekao je Sedić.
On je ponovno apelirao kako lokalne zajednice poput Bihaća ne mogu same nositi teret migracija te da je potrebna brža reakcija državnih institucija. ”Migrantska kriza je problem cijele BiH, a ne samo Bihaća i Hadžića”, kazao je gradonačelnika Bihaća.
Podsjetimo kako je prošle godine, sukladno međudržavnom sporazumu o readmsiji Hrvatske i BiH, kao i zbog povećanog priliva migranata, u ovoj županiji u samo nekoliko dana iz Hrvatske vraćeno 500 migranata.
Ukoliko Hrvatska dodatno ojača svoju vanjsku granicu, a na čiju zaštitu ima potpuno pravo, te ukoliko se nastavi pritisak migranata na tzv. Balkanskoj ruti, izvjesno je kako bi BiH, kao država s kojom ima najdužu granicu, mogla postati migrantski ‘hot-spot’.
Transferi
Reagirajući na pisanje Jutarnjeg lista o ‘tajnim letovima’ koji prevoze migrante u Hrvatsku, iz MUP-a RH su istaknuli kako su transferi (vraćanja) su najvećim brojem obavljeni iz Savezne Republike Njemačke, Švicarske Konfederacije, Francuske Republike, Republike Austrije, Kraljevine Belgije, Kraljevine Nizozemske te ostalih država članica.
Kako su priopćili iz MUP-a Hrvatske, tijekom 2024. godine, do 30. rujna, sukladno Dublin III Uredbi, vraćeno ukupno 1.157 osoba, od toga je čarter letovima vraćeno oko 70 posto osoba, a primjerice prošle godine 897.
Kako piše Deutsche Welle, njemačke vlasti ubuduće žele povećati broj takvih letova prema inozemnim destinacijama, ne samo prema Hrvatskoj. Savezna Republika želi naime pojačati tempo protjerivanja osoba koje nemaju pravo na zaštitu. Nijemci su u 2023. u skladu s Dublinom III htjeli deportirati 74.622 osobe u druge zemlje EU-a.
Najviše zahtjeva za preuzimanjem tražitelja azila Nijemci su u prošloj godini poslali Hrvatskoj (16.704) i Italiji (15.749) – u većini slučajeva još uvijek bez uspjeha. Iako su doduše druge zemlje EU-a pristale na preuzimanje oko 55 tisuća tih „Dublin-slučajeva”, u cijeloj 2023. iz Njemačke je u njih deportirano samo 5.053 ljudi, potvrdio je Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF).
Dublinskom Uredbom se definira da je za nekog konkretnog tražitelja azila nadležna ona zemlja članica EU u kojoj je ta osoba prvi put stupila na tlo EU-a, odnosno tamo gdje je i prvi put bila registrirana.
Deportacije ekstremista
No, deportiranim migrantima su i osobe s ekstremističkim djelovanjem. Oni će, a kako je to potvrdio načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno, biti deportirani iz Hrvatske.
“Suspektne osobe, koje potencijalno ugrožavaju javnu ili nacionalnu sigurnost, među kojima su one kod kojih se sumnja na ekstremističko djelovanje, smještaju se u Ježevo gdje su zatvorene do dovršetka postupka u azilu”, istaknuto je.
Kako je potvrdio Ničeno, u pravilu se takvi zahtjevi za azil odbijaju te se te osobe deportiraju iz Hrvatske. “Na godišnjoj razini je to 25 do 30 osoba”, kazao je.
/Desk/